Identitetske teme kumovale su dobrom rezultatu Demokratske partije socijalista (DPS) i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) na izborima u Nikšiću, ali ne i na biralištima u Herceg Novom, u kom fokus nije bio na tim, već na lokalnim pitanjima koja zanimaju tamošnje građane.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanja - zašto je DPS-u i bivšem DF-u porasla podrška na prije tri dana održanim nikšićkim izborima, a pala na istog dana organizovanim hercegnovskim, te da li ta dva politička aktera rastu tamo gdje guraju nacionalističke narative, a padaju u onim sredinama u kojima se te teme manje ili jedva pominju.
Prema preliminarnim rezultatima nikšićke izborne komisije, DPS je u toj opštini osvojio 14.580 glasova (35,12 odsto, 16 mandata), a koalicija Za budućnost Nikšića (ZBNK), predvođena DF-om, 14.381 glas (34,64 odsto, 15 mandata).
DPS je sam “zaradio” oko 4.700 glasova manje nego što je imao na prethodnim lokalnim izborima (imali 19.294). Međutim, tada su bili u koaliciji sa Socijaldemokratama (SD), Liberalnom partijom (LP) i Patriotsko-komitskim savezom (PKS). U poređenju s parlamentarnim izborima (10.855), u nedjelju su imali oko 3.700 glasova više. I na tim izborima su bili u koaliciji - sa SD-om, LP-om i Demokratskom unijom Albanaca.
Kad se uporede mandati, DPS ih je 2021. osvojio 14 (četiri su imali njihovi saveznici), a sad će imati dva više.
Prilikom analize njihovih rezultata, treba imati u vidu da im je na ovim izborima dio glasova “otišao” Stranci evropskog progresa njihovog nekadašnjeg drugog čovjeka i bivšeg premijera Duška Markovića.
S druge strane, koalicija ZBNK imaće u novom sazivu Skupštine opštine (SO) Nikšić četiri odbornika više - do sada su imali 11. Oni su, u odnosu na prošle nikšićke izbore, održane u martu 2021, osvojili oko dvije hiljade glasova više (imali 12.348), dok su, u poređenju s državnim izborima iz juna 2023, oko 8.100 glasova “u plusu” u gradu pod Trebjesom (6.200).
I na prošlim i na ovim lokalnim izborima, u koaliciji ZBNK bilo je, uz DF, još osam konstituenata, dok su u savezu Za budućnost Crne Gore na parlamentarnim izborima bili DF i Radnička partija.
Kad je riječ u Herceg Novom, preliminarni rezultati tamošnje izborne komisije pokazuju da je DPS dobio 1.972 glasa (15,24 odsto, pet mandata), a savez Za budućnost Herceg Novog i Boke, čija je okosnica DF, 1.661 glas (12,84 odsto, takođe pet mandata).
Koalicija Za budućnost Herceg Novog i Boke osvojila je dva manje nego na prošlim lokalnim izborima. U odnosu na prethodne lokalne izbore, takođe održane 2021, dobili su oko hiljadu i po glasova manje, a u odnosu na državne oko 500 manje.
DPS, koji je u Novom nastupio samostalno, osvojio je takođe dva mandata manje nego prije četiri godine (imali su sedam, a njihov tadašnji koalicioni partner SD jedan). U nedjelju su dobili oko 1.700 glasova manje nego 2021, tj. oko 200 manje nego na parlamentarnim izborima.
Dva pola “pojela” male aktere
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković ocijenio je da su izbori u Nikšiću imali daleko veći značaj, jer se, kaže, radi i o opštini koja je najveća poslije Podgorice, ali i onoj u kojoj su u kampanji bile mnogo više teme koje prevazilaze lokalne okvire.
“Stoga su i rezultirali snaženjem polarizacije na dva nacionalna i ideološka pola, što je pokazao i rezultat, odnosno činjenica da su DPS i koalicije partija bivšeg DF-a gotovo jednako podijelili glasove, u značajnom apsorbujući i glasove manjih partija sličnih ili istih političkih određenja”, naveo je on za “Vijesti”.
Mirković je kazao da se to naročito vidi u slučaju koalicije ZBNK, koja je, prema njegovim riječima, “uzela” određeni dio glasača Demokrata.
“S druge strane, neke manje liste koje su bliske ideologiji DPS-a, nisu ni imale šanse da pređu cenzus”, konstatovao je.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović rekla je da su nikšićki izbori pokazali zastupljenost identitetskih pitanja i modela glasanja, odnosno da se tamošnje biračko tijelo ne bavi zaista lokalnim temama. Građani su, kako je dodala, razumjeli te izbore kao “refleksiju državnog nivoa i borbe za nacionalne vrijednosti”.
“U Herceg Novom je porast građanskih, lokalnih partija, te je manja opterećenost identitetom, što je vrlo očigledno u izbornom rezultatu”, ocijenila je Vuksanović za “Vijesti”.
Odgovarajući na pitanje da li DPS i DF rastu tamo gdje ima nacionalističke priče, a padaju gdje je nema, Vuksanović je odgovorila da je to tako i da je evidentno i u činjenici da građanske, lokalne partije u gradu pod Trebjesom, nisu ostvarile “nikakav rezultat”.
Milačić: Političare ne biraju evropski zvaničnici
Iz DPS-a, ali ni iz ključnih konstituenata bivšeg DF-a, Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP), nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto su njihove partije (koalicije) rasle u Nikšiću, a padale u Herceg Novom.
Predsjednik Prave Crne Gore, koja je dio DF-ovog saveza u Nikšiću i Herceg Novom, Marko Milačić, kazao je listu da je nacionalistički narativ koji se vezuje za njihovu koaliciju “prežvakana teza smišljena od DPS-a i sličnih ideoloških punktova, kao jeftin način stigmatizacije većeg dijela Crne Gore”.
“Građani jasno prepoznaju ovu manipulaciju, što su pokazali i ovi izbori”, tvrdi on.
Milačić je kazao da, što se tiče koalicije čiji je dio, misli da su ostale njegove kolege iz vladajuće većine potcijenile značaj teme “naslijeđene diskriminacije srpskog naroda, koja se djelotvorno ne rješava ni pod novom vlašću”.
“I tu mislim na pitanje većinskog srpskog jezika i državljanstva za Srbe čiji je centar životnih aktivnosti vezan za Crnu Goru i koji kao suštinski konstitutivni narod ne ostvaruju osnovna ljudska prava i slobode sadržane u domaćim i evropskim dokumentima”, naveo je.
Sagovornik je kazao da su te njegove kolege, uprkos investicionoj euforiji i poštovanju stavova evropskih zvaničnika “koji su posljednjih mjeseci možda i previše uređivali unutrašnje političke odnose”, ipak zaboravili da ih na izborima glasaju prije svega građani Crne Gore, a ne bilo koji evropski zvaničnik.
“I da treba odvojiti uređenje unutrašnje politike i potreba građana od spoljne politike i povremenih inicijativa koje dolaze spolja, a koje se bez ikakvog nacionalnog filtera i prilagođavanja prelivaju na život građana”, konstatovao je.
Milačić je kazao da su se upravo iz redova onih koji ih optužuju za nacionalizam, mogle čuti prozivke i nacionalističke poruke “protkane mržnjom prema srpskom biračkom tijelu koje je veliko u nikšićkoj opštini”.
“Pa su otišli tako daleko da sve ljude iz ovog bloka nazovu ‘četničkom bagrom’, što jasno pokazuje koliko su duboko zagazili u političko blato”, poručio je.
Osim DPS-a i DF-a, na izborima u Nikšiću učestvovalo je još osam političkih subjekata. Pokret Evropa sad (PES) dobio je 5.188 glasova (12,5 odsto, pet mandata), Demokrate 3.038 glasova (7,32 odsto, tri mandata), dok su Evropskom savezu pripala 2.103 glasa (5,07 odsto, dva mandata. Pet aktera nije ostvarilo parlamentarni status - Građanski pokret (GP) URA, SEP, kao i liste “Probudimo Nikšić - Dragoljub Dragan Radulović”, “Rad za moj grad - dr Borislav Mišo Đurišić” i “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti - Jelena Marković”.
Što se tiče Novog, uz DPS i DF u izbornoj trci u tom gradu bilo je još sedam lista. Demokrate su dobile 4.067 glasova (31,43 odsto, 12 mandata), Novska lista (koju podržava PES) 3.320 (25,66 odsto, 10 mandata), Evropski savez 438 glasova (3,39 odsto, jedan mandat), GP URA 464 glasa (3,59 odsto, jedan mandat), a Građanski pokret za Herceg Novi “Idemooo” 595 glasova (4,60 odsto, jedan mandat). Cenzus nisu prešli Socijalistička narodna partija (SNP), koja je dobila 267 glasova (2,07 odsto), i Bokeški forum, koji je osvojio 154 glasa (1,19 odsto).
Na primorju lokalne teme iznad identitetskih
Nikola Mirković je ocijenio da su u Herceg Novom izbori bili više zasnovani na “lokalnoj priči”, da nisu generisali ni mnogo interesovanja, te da se to vidi po “jako niskoj izlaznosti”. Izlaznost u toj opštini u nedjelju je iznosila nešto preko 51 odsto.
“Takođe, čini se da su građani i građanke tu više imali odnos prema lokalnim akterima bez pogleda na nacionalni, odnosno rezultat Demokrata u tom gradu je suštinski zasluga dosadašnjeg, a očito i budućeg gradonačelnika Stevana Katića, a ne centrale Demokrata, a veoma dobar rezultat Novske liste može se pripisati tim ljudim,a a ne opet centrali PES-a koja je stala iza te liste”, objašnjava sagovornik.
Politikolog Miloš Perović ocijenio je za “Vijesti” da je trend u svim primorskim opstinama da građanske liste dobijaju sve veću podršku.
“Jedan od ključnih faktora koje vidim jeste i bolji socio-ekonomski položaj građana u tim opštinama, pa se i sama kampanja komunicira na drugačiji način”, kazao je.
On je naveo da su lokalne teme u tim opštinama, koje su u fokusu građanskih lista, očigledno iznad tema kao što su identitetska pitanja i ostalih tema koje su “nacionalnog karaktera”.
Marko Milačić je kazao da je u Herceg Novom koalicija čiji je bio dio, ovoga puta nastupila u drugačijem sastavu, jer je SNP samostalno izašao na izbore.
“U Nikšiću, za razliku od Herceg Novog, u liku Marka Kovačevića (ZBNK) prethodne četiri godine imali smo prvog čovjeka gradske vlasti, tako da su građani sudili po rezultatima, koje je mnogo lakše isporučiti s pozicije predsjednika opštine”, rekao je.
On je naveo da “izgleda i da lokalni odbori ostalih činilaca parlamentarne većine u Herceg Novom očigledno imaju neuporedivo veći senzibilitet prema Srbima, nego odbori tih partija u drugim gradovima”, te da se i to direktno odražava na izborni rezultat.
“ Dakle, Herceg Novi je specifičan”, konstatovao je.
Perović: Male liste nisu imale šta da traže u blokovskoj podjeli
Analizirajući rast DPS-a i DF-a u Nikšiću, politikolog Perović saopštio je da su izbori u toj opštini pokazali da su identitetska pitanja još uvijek važan faktor za osvajanje podrške.
“Neizvjesnost, važnost, neočekivana visoka izlaznost na izborima i, na kraju, kampanja koja se vodila u Nikšiću, stvorili su praktično referendumsku blokovsku podjelu između dvije najjače liste i male građanske liste su naprosto stradale u toj polarizaciji”, kazao je.
Perović je naveo da su rezultati pokazali i “da su svih šest odsto rasutih glasova u Nikšiću bili građanski glasovi”.
“Jedan od ključnih faktora koji je tome doprinio jeste taj da je koalicija ZBNK uspjela da mobiliše birače koji su nezadovoljni aktuelnom vlašću na anti-DPS sentimentu, koji je očigledno još uvijek jak kod birača koji bi potencijalno mogli glasati neku građansku opciju”, objasnio je.
Sagovornik je kazao da je i DPS iskoristio stvaranje blokovske podjele i važnost identitetskih tema u Nikšiću, ostvarivši dobar rezultat.
“Međutim, ono što je DPS ranije imao ‘sigurnog’ koalicionog partnera s kojim sastavlja vlast, to sad nemaju i nalaze se u problemu. To bi moglo u nekom daljem vremenskom periodu stvoriti probleme na sveukupnoj političkoj sceni, da partija koja ima značajnu podršku ne može da ostvari koalicioni potencijal. Svakako, uključivanje (počasnog predsjednika DPS-a Mila) Đukanovića u kampanju vidim kao jedan od faktora gubitka koalicionog potencijala”, konstatovao je Perović.
Bonus video:
