Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska smatra da će Sjedinjene Američke Države (SAD) i dalje biti posvećene Alijansi, ali da očekuje da svi saveznici, pa i Crna Gora, doprinesu više tom savezu.
Ona je u razgovoru za “Vijesti”, na marginama Samita mladih NATO-a u Budvi, u organizaciji Atlantskog saveza, kazala da “ako prijetnja raste, i odgovor mora jačati”.
Na pitanje kako bi radikalna promjena u američkoj politici prema Evropi, koju je pokrenuo predsjednik SAD Donald Tramp, mogla da utiče na razvoj širom evropskog kontinenta, posebno na Balkanu i u Crnoj Gori, odgovorila da u su imali niz sastanaka i konsultacija sa SAD.
“I stigla je vrlo jasna poruka iz Vašingtona, i kada je generalni sekretar (Mark Rute) bio tamo na sastancima s američkim predsjednikom Trampom, ali i kada su se državni sekretar i sekretar odbrane pridružili našim ministarskim sastancima. Poruka je bila jasna i vrlo snažna: SAD ostaju posvećene Alijansi i bezbjednosti svih saveznika”, rekla je Šekerinska, bivša potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije, koja je imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO-a u novembru prošle godine.
Prema njenim riječima, posvećenost SAD dolazi i s očekivanjem da evropski saveznici i Kanada doprinesu više.
“Suočeni smo sa situacijom u kojoj su prijetnje postale složenije i opasnije po evroatlantsku bezbjednost. I moramo djelovati u skladu s tim. Ako je prijetnja jasna, i naš odgovor mora biti snažan. Zato je za naš predstojeći samit u Hagu plan da razvijemo Alijansu u još jaču, pravedniju i borbeniju organizaciju”, proučila je.
Prema njenim riječima, to znači da očekuju od svih saveznika da učine više po pitanju potrošnje za odbranu, da ispune svoje nove ciljeve u pogledu kapaciteta, koji su znatno zahtjevniji - praktično najambiciozniji u istoriji Alijanse.
’’Već smo vidjeli da brojni saveznici ne samo da dostižu dva odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) za odbranu, već ga i značajno premašuju. Takođe su znatno povećali podršku Ukrajini. Ono što vidimo u Evropi jeste da od osam različitih komandi i unaprijed raspoređenih snaga, sedam vode evropski saveznici. Dakle, ovo je proces u toku, u kojem Alijansa postaje pravednija u pogledu podjele tereta’’, navela je Šekerinska.
Alijansa, kako je dodala, mora biti borbenija, ne zato što je promijenila svoju filozofiju, ona i dalje ostaje odbrambeni savez, već zato što mora pokazati da može da brani i da odvraća.
’’Tako se izbjegava rat - pokazivanjem odlučnosti da ćemo braniti svakog saveznika. To je poruka koju dobijamo od SAD, i poruka koju planiramo da pošaljemo iz Haga’’, poručila je.
NATO samit biće održan od 24. do 26. juna u Hagu.
Američka vojska se neće povući s Kosova
Šekerinska ne misli da će se američka vojska može povući s Kosova.
“Ne, ono što govorimo jeste da svi saveznici moraju više doprinositi. I u tom pogledu, upravo to i vidimo. Na primjer, čak i KFOR trenutno vodi evropski saveznik, što je važno za sve saveznike, ali posebno za evropske, posebno za one koji su bliže ovom regionu’’, kazala je.
Prema njenim riječima, to što su u posljednjih šest mjeseci dodatno povećana izdvajanja za odbranu kod članica NATO-a, rezultat je rata u Ukrajini, ali i snažnih zahtjeva iz Vašingtona, jer Vašington očekuje pravedniju raspodjelu tereta između Evrope, Kanade i SAD.
’’Vjerujemo da nas to vodi ka još jačoj Alijansi, koja ostaje stub kolektivne odbrane. I naravno, saradnja s EU po ovom pitanju će se nastaviti’’, kazala je ne odgovarajući precizno na pitanje šta misli o formiranju vojske Evropske unije (EU), koja se najavljuje godinama.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula Fon der Lajen predstavila je u martu plan od pet tačaka o ponovnom naoružavanju Evrope, kojim bi moglo da se mobiliše blizu 800 milijardi eura za bezbjednu i otpornu Evropu. Do planova o povećanju odbrambenih sposobnost Evrope došlo je nakon napetog sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Vašingtonu. Tramp vrši pritisak na ostale članice NATO-a da povećaju svoja izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a sa sadašnjeg cilja od dva odsto
Komentarišući vojni sporazum koji su sredinom marta potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo, Šekerinska je rekla da to nije ništa neuobičajeno.
“Naša alijansa okuplja 32 zemlje koje i dalje imaju svoj suvereni pravo da sklapaju sporazume s drugim zemljama. Dolazim iz zemlje koja se nedavno pridružila Alijansi, 2020. godine, ali se sjećam da smo i ranije imali različite odbrambene sporazume s članicama NATO-a. Dakle, to nije ništa neuobičajeno. Vjerujemo našim saveznicima, posebno onima iz regiona, da žele da dodatno doprinesu regionalnoj bezbjednosti. Ali to nije sporazum zaključen u okviru NATO-a’’, istakla je.
Tako se izbjegava rat - pokazivanjem odlučnosti da ćemo braniti svakog saveznika. To je poruka koju dobijamo od SAD, i poruka koju planiramo da pošaljemo iz Haga
Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali 18. marta u Tirani sporazum, odnosno deklaraciju kojom se, kako je saopšteno iz hrvatskog Ministarstva odbrane, naglašava važnost “zajedničkog odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti stabilnost regije”.
Šekerinska je navela da su to pouzdani saveznici, i vjeruje da je cilj svih, uključujući i NATO, da ulažu u stabilniji Zapadni Balkan.
“Zato imamo tri članice iz regiona. Takođe imamo i partnere, poput Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije. Ne vidimo nikakav razlog za drugačiju naraciju”, kazala je.
Ne treba reagovati prije nego što se nešto dogodi
Na pitanje da li smatra kontroverznim to što će slovački premijer Robert Fico prisustvovati Paradi pobjede 9. maja u Moskvi, odgovorila je da ne treba reagovati prije nego što se nešto dogodi.
’’Mi smo kao Alijansa poslali jasnu poruku da je Rusija prijetnja. Pokretanjem rata u Ukrajini postala je prijetnja bezbjednosti i stabilnosti saveznika i same Alijanse. To je stav koji NATO ima već neko vrijeme’’, kazala je Šekerinska.
Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost Kaja Kalas upozorila je evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi i da umjesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.
Prisustvo vojnoj paradi u Moskvi najavio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Bonus video:
