Evropska komisija (EK) spremna je da podrži Crnu Goru u svojoj ambiciji da se brzo kreće naprijed, a konkretne odluke o narednim koracima u procesu proširenja donijeće države članice.
To su “Vijestima” rekli iz EK, odgovarajući na pitanje da li će prisustvo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića paradi u Moskvi negativno uticati na izglede Crne Gore da zatvori nova poglavlja u pregovorima o pristupanju EU.
Sagovornici “Vijesti” smatraju da se posjeta Vučića Moskvi neće negativno odraziti na region kada je proces pristupanja EU u pitanju, i da je predsjednik Srbije čak ‘’iz nehata’’ učinio uslugu Crnoj Gori, jer gestovi poput njegovih uvjeravaju i skeptične Evropljane da taj proces treba ubrzati kako bi se spriječilo dalje širenje uticaja Rusije po Zapadnom Balkanu.
Predsjednik Srbije, uz još dvadesetak svjetskih lidera, prisustvovao je 9. maja vojnoj paradi u Moskvi kojom je obilježena 80. godišnjica kapitulacije nacističke Njemačke. Paradu su osudile zapadne države, nazivajući je “Putinovom propagandom” kojom pokušava da opravda agresiju na Ukrajinu. Srbija, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odbija da se uskladi sa sankcijama protiv Rusije, uprkos upozorenjima Brisela.
Iz EK ponavljaju da je proširenje bilo i ostaće strateški prioritet, što je naglasila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svojim političkim smjernicama za naredni saziv Komisije.
“EK pozdravlja ambiciozni vremenski okvir koji je Crna Gora postavila za napredak na putu ka članstvu u EU i zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja”, kazali su iz EK.
Crna Gora je, nakon višegodišnje stagnacije, krajem prošle godine zatvorila tri pregovaračka poglavlja, a u junu se očekuje zatvaranje još nekoliko njih. Vlada planira da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora postala članica EU do 2028.
Kada je u pitanju Srbija, iz EK podsjećaju da je Evropska unija bila potpuno jasna sa partnerima, uključujući i zemlje kandidate kao što je Srbija:
’’Odnosi sa Rusijom ne mogu da budu po starom, dok traje vladavina Vladimira Putina i u sjenci ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine’’.
“Trebalo bi da se uzdržimo od davanja bilo kakvog legitimiteta Putinovom agresorskom ratu. Ako se želi pokazati podrška miru, pravo mjesto za to 9. maja bio je Kijev, a ne Moskva. Zbog toga snažno žalimo zbog puta srpskog rukovodstva u Moskvu i njihovog prisustva na proslavi Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, koju Rusija koristi u propagandne svrhe”, rekli su “Vijestima” iz EK.
Poručuju da Srbija treba da ih uvjeri u svoju stratešku orijentaciju ka Evropskoj uniji i da pokaže vjerodostojnu posvećenost evropskim vrijednostima.
“Šta će lider zemlje kandidata za članstvo u EU u društvu agresora?”
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić “Vijestima” je rekao da Vučićev put u Moskvu nesumnjivo izaziva negativne efekte.
“Koliko? To će se tek vidjeti, ali ne može da utiče na usporavanje evropskog puta drugih država Zapadnog Balkana’’, ocijenio je.
Prema njegovim riječima predsjednik Srbije iz nehata učinio uslugu Crnoj Gori, jer u Briselu lagano raste podrška proširenju, a gestovi poput Vučićevih uveravaju i skeptične Evropljane da taj proces treba ubrzati kako bi se spriječilo dalje širenje uticaja Rusije po Zapadnom Balkanu.
’’Tirana i Podgorica već su identifikovani kao favoriti na tom putu. Vučić i njegovi lakeji u Podgorici taj proces ne mogu da uspore i sami su sebe osudili da jednog dana sa zavišću posmatraju ceremoniju prijema Albanije i Crne Gore u EU’’, kazao je Jakšić.
Politički analitičar i novinar Aleksandar Srbinovski podsjeća da se Crna Gora i dalje nalazi na čelu regiona kada je riječ o usklađivanju sa EU standardima i, iako dio vlasti čine prosrpske stranke, politički kurs Podgorice ostaje dosljedno proevropski, i to ne treba dovoditi u pitanje.
“Političke odluke i pozicioniranja Beograda, Banjaluke ili Skoplja ne moraju (niti bi trebalo) da se automatski prenose na unutarcrnogorsku dinamiku. Kao neko iz Sjeverne Makedonije, zemlje koja dijeli istorijske, političke i društvene paralele sa Crnom Gorom, mogu reći da sa simpatijama gledamo na njen napredak. Makedonija podržava Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU i to je konsenzualna pozicija i vlasti i društva. Istovremeno, treba imati u vidu da EU nikada nije kažnjavala zemlje kandidata zbog poteza političkih lidera iz drugih država, pa čak ni kada ti lideri dolaze iz istih etničkih zajednica’’, rekao.
Navodi primjer Sjeverne Makedonija, gdje žive brojni Srbi, Albanci, i Turci, koja nikada nije bila kažnjena zbog izjava, stavova ili poteza albanskog premijera Edija Rame, turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana ili Aleksandra Vučića.
“Evropska komisija i ključne članice Unije vrlo dobro razumiju unutrašnje specifičnosti regiona i ne miješaju identitet sa odgovornošću. Zato smatram da ni Crna Gora ne treba da strepi zbog Vučićeve spoljnopolitičke orijentacije, njen evropski put zavisi isključivo od unutrašnjih reformi i političke volje da se ostane na tom pravcu. A ona, po svemu sudeći, i dalje postoji’’, kaže Srbinovski.
Boško Jakšić smatra da je odluka predsjednika Srbije da uprkos silnih upozorenja sa Zapada prisustvuje paradi na Crvenom trgu nesumnjivo bila više nego provokativna.
’’Šta će lider zemlje koja je kandidat za članstvo u EU u društvu agresora na Ukrajinu i autokratske elite svijeta?’’, pita on.
Podsjeća na veoma jasne kritike iz redova liberala, socijaldemokrata i Zelenih u Evropskom parlamentu koji je manje naklonjen Vučiću od prethodnog saziva.
’’Taj blok insistira na reformama, demokratiji, slobodama i državi prava. Srpskom lideru, kao i Miloradu Dodiku, očigledno prijaju pohvale sa Istoka zbog njegihovog ‘herojskog čina’, ali Vučića svakako nerviraju poruke sa Zapada da su zahtjevi pobunjenih studenata i građana u Srbiji istovjetni sa zahtjevima EU’’, navodi Jakšić.
Grupa socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu pozvala je ove sedmice Evropsku komisiju i visoku predstavnicu Kaju Kalas da odmah reaguju u vezi sa prisustvom predsjednika Srbije “paradi Vladimira Putina” u Moskvi.
’’Pređena je crvena linija i više ne može biti nastavka poslovanja kao da se ništa nije dogodilo’’, upozorila je Grupa sa margina seminara o proširenju EU održanom u Ljubljani.
Srbija, kako kaže Jakšić, na evropskom putu posljednjih godina tapka u mjestu i između ostalog se sve više udaljava od usklađivanja svoje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
“Vučić i dalje, retorički, govori o ‘punoj posvećenosti’ Srbije evrointegracijama, ali je tokom 11 godina pregovora o članstvu od 35 pregovaračkih poglavlja otvorila 22, a privremeno zatvorila svega dva. Ističe vrijeme kada je Unija, fasicinirana konceptom stabilokratije (bivše njemačke kancelarke) Angele Merkel, godinama tolerisala autoritarne tendencije srpske vlasti’’, poručio je Jakšić.
Ni unutar EU ne postoji potpuna saglasnost oko odnosa prema Rusiji
Srbinovski podsjeća da su, osim Vučića, paradi u Moskvi premijer Slovačke Robert Fico, što ‘’ukazuje na činjenicu da čak ni unutar EU ne postoji potpuna saglasnost oko odnosa prema Rusiji i vojnoj simbolici koju Moskva koristi’’.
Smatra da Vučićev dolazak u Moskvu, s jedne strane, reflektuje strateško partnerstvo Srbije sa Rusijom, prije svega na energetskom planu, ali i njene rastuće veze sa Kinom, koja je bila centralni partner na samoj paradi.
’’Kineski predsjednik Si Đinping bio je među najistaknutijim gostima, a činjenica da je i Rusija posvetila veliki simbolički prostor toj saradnji govori da Srbija balansira između više geopolitičkih blokova. Srbija vodi višeslojnu spoljnu politiku: dok jedan dio državnog vrha učestvuje u paradi u Moskvi, drugi (iako nižeg ranga) istovremeno prisustvuje sastanku Evropske političke zajednice u Tirani. To šalje kontradiktorne, ali svjesno oblikovane poruke da Srbija, iako održava jake veze sa Rusijom i Kinom, ne želi u potpunosti da prekine komunikaciju sa EU’’, kaže Srbinovski.
Ističe da je članstvo u EU politička odluka Brisela i da iskustvo prošlih proširenja Unije pokazuje da u ključnim momentima prevladavaju geopolitički interesi nad birokratskim kriterijumima.
’’Bugarska je, primjera radi, postala članica EU četiri godine prije Hrvatske, uprkos mnogim neuslovljenostima, upravo zbog strateškog položaja i potrebe Unije da zaokruži svoj prostor. Zbog toga ne vjerujem da Vučićevo prisustvo paradi u Moskvi značajno mijenja poziciju Srbije u evropskim integracijama, niti će to uticati na region kao cjelinu’’, rekao je Srbinovski.
Proces proširenja je, kako je dodao, već sada faktički zamrznut, a ključni faktor za njegov nastavak ostaje rasplet rata u Ukrajini i redefinisanje odnosa EU sa SAD, posebno u kontekstu moguće nove administracije Donalda Trampa.
’’Ipak, zemlje Zapadnog Balkana nemaju alternativu, jer strateški, istorijski i ekonomski pripadaju evropskom prostoru. Zato je ključno da nastave da grade svoj evropski put, uprkos usporenjima’’, ocijenio je Srbinovski.
Jakšić: Bilo zahtjeva da se potpuno prekinu pregovori sa Srbijom
Boško Jakšić, na pitanje mogu li se očekivati kazne za Srbiju od EK, odgovara da Evropljani nisu jedinstveni u stavu.
“Neke članice, poput Holandije, skandinavskih i zemalja Baltika, sklonije su oštrim mjerama, pa je bilo zahtjeva da se potpuno prekinu pregovarački pregovori. Predsjednica Evropske komisije, njemački kancelar (Fridrih Merc) ili predsjednik Francuske (Emanuel Makron) nisu za sankcije. Načelno postoji jedna saglasnost: ako se prihvate sankcije, one ne bi trebalo da kažnjavaju Srbiju već Vučiča lično’’, kazao je Jakšić.
Bonus video:
