Vlada i Skupština, odnosno njihovi čelnici Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), ćute o tome zašto ovog i prethodnog mjeseca nije bilo premijerskog sata, te kad će sjednica posvećena kontroli izvršne vlasti biti održana.
“Vijesti” su Vladu i parlament, tj. Spajićeve i Mandićeve kabinete, to pitale prošle sedmice, ali odgovora još nema.
Najviši zakonodavni dom i izvršna vlast u zajedničkoj komunikaciji dogovaraju termin premijerskog sata. Spajićeva vlada, ali i skupštinska većina, redovno trpe kritike opozicije da se premijerski sat ne održava dovoljno često, te da se zbog toga urušava kontrolna uloga parlamenta.
Skupštinskim Poslovnikom propisano je da se premijerski sat održava jedanput mjesečno tokom redovnog (jesenjeg i proljećnjeg) zasjedanja. Jesenje traje od prvog radnog dana u oktobru do posljednjeg radnog u decembru, a proljećnje od prvog radnog u martu do posljednjeg radnog u julu.
To znači da je, da bi bila ispunjena “kvota” propisana Poslovnikom, tokom jesenjeg zasjedanja neophodno imati tri premijerska sata, a za vrijeme proljećnjeg pet.
Međutim, vlast normu predviđenu Poslovnikom - ne sprovodi. Prvi premijerski sat od formiranje Spajićeve Vlade (izabrana 30. oktobra 2023.) održan je 28. decembra te godine, a potom su uslijedile tri takve sjednice u prošlogodišnjem proljećnjem zasjedanju Skupštine - 5. aprila, 9. maja i 19. jula.
Sjednice koje su bile zakazane za 29. jun i 26. jul 2024. odgođene su za 1. i 30. jul zbog Spajićevih obaveza, ali naposljetku nisu održane.
Tokom prošlogodišnjeg jesenjeg zasjedanja realizovana su dva premijerska sata, 29. oktobra i 22. novembra, a 20. decembra je trebalo da bude održan i treći, ali je to spriječila opozicija, koja je tada tvrdila je da “parlamentarna većina suspendovala Ustav” i sprovela “puč” na skupštinskom Ustavnom odboru, donošenjem odluke o prestanku sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu. Spajić je potom odbio da dođe na nastavak te sjednice, navodeći da su svi odgovori na poslanička pitanja već objavljeni na sajtu parlamenta, te da je na taj način “obavio dužnost”.
Jedini premijerski sat u ovogodišnjem proljećnjem zasjedanju zakonodavnog doma održan je 26. marta, ali od tada nema najave kad bi sljedeći mogao biti realizovan. Konačno, to znači da je za vrijeme Spajićevog mandata trebalo da bude održano 13 sjednica posvećenih premijerskom satu, a da je realizovano svega njih sedam.
Ključna platforma kao tehnička obaveza
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević, poručio je da premijerski sat ne smije biti sveden na tehničku obavezu, a da se, tvrdi, čini da je to tendencija, pri čemu je “jasno da se te sjednice otkazuju ili odgađaju iz političkih razloga, čime se podriva svrha demokratskog nadzora”.
Ocijenio je da to upućuje na ozbiljan deficit dosljedne institucionalne prakse i nedostatak političke volje da se taj mehanizam koristi u interesu javnosti, a ne, kako kaže, zarad političke udobnosti ili izbjegavanja odgovornosti.
Upitan kako gleda na činjenicu da je od posljednjeg premijerskog sata prošlo dva mjeseca, te da ga neće biti barem do početka juna (Spajić boravi u radnoj posjeti Japanu do 1. juna), Đurašević odgovara da se radi o “očiglednom primjeru nepoštovanja osnovnih demokratskih principa i institucionalnih mehanizama kontrole vlasti”.
“Premijerski sat nije puka formalnost - to je ključna platforma za direktan dijalog između zakonodavne i izvršne vlasti, i prilika da građani, kroz svoje predstavnike u Skupštini, dobiju odgovore na pitanja od javnog interesa. Neodržavanje ovih sjednica u dužem vremenskom periodu, uz njihovu raniju neredovnost, indikator su arogantnosti vladajuće strukture i bjekstva od obaveza koje dolaze s funkcijom”, ističe sagovornik “Vijesti”.
Poručuje da je dosad “već jasno” da su Spajiću principi transparentnosti i odgovornosti nepoznati u obavljanju funkcije, te da u tome ima “veliko razumijevanje” Andrije Mandića.
“... Koji to vrlo vjerovatno koristi za ‘zaštitu’ od neprijatnih pitanja opozicije... Zato ne čudi, iako ne smije da postane prihvaćeno stanje, što imamo zatvoren prostor za dijalog i polaganje računa pred Skupštinom i građanima”, rekao je Đurašević.
On navodi da se postavlja legitimno pitanje - šta pokušava da se sakrije i zbog čega premijer izbjegava suočavanje s poslanicima.
Govoreći o otkazivanju premijerskog sata 26. jula prošle godine, zbog Spajićevog puta na Olimpijske igre u Parizu, Đurašević je kazao da je to tada izazvalo negativne reakcije, posebno iz opozicionih redova, “koji su ocijenili da je riječ o opstrukciji i manipulaciji parlamentarnim procedurama”.
“Izgleda da su se stvari od tada samo pogoršale time što se sada premijerski sat i ne zakazuje. Dodatno, pored pitanja broja ovih sjednica, problem je u u nedostatku kontinuiteta i blagovremenosti njihovog održavanja”, konstatovao je on.
Đurašević: Mandić urušava Skupštinu, Spajić pokazuje prezir
Na pitanje da li izvršna i zakonodavna vlast ovakvim pristupom (ne) održavanju sjednica posvećenih premijerskom satu pokazuju dozu neodgovornosti i netransparentnosti, Nikola Đurašević odgovara da šef Skupštine Mandić svjesno urušava tu instituciju.
“... Uključujući i dopuštanje marginalizacije kontrolne uloge zakonodavne vlast zarad svojih partijskih i partikularnih interesa”, ocijenio je on.
Ističe da, istovremeno, premijer Spajić “u praksi iskazuje prezir prema instituciji koja ga je izabrala na tu funkciju”.
“Njihovo ponašanje bi u demokratskim društvima funkcionalne vladavine prava bilo skandalozno, ali u ovoj hiperprodukciji sličnih situacija kod nas prolazi bez adekvatne pažnje i sankcije. Naglasio bih da u razvijenim demokratijama, transparentnost i odgovornosti nijesu izbor najviših funkcionera, već njihova obaveza”, ukazuje sagovornik.
Navodi da se, ipak, u Crnoj Gori, svjedoči pokušaju da se ta obaveza pretvori u izuzetak, a ne u pravilo, dodajući da je to “opasna praksa koja urušava povjerenje javnosti u institucije, a koje ni sada nije na visokom nivou”.
“Podsjetio bih i da po svim istraživanjima javnog mnjenja, koje je sprovodio CGO, Skupština stoji na dnu ljestvice povjerenja građana u institucije, a to je primarna odgovornost onih koji u njoj sjede, i opet primarno predsjednika Skupštine i vladajuće većine”, zaključio je Đurašević.
Bonus video:
