Evropska komisija (EK) ocijenila je da efikasnu primjenu novih zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori usporavaju kašnjenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjeta Radio televizije Crne Gore (RTCG).
EK poručuje da je hitno potrebno da Skupština Crne Gore imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se obezbijedilo njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost.
"Pored toga, Skupština mora bez odlaganja pokrenuti postupak za izbor tri člana Savjeta RTCG", navodi se u novom neformalnom dokumentu (non-pejper) Evropske komisije (EK) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), u koji Vijesti imaju uvid.
NE PROPUSTITE
EK podsjeća da, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG ranije bio osporen kroz više sudskih odluka, u avgustu 2024., Savjet RTCG je ponovo imenovao istu osobu (Borisa Raonića) na pun mandat, "što je otvorilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju pravne procedure".
U novembru 2024. tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG.
"S obzirom na značaj javnog emitera RTCG i zakonitost njegovog funkcionisanja, od presudnog je značaja da se ovaj slučaj brzo riješi pred sudom", poručila je EK.
EK navodi da će biti potrebna detaljna analiza kako bi se paket medijskog zakonodavstva prilagodio Evropskom aktu o slobodi medija, koji će skoro u potpunosti stupiti na snagu od 8. avgusta 2025. godine.
Plate novinara ispod prosjeka, još nije potpisan Granski ugovor
Podsjeća se da je finansijska održivost komercijalnih medija i dalje ograničena zbog relativno male publike i ograničenog oglašivačkog tržišta, a zakonske odredbe koje regulišu transparentnost dodjele javnih sredstava medijima još nisu u potpunosti sprovedene.
"U 2023. godini, 56% registrovanih medija i 64% javnih institucija ispunilo je zakonsku obavezu da objave podatke o primljenim i dodijeljenim javnim sredstvima za medije. Nakon usvajanja novog medijskog zakonodavstva, i dalje postoji određeni broj uticajnih onlajn medija koji ne objavljuju podatke o vlasništvu, uprkos novim obavezama predviđenim zakonom", piše u non-pejperu.
Novi Zakon o medijima iz 2024. godine predvidio je značajno povećanje državnog finansiranja za sadržaje od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima, povećavši Fond za medijski pluralizam i raznolikost sa 0,09% na 0,2% tekućeg državnog budžeta.
EK navodi da granski kolektivni ugovor još nije potpisan, "što otežava ostvarivanje radnih prava zaposlenih u medijskoj industriji, u ravnopravnim uslovima sa radnicima u drugim sektorima".
"Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka", dodaje se.
Kada je riječ o zaštiti novinara, EK navodi da nadležni organi i dalje pružaju generalno blagovremen i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima.
Tokom 2024. godine, tužilaštvo je postupalo u 14 slučajeva, podigavši optužnice u dva slučaja i pokrenuvši prekršajne postupke u tri slučaja. Policija je registrovala 16 slučajeva nasilja nad medijima, od čega je sedam slučajeva tužilaštvo klasifikovalo kao krivična djela, piše u non-pejperu.
Većina slučajeva, kako se dodaje, uključivala je uznemiravanje i onlajn prijetnje, a tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom.
Ukazuje se i na verbalne napade i uznemiravanje medija od javnih zvaničnika i političkih partija.
Malo presuda za korupciju doprinosi percepciji nekažnjivosti
U oblasti prevencije korupcije, ocijenjeno je da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) dodatno povećalo kapacitete za borbu protiv korupcije, pri čemu trend sprovođenja istraga i podizanja optužnica u slučajevima visoke korupcije od 2022. godine stalno raste i nastavlja da bilježi pozitivan trend.
Međutim, upozorava se na nizak broj pravosnažnih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni što "doprinosi percepciji nekažnjivosti".
Navodi se i da efikasnost Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nastavlja da se poboljšava, uprkos određenim poremećajima izazvanim istekom mandata rukovodstva i ograničenim resursima, ali su potrebni dodatni napori kako bi se povećali njeni kvalitet, kapacitet, efikasnost i rezultati.
EK poručuje da Crna Gora mora efikasno sprovesti pravni okvir za prevenciju korupcije koji je izmijenjen 2024. godine.
Nakon usvajanja novog Zakona o sprečavanju korupcije u 2024, Crna Gora je početkom 2025. godine usvojila osam podzakonskih akata, podsjeća se u non-pejperu.
"Ipak, Zakon mora biti dodatno poboljšan i usklađen sa evropskim standardima. U tom cilju, Ministarstvo pravde priprema nacrt izmjena zakona«, navodi se.
Kasne izmjene Zakona o finansiranju političkih partija
Ukazuje se da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija i dalje opterećen nedostacima u pogledu obuhvata, jasnoće i sprovođenja.
"Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja još nije izmijenjen kako bi bio u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uprkos obavezi Crne Gore da to učini kao prioritet do kraja 2024. godine. Posebno, postojeće zakonodavstvo nije u skladu sa preporukama GRECO i ODIHR, koje zahtijevaju značajno povećanje transparentnosti, efikasniju kontrolu trošenja sredstava političkih partija, sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, uključujući uvođenje odvraćajućih sankcija", piše u non-pejperu.
Dodaje se da, shodno tome, sadašnji pravni okvir i dalje ne obezbjeđuje efikasne mehanizme zaštite od zaobilaženja pravila, niti djelotvorne kazne za njihovo kršenje.
Pored toga, upozorava EK, Zakon o izboru odbornika i poslanika i dalje nije usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što dodatno onemogućava pravilnu i efikasnu kontrolu finansiranja izbornih kampanja.
Ograničen napredak u sprovođenju preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje torture
Crna Gora je ostvarila ograničen napredak u sprovođenju preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) i Komiteta UN protiv torture (CAT), upozorila je EK.
"Sistemski nedostaci i kašnjenja i dalje postoje u istraživanju i procesuiranju slučajeva navodnog nasilja od strane službenika za sprovođenje zakona, kao i u slučajevima nasilja u zatvorima", piše u non-pejperu.
Dodaje se i da je diskriminacija i dalje prisutna u crnogorskom društvu, pretežno zbog polarizacije.
Upozorava se da su najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
"Izmjene Krivičnog zakonika, koje kriminalizuju rasizam i govor mržnje, još nisu dale rezultate u pogledu odgovarajućeg institucionalnog i policijskog odgovora. Novi nacrt Zakona o zabrani diskriminacije trenutno je na konsultacijama sa Evropskom komisijom, radi njegovog potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU (acquis) i evropskim standardima", navodi EK.
Ukazuje da Crna Gora još treba da se pozabavi zaključnim zapažanjima Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz maja 2024., koja se odnose na nedostatak kazni za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti — jedinog zakona koji pruža jasne i pravno obavezujuće zahtjeve za integraciju rodne perspektive u sve aspekte kreiranja politika i za sprovođenje rodno osjetljive analize.
Ne uvoditi ponovo program ekonomskog državljanstva
EK ističe da Crna Gora mora da se uzdrži od ponovnog uvođenja šeme investicionog državljanstva (zlatni pasoši), jer ona nosi rizike u pogledu: bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala.
Pored toga, kako dodaje, Crna Gora će morati da obezbijedi da relevantna pravna tekovina EU u oblasti prava građana EU, posebno pravo na slobodno kretanje i boravak unutar teritorije država članica, može biti primjenjivo po pristupanju EU.
Podsjeća se da je šema investicionog državljanstva u Crnoj Gori istekla 31. decembra 2022. godine, kao i da je Sud pravde Evropske unije je 29. aprila 2025. u predmetu C-181/23 presudio da uspostavljanje i sprovođenje šeme naturalizacije kojom se državljanstvo države članice EU daje u zamjenu za unaprijed određene novčane uplate ili investicije krši pravo EU.
Bonus video:
