Otpor raste, ali trgovina čuva fotelju: Kakva je pozicija Mandića nakon neuspješnog glasanja o njegovom razrješenju

Otpor prema načinu na koji šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) upravlja tom institucijom raste, ali ga u fotelji čuva to što poslanike vlasti na okupu, kao superlijepak, drže partijski i lični interesi, uprkos velikim međusobnim razlikama o brojnim pitanjima.

Tim riječima sagovornici Vijesti komentarišu to što je prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma “preživio” još jedno glasanje o razrješenju, iako nije imao podršku svih predstavnika vlasti.

Mandićevu smjenu podržalo je na prekjučerašnjoj sjednici 20 poslanika, dok je 41 bio protiv. Ukupno su glasala 63 parlamentarca (od 81, koliko ih ima Skupština), a dva listića bila su nevažeća. Glasanje je bilo tajno, a za razrješenje Mandića bila je neophodna podrška većine od ukupnog broja prisutnih poslanika.

Glasanju nije prisustvovalo 18 skupštinara, a među odsutnima su bili predstavnici vladajućih Bošnjačke stranke (BS) i Albanskog foruma (AF), kao i poslanici takođe vladajućih Pokreta Evropa sad (PES) i Saveza građana CIVIS, Miodrag Laković i Maja Vučelić.

Od predstavnika opozicije, na glasanju nije bilo Socijaldemokrata (SD), poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Drite Lole i Nikole Milovića, predstavnika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke, te nezavisne poslanice Radinke Ćinćur.

Rastu neslaganja kako mandat odmiče

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković kaže da je, iako Mandić nije smjenjen, ipak vidljivo da se, kako mu mandat odmiče, razlike i neslaganja unutar Vlade i parlamentarne većine - akumuliraju. Navodi da se stoga postavlja pitanje: “Može li država da isplati toliko, koliko su njihove rastuće potrebe, i do kad?”.

Mirković ocjenjuje da glasanje o smjeni, makar zasad, neće ozbiljnije uticati na Mandićevu poziciju u Skupštini, kao ni na njegov uticaj na vladajuću većinu, “kojom on u cjelosti vlada”.

“I podnosioci inicijative (za razrješenje) su znali da time ne mogu mnogo promijeniti, ali su izgleda htjeli da neke stvari ogole, a kad je riječ o manjinskim partijama - u značajnom su to uspjeli. Takođe, nije da ovo nije zatalasalo stvari unutar vladajuće većine, ali se bojim opet samo na štetu javnih resursa, kojima se opet trgovalo”, rekao je on.

Mirković tvrdi da je, od samog početka široki sastav Vlade veoma heterogena cjelina, čija se, kaže, mišljenja, stavovi i ideologija razlikuju po brojnim, čak i esencijalnim pitanjima. Međutim, navodi da ih “kao superlijepak drže lični i partijski interesi i koristi koje iz funkcionerskih fotelja ostvaruju”.

Sagovornik dodaje da odnosi u vladajućoj većini nisu harmonični, te da je činjenica da je Mandić dobio manji broj glasova, nego kad je izabran, jedan u nizu dokaza toga da i pored interesa da se održe, ne mogu to da urade na istom nivou, i to oko pitanja koje je jako važno za parlamentarnu većinu.

Mandić je za šefa parlamenta izabran krajem oktobra 2023. glasovima 49 poslanika. On je početkom marta prošle godine takođe “preživio” glasanje o smjeni, koje je bio inicirao DPS. Razrješenje Mandića tada je podržalo 27 poslanika, a 44 su bila protiv (ukupno su glasala 72 parlamentarca, jedan listić bio je nevažeći).

“Poslanici BS-a i AF-a nisu prisustvovali glasanju, odnosno izbjegli su da se odrede o razrješenju. Pokazalo se, još jednom, da su im pozicije u vlasti bile preče od nekih principa. Ne možemo reći da je takav potez BS-a bio neočekivan, ali je za očekivati da im naplata toga dođe kroz neke nastupajuće izborne cikluse”, ocjenjuje Mirković.

Konstatuje da je jasno da Mandić “drži pod kontrolom” PES i Demokrate “kad je riječ o njemu važnim pitanjima”, te da bi bilo zanimljivo znati da li poslanici Miodrag Laković i Maja Vučelić podržavaju Mandića jer nisu prisustvovali glasanju.

“S obzirom da ni opozicija nije bila u kompletnom sastavu prilikom glasanja, to ukazuje da su imali procjenu da Mandić ipak kontroliše dovoljnu većinu u parlamentarnoj većini”, rekao je Mirković.

Vučelić: Odgovorna prema državi, a ne igrama

Upitana zašto nije bila u plenumu kad se odlučivalo, te zašto, ako je njeno odsustvo znak da Mandić nema njenu podršku, nije glasala za razrješenje, Maja Vučelić je Vijestima kazala da nije željela da učestvuje u smjeni jer je razrješenje inicirala opozicija iz, kako tvrdi, dnevnopolitičkih razloga.

Navela je da o tome najbolje svjedoči činjenica da nekoliko poslanika opozicije, koji su bili među podnosiocima inicijative, “nisu našli za shodno da se pojave na glasanju”. Poručuje da svakako neće učestvovati ni u Mandićevoj odbrani, jer to nije njen “politički zadatak”.

“Bila sam prisutna u parlamentu, ali sam odlučila da ne učestvujem u glasanju. Moj mandat podrazumijeva odgovornost prema državi, a ne prema dnevnopolitičkim igrama. Predsjednik Skupštine mora biti osoba koja poštuje Ustav Crne Gore, Dan nezavisnosti i institucije ove države, a ne neko ko i dalje igra političke igre iz prošlosti koje su već jednom unazadile i podijelile naše društvo. Moj zadatak je da gradim evropsku Crnu Goru, a ne da budem sredstvo bilo čije revanšističke politike”, ističe Vučelić.

Dodaje da je, s tim u vezi, njen stav jasan: “Ili ćemo svi početi poštovati Ustav, evropske vrijednosti i institucije, ili nećemo imati stabilnu državu”.

Na ista pitanja Vijestima nije odgovorio poslanik PES-a Miodrag Laković.

Potpredsjednik Skupštine i poslanik AF-a Nikola Camaj, rekao je listu da zbog privatnih obaveza nije bio u mogućnosti da prisustvuje sjednici, dok predsjednik poslaničkog kluba te koalicije Artan Čobi nije odgovorio na upit.

Iz BS-a su preksinoć saopštili da njihovi poslanici nisu učestvovali “u raspravi o Mandićevom razrješenju”, ne pominjući glasanje, jer ne pristaju “na dupli pas DPS - ZBCG (Za budućnost Crne Gore)”.

“Naime, radi se o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu BS-u”, piše u objavi te stranke na Fejsbuku.

Poslanici BS-a glasali su prošle godine za razrješenje Mandića, ali tada nisu bili dio Vlade i skupštinske većine. Mandićevu smjenu DPS je tada tražio između ostalog zato što šef Skupštine “nijednom nije priložio dokaze da je u legalnom posjedu crnogorskog državljanstva”.

Pozicija mu nije neupitna

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović, ocjenjuje da činjenica da su u kratkom roku pokrenuta dva glasanja o razrješenju Mandića - pokazuje da njegova pozicija nije neupitna.

“On je zadržao formalnu podršku većine u parlamentu, što mu omogućava da nastavi da obavlja funkciju predsjednika i postupa u istom duhu. Otpor prema njegovom načinu vođenja parlamenta raste, što bi moglo dovesti do političkih pritisaka ili promjena u njegovom pristupu, ukoliko želi da očuva stabilnost unutar većine”, rekla je ona “Vijestima”.

Na pitanje koliko je i kakvih “faulova” potrebno da Mandić napravi da bi bio smijenjen, sagovornica odgovara da njegovo razrješenje nije pravno komplikovan proces.

“Suštinski, riječ je o političkoj odluci, a ne o pravnoj kazni za eventualne ‘faulove’ u radu”, ističe ona, dodajući da takva odluka podrazumijeva i političku cijenu - “spremnost da se remeti postojeća većina i rizikuje stabilnost vlasti”, za šta, tvrdi Vuksanović, trenutno ne postoji dovoljno političke zrelosti.

Ocjenjuje da se nepojavljivanje Lakovića, Vučelić i predstavnika BS-a može posmatrati kao “oblik pasivne političke pozicije”.

“Bilo da je neslaganje unutar partije ili neki strateški potez. Njihovo odsustvo je, u praksi, doprinijelo opstanku Mandića na funkciji, što govori o pragmatičnom pristupu političkom balansiranju, u kom je očuvanje dobijenih pozicija važnije od principijelne konfrontacije”, konstatuje sagovornica.

Inicijativu za razrješenje Mandića podnijeli su bili DPS i SD jer ga, između ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

DPS i SD tvrde da je Mandić najodgovorniji za urušavanje integriteta Skupštine, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

DPS: Većina prolazi kroz krizu legitimiteta

Iz opozicionog DPS-a saopštili su juče da je rasprava o Mandiću pokazala da mu je podrška drastično opala, te da parlamentarna većina u cjelini prolazi kroz “ozbiljnu krizu legitimiteta”.

“... Za njega nisu glasale ni manjinske stranke, koje s njim učestvuju u radu aktuelne Vlade. Jasno je i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino što održava na okupu većinu koja aktivno urušava institucije i koči demokratski razvoj zemlje”, poručili su iz DPS-a.