Od kad je 2017. postala članica NATO-a, Crna Gora je na odbranu izdvojila skoro 653 miliona eura, a ove godine planirano je dodatnih 161,42 miliona. Od prve godine članstva do danas vojna potrošnja uvećana je skoro tri puta, dok prosječni godišnji rast iznosi gotovo 14 odsto.
To proizilazi iz odgovora Ministarstva odbrane na pitanje “Vijesti” - koliko je od početka članstva u Alijansi uloženo u sistem odbrane.
Iz tog Vladinog resora naveli su da je 2017. godine izdvojeno 57,94 miliona eura, 2018 - 64,39, 2019 - 66,01, 2020 - 72,50, 2021 - 77,46, 2022 - 81,63, 2023 - 105,77 miliona, a 2024 - 127,23 miliona.
“Vijesti” su krajem maja objavile da bi Vlada 2026. trebalo da poveća izdvajanja za odbranu na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s dosadašnjih dva odsto.
Vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2024 - 2027, BDP za 2026. godinu je procijenjen na oko 8,2 milijarde eura, što znači da bi izdvajanja za odbranu iznosila oko 246 miliona eura.
Crna Gora je prošle godine s oko 150 miliona eura ukupnih izdvajanja za sistem odbrane simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za taj sektor, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO.
Iz Ministarstva odbrane su krajem maja, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je tačno da će izdvajanja za odbranu biti povećana na tri odsto BDP-a, kazali da izrada predloga budžeta za 2026. tek predstoji i da će to biti prilika za preciznije projekcije kad je u pitanju izdvajanje za resor odbrane.
“Dodatno, na Samitu u Hagu (u junu) izvjesno je da će lideri NATO članica usvojiti novi plan potrošnje za odbranu, kojim će dosadašnji kriterijum od ‘minimum dva odsto BDP-a’ biti suštinski povećan. Shodno tome, naglašavamo da će Ministarstvo odbrane kontinuirano raditi na implementaciji veoma zahtjevne NATO agende, na kojoj je glavni prioritet upravo uvećana odbrambena potrošnja, kao preduslov za ispunjavanje svih drugih zadataka”, rekli su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate).
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp početkom godine je, neposredno nakon što je izabran, izjavio je da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebalo da izdvajaju za odbranu pet odsto BDP-a, što je mnogo više od sadašnjeg cilja od dva odsto i iznosa koji ne izdvaja nijedna članica.
Kako su tada prenijeli mediji, zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da su saglasni da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali brojku od pet odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.
Predsjednica Evroske komisije Ursula fon der Lajen u martu je predstavila plan za ponovno naoružavanje Evrope u pet koraka, vrijednosti preko 800 milijardi eura. Svih 27 članica EU saglasilo se oko liste prioriteta za djelovanje na nivou EU u oblasti razvoja kapaciteta za odbranu, u čemu su identifikovani vazdušna i protivraketna odbrana, artiljerijski sistemi, projektili i municija, dronovi i sistemi protiv dronova, strateški kapaciteti, vojna mobilnost, sajber bezbjednost, vještačka inteligencija i elektronsko ratovanje.
“Crna Gora nije izuzetak”
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute saopštio je 5. juna da su ministri NATO članica postigli saglasnost o “ambicioznim novim ciljevima vojne sposobnosti”, ističući da saveznici “moraju da ulažu u narednim godinama… kako bi naša odbrana i odvraćanje ostali snažni, a milijarda naših građana bezbjedna”.
“Predložiću sveobuhvatan plan ulaganja koji će ukupno iznositi pet odsto BDP-a za odbrambene investicije - 3,5 odsto BDP-a za osnovnu odbrambenu potrošnju i 1,5 odsto BDP-a godišnje za ulaganja u oblasti bezbjednosti i odbrane, poput infrastrukture i industrije”, kazao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO članica u Briselu.
Međutim, on je dodao da je “postignuta saglasnost o onome što nam je potrebno bilo kao ključni prvi korak ka ostvarivanju tih potreba”, dok će odluke o finansiranju uslijediti na samitu u Hagu kasnije ovog mjeseca. Rute je, kako je prenio Rojters, kazao da će “deklaracija sa samita biće fokusirana na izdvajanja za odbranu, proizvodnju u odbrambenoj industriji i podršku Ukrajini, ali saveznici još uvijek vode razgovore i konačna verzija još nije usaglašena”.
Krapović je 6. juna na sastanku ministara odbrana NATO u Briselu saopštio da su sve članice tog vojno-političkog saveza u potpunosti saglasne da je potrebno značajno povećati izdvajanja za odbranu, a da “u tom pravcu ni Crna Gora nije bila izuzetak”.
Kazao je da je usvojen novi paket ciljeva i sposobnosti, “vrlo zahtjevan i ambiciozan, koji je u direktnoj relaciji s onim što je buduća odbrambena potrošnja”.
“Ono što sam ja kazao da će se Crna Gora adaptirati i dalje kredibilno članstvo održavati kroz poštovanje i implementaciju svih odluka koje budu donesene na samitu, jasno je da će biti značajno veća suma novca izdvojena za potrebe odbrane u svim državama članicama, pa tako i u Crnoj Gori”, rekao je Krapović.
“Danas smo raspravljali u nekoliko sesija... Prva sesija bila je posvećena transformaciji Alijanse i ambicioznoj agendi koju Alijansa ima u susret novonastalim geopolitičkim okolnostima i u tom pravcu razgovarali smo prije svega o daljem pojačavanju položaja odvraćanja i odbrane same Alijanse, naravno vojni dio i vojno vođstvo Alijanse nam je na neki način otkrilo što i dalje treba da se uradi, šta ostaje kako bismo postigli pun efekat onoga što su planovi odvraćanja i odbrane”, dodao je.
Krapović je naveo da je pored napora Ministarstva odbrane za implementaciju povećanja izdvajanja i u potpunosti ispunjavanje paketa, “potrebno da imamo pristup cijele Vlade, posebno Ministarstva finansija, bez kojeg se ti ciljevi ne mogu ispuniti”.
“Sve u svemu ja sam zadovoljan današnjim danom i diskusijom i vjerujem da idemo u pravac jednom uspješnom samitu u Hagu koji će naravno ojačati poziciju Alijanse i dijeljenu tereta na pravedniji način, jer su ipak naši američki saveznici u pravu što se tiče pitanja odbrane Evrope, i mislim da će sama Evropa u narednom periodu više izdvajati za odbranu”, poručio je ministar.
NATO “članarina” 8,54 miliona
Na pitanje “Vijesti” koliko je od 2017. godine iznosila crnogorska “članarina” u NATO, iz resora odbrane odgovaraju da je iznosila 8,54 miliona eura.
Pojašnjavaju da je ono što se naziva “članarinom”, zapravo učešće država članica u zajedničkom budžetu NATO.
“U NATO zajedničkom budžetu Crna Gora participira oko 0,028 odsto, po standardizovanoj formuli na nivou Alijanse koja se u skladu sa potrebama periodično revidira. NATO zajednički budžet sastoji se iz tri dijela, i to vojnog budžeta, NATO programa investiranja u bezbjednost (NSIP) i NATO civilnog budžeta”, kazali su.
Navode da se prva dva segmenta finansiraju iz budžeta Ministarstva odbrane, a treći (civilni) iz budžeta Ministarstva vanjskih poslova. Saopštili su da je 2017. ta brojka iznosila 240.376 eura, 2018 - 344.168, 2019 - 674.523, 2020 - 880.232, 2021 - 1.538.138, 2022 - 1.211.637, 2023 - 938.746, 2024 - 1.257.949, a ove godine 1.456.000 eura.
Povećanje budžeta glavno mjerilo kredibiliteta
Iz Ministarstva odbrane poručuju da su “u potpunosti svjesni činjenice” da je povećanje budžeta odbrane kriterijum koji će predstavljati glavno mjerilo kredibiliteta svake države članice Alijanse.
“Uvažavajući navedeno, kao i naše nedvosmisleno spoljnopolitičko opredjeljenje, uvjereni smo da će Vlada Crne Gore, s neizostavnom ulogom Ministarstva finansija, uzeti u obzir značaj povećanog odbrambenog budžeta prilikom izrade cjelokupnog budžeta države za narednu godinu, a sve u skladu s odlukom koja će biti donijeta na Samitu u Hagu”, naveli su iz Ministarstva.
Prošle godine je, kako su dodali, 30,41 odsto budžeta bilo utrošeno za ovu svrhu, a očekuju da će ove godine taj procenat iznositi oko 34 odsto budžeta, od čega će najveći dio biti namijenjen implementaciji NATO ciljeva sposobnosti dodijeljenih Crnoj Gori.
NE PROPUSTITE
Još dvije godine bez kontrole neba s Bjelasice
Osmatrački radar dugog dometa, koji je trebalo da bude postavljen na Bjelasici do kraja 2024, neće biti u funkciji još najmanje dvije godine, jer prvo sa te planine treba izmjestiti telekomunikacionu opremu Radio-difuznog centra.
“Vijestima” su to rekli iz Ministarstva odbrane, odgovarajući na pitanja zašto radar, koga je Crnoj Gori ustupio NATO, još nije u funkciji, u kojoj je fazi njegovo montiranje i koliko košta njegova modernizacija.
Iz tog Vladinog resora odgovorili su da je Vlada kroz kapitalni budžet obezbijedila 6,8 miliona eura za izgradnju radarskog položaja.
Ovaj projekat kasni u odnosu na ranije planiranu dinamiku, jer je Crna Gora pred NATO partnerima preuzela obavezu da radar na Bjelasici postavi i aktivira najkasnije do oktobra 2024.
Crna Gora je 2019. dobila od NATO-a na korišćenje polovni 3D osmatrački radar tipa “HR 3000”, čime se stvaraju mogućnosti da se neprekidno osmatra i nadzire vazdušni prostor i obezbijedi razmjena radarske slike u NATO sistemu odbrane.
Iz Ministarstva objašnjavaju da radar nije u funkciji jer nijesu stvoreni uslovi za izgradnju radarskog položaja na Bjelasici.
“Vlada Crne Gore donijela je zaključak da se izmjesti telekomunikaciona oprema Radio-difuznog centra s lokacije na planini Bjelasica. U toku su aktivnosti na izmještanju te opreme na drugu, odgovarajuću lokaciju”, naveli su.
Bonus video:
