Mikić: Projektom centralnog zakazivanja u zdravstvu Vlada opet zakazala

Izvršni direktor Građanskog pokreta URA navodi da nijesu razmotreni svi aspekti takvog projekta niti je sprovedena javna ili stručna rasprava i da nedoumice, kontraargumenti i otpori ljekara govore o brzopletosti i jednostranim potezima Ministarstva zdravlja
7 komentar(a)
Zoran Mikić, Foto: URA
Zoran Mikić, Foto: URA
Ažurirano: 18.06.2017. 10:33h

Projekat elektronskog zakazivanja pregleda je još jedan u nizu izleta nesposobne vlade DPS-a koja sada grčevito hoće da popravlja ono što je decenijama zapuštano, smatra izvršni direktor Građanskog pokreta URA, Zoran Mikić.

„Ako vam je kuća trošna toliko da prijeti da će se svakog časa obrušiti jer u nju nije ulagano gotovo tri decenije, onda kupovina računara kao mjera za spas u takvoj situaciji djeluje suludo. Suludo, jednako koliko i novi projekat Ministarstva zdravlja ove krnje Vlade“, kazao je on.

Mikić navodi „da nijesu razmotreni svi aspekti takvog projekta niti je sprovedena javna ili stručna rasprava i da nedoumice, kontraargumenti i otpori ljekara govore o brzopletosti i jednostranim potezima Ministarstva zdravlja“.

Osim toga, tvrdi on, projektom će se onemogućiti prava pacijenata propisana zakonima, i dodatno produbuti jaz i netrpeljivost između ljekara i pacijenata.

„Tražimo odgovore od resornog ministarstva na osnovu koje odluke, uredbe ili podzakonskog akta je počeo da se primjenjuje ovaj projekat? Da li se ovakvim projektom krše odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o pravima pacijenata, prije svega član 11 Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Sve to zbog toga što se novim rješenjima onemogućava da pacijent bira specijalistu ili subspecijalistu kod kojeg će obaviti pregled već to umjesto njega čini programski softver na osnovu slobodnih termina, a takođe se ograničava pravo pacijenata na drugo stručno mišljenje. Jedini načn za pacijenta da dođe do drugog stručnog mišljenja i promijeni ljekara jeste podnošenjem pisanog zahtjeva što stvara prostor za neprijatne situacije i za ljekare i za pacijente," navodi Mikić.

On ističe da „ima razumijevanje za potrebu da se rastereti Klinički centar kao najopterećenija zdravstvena ustanova, ali se pita na koji način će se valorizovati opšte bolnice u gradovima kada u većini njih ne postoje adekvatni uslovi i oprema, a u pojedinim bolnicama ni dovoljan broj ljekarskog kadra“.

„Kako će se zaštiti bolnice u manjim gradovima kao npr. bolnica na Cetinju gdje su na pojedinim odeljenjima, poput ginekologije i ORL, dolazili pacijenti iz drugih gradova, a to će sada biti onemogućeno i dovešće u pitanje opstanak tih odeljenja? Ostaje nejasno i na koji način će pacijenti ostvarivati zdravstvenu zaštitu van mjesta prebivališta, s obzirom na to da značajan broj građana, naročito u toku ljetnje sezone, zbog radnog angažmana živi u drugim opštinama," dodaje Mikić.

On tvrdi da će ovaj projekat završiti kao i projekat centralnog zakazivanja u Kliničkom centru koji je predstavljen u oktobru 2013, a koji nije nikad zaživio niti je smanjio liste čekanja i gužve u Kliničkom centru.

"Resorno ministarstvo prije svega treba da obezbijedi ulaganja u nedostajuću i zastarjelu medicinsku opremu, poboljša uslove rada, poveća zarade u zdravstvenom sektoru kao i broj ljekara na svim zdravstvenim nivoima da bi se tek tada mogao implementirati projekat elektronskog zakazivanja," zaključuje izvršni direktor GP URA.

Bonus video: