Više od godinu nakon što je trebalo da budu imenovani novi članovi Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), Crna Gora i dalje nije riješila ovaj ključni korak u reformi medijskog sektora. Dok civilni sektor upozorava na političke opstrukcije i pokušaje kontrole medija, Evropska unija izražava zabrinutost zbog odugovlačenja procesa.
Evropska komisija je u posljednjem non-paperu (neformalni dokument) poručila da je hitno potrebno da Skupština Crne Gore imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se obezbijedilo njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost.
Pod izgovorom proceduralnih razloga, Skupština Crne Gore je odbila predlog predstavnika civilnog sektora u Savjet regulatornog tijela, čime je tijelo ostalo nekompletirano i godinu dana nakon usvajanja Zakona o AVM.
Javni konkurs za izbor dva člana iz NVO sektora u Savjet regulatora poništen je dva puta, pa Savjet regulatora trenutno ima tri člana umjesto pet, kako je predviđeno zakonom.
U Skupštinu Crne Gore su podnijeti predlozi zakona kojima se nastoji vratiti odlučujuća uloga Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore. Ipak, ti predlozi još uvijek nisu stavljeni na dnevni red. Ovakav potez u dijelu stručne javnosti se vidi kao pokušaj da se poveća politička kontrola nad ovim institucijama.
Zato su nevladine organizacije Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar, dostavili šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johanu Satleru, informaciju u vezi sa opstrukcijom sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u Skupštini Crne Gore i blokadi rada Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Važećim zakonom o AVM je predviđeno da nevladina organizacija može biti predlagač kandidata za člana Savjeta Agencije ako je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za članove Savjeta Agencije, godišnji budžet za realizaciju aktivnosti u oblasti u kojoj predlaže kandidata za člana Savjeta Agencije nije bio manji od 3.000 eura.
Dodatno je propisan uslov da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za članove Savjeta Agencije, najmanje 2.000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizaciju aktivnosti u oblasti u kojoj se predlaže kandidat za člana. Zakonom je jasno propisano da Skupština mora da izabere onog kandidata koji ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača. To zakonsko rješenje je predložila Radna grupa kako bi se izbjegla mogućnost da Skupština bira onog kandidata koji im je politički ili interesno najbliži, već da bude izabran onaj koji ima najveću podršku. Ti zakoni su dobili podršku EU i bili su jedan od uslova za dobijanje IBAR-a.
Goran Đurović iz Media centra smatra da je riječ o sistematskom pokušaju političke kontrole nad nezavisnim institucijama.
"U podjeli kontrole nad institucijama i raspodjeli javnih funkcija koje partije na vlasti smatraju svojim plijenom, vjerujem da je Agencija pripala nekoj od najjačih partija. To se jasno vidi u opstrukciji zakona i poništavanju konkursa bez valjanog razloga", rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić još u septembru prošle godine nije raspisao javni poziv za izbor članova Savjeta, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
"Kada je poziv konačno objavljen, on je brzo povučen, a na osnovu naručene inicijative NVO bliske vlasti. Jasno je da se radi o političkoj odluci skupštinske većine da se kandidati koji nisu politički kontrolisani ne puste u Savjet Agencije", dodaje on.
Na drugoj strani, grupa nevladinih organizacija, uključujući i Građansku alijansu, insistira na potrebi za, kako navode, dodatnim i strožim kriterijumima za izbor članova Savjeta AMU i RTCG. Milan Radović iz Građanske alijanse upozorava da aktuelni mehanizmi ostavljaju prostor za manipulacije.
"Iskustva iz prethodnih procesa pokazuju da su pojedinci osnovali desetine NVO u jednom danu, upravo sa ciljem manipulacije ovim kriterijumom – i takvi subjekti bi i sada, prema važećem rješenju, mogli ponovo iskoristiti isti mehanizam u svoju korist", navodi Radović.
On dodaje da je potrebno uvesti obavezne javne intervjue i uzeti u obzir profil organizacija koje predlažu kandidate, kako bi se osigurala legitimnost procesa
"Ukoliko bi se zadržala ovakva rješenja, postoji rizik da kandidati bez odgovarajuće stručnosti i kvalifikacija budu imenovani na ove izuzetno važne pozicije. Zbog toga smatramo da bi kriterijumi za izbor članova Savjeta RTCG i AMU trebalo da obuhvate i stručne biografije kandidata, kao i profil i dosadašnji rad organizacija koje ih predlažu, uz obavezno sprovođenje javnih intervjua", dodaje Radović.
Zaključuje da su svjesni da u zemljama Evropske unije ne postoji jedinstvena praksa u vezi sa izborom ovih tijela, ali "da Crna Gora mora razviti model koji će biti inkluzivan, transparentan i u interesu svih građana".
Đurović, koji predstavlja stav 103 NVO u zemlji, tvrdi da se veći dio civilnog sektora protivi najavama novih izmjena zakona „koje bi omogućile većini u Administrativnom odboru da na osnovu svojih političkih interesa odlučuje o izboru članova Savjeta“.
Važeći zakon predviđa da ovlašćeni predlagači – NVO, CANU, Matica crnogorska i Advokatska komora – imenuju svoje kandidate, a Skupština potvrđuje one sa najvećom podrškom.
"Ova procedura štiti Savjet od partijskog uticaja, što je ključno, jer Savjet bira direktora Agencije i donosi odluke o dozvolama i zabrani emitovanja sadržaja koji šire mržnju ili diskriminaciju“, objašnjava Đurović.
Za Đurovića nema dileme "da je politička ambicija partija na vlasti da gospodare medijskim sektorom", a da se tome godinama suprotstavlja najveći dio NVO i Evropska komisija.
Goran Đurović ukazuje koliko je važno osigurati transparentnost i odgovornost u procesu imenovanja članova regulatornih tijela. Bez toga, postoji rizik da će mediji ostati pod političkom kontrolom, što ugrožava demokratske procese i evropske integracije zemlje.
"Suština je da se Savjet Agencije zaštiti od partijskog uticaja jer je ovo ključno upravljačko tijelo koje bira direktora Agencije i odlučuje o sadržajima koji se emituju“, ističe Đurović.
Radović, sa druge strane, naglašava da se moraju poštovati postojeći zakoni i uključiti najaktivnije NVO u odlučivanje. „Ne tražimo ništa osim primjene zakona i isključenja političkog upliva iz procesa koji mora biti profesionalan i nepristrasan“, poručuje on.
Evropska unija: Zabrinutost zbog odugovlačenja
Evropska komisija više puta je izrazila zabrinutost zbog odugovlačenja imenovanja članova Savjeta AMU i RTCG. Upozoreno je da takvo ponašanje baca sumnju na posvećenost Crne Gore medijskim slobodama i vladavini prava, što može negativno uticati na proces pristupanja EU.
Nakon pritiska iz Brisela, predsjednik Skupštine je 13. maja raspisao treći javni poziv za izbor članova Savjeta AMU, a dva dana kasnije i za RTCG. Međutim, civilni sektor i dalje je skeptičan.
"Poruka Evropske komisije je bila dovoljno jasna – ukoliko se opstrukcije nastave, Crna Gora neće moći zatvoriti ni minimum od planiranih poglavlja”, zaključuje Đurović.
Ovaj tekst urađen je uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
Tekst je preuzer sa sajta Instituta za medije
Bonus video:
