Evropski parlament je u izvještaju, koji je danas usvojio u formi rezolucije, pozdravio napredak Crne Gore u sprovođenju reformi, ali i upozorio na opasnosti političkog revizionizma, "koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe" i najoštrije osudio veličanje ratnih zločinaca i rasprostranjeno javno negiranje međunarodnih presuda za ratne zločine.
Za Rezoluciju o Crnoj Gori, izvjestioca Marjana Šareca, od ukupno 649 poslanika glasalo je njih 470, dok su 102 bila protiv, a 77 evropskih poslanika je bilo uzdržano.
Rezolucijom se izražava priznanje Crnoj Gori za ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, koja i dalje određuju ukupnu dinamiku pregovora, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ocjeni privremenih mjerila i pozdravlja zatvaranje još tri pregovaračka poglavlja, čime se ukupan broj zatvorenih poglavlja povećava na šest.
Takođe se ohrabruju svi politički akteri da ostanu fokusirani na evropske integracije i neophodne reforme, naglašava potreba za političkom stabilnošću, posvećenošću i konstruktivnim angažmanom u postizanju konsenzusa iznad partijskih linija, kako bi se efikasnije i brže zatvorila dodatna poglavlja tokom 2025. godine, "u skladu sa ambicioznim rokovima države".
Ističe se da usvojene reforme moraju biti efikasno i dosljedno sprovedene kako bi se osigurao stvarni napredak i potpuna usklađenost sa zakonodavstvom EU. Poziva se na jačanje funkcionisanja i koordinacije među državnim institucijama kako bi se obezbijedila politička stabilnost i unaprijedio značajan napredak zemlje u implementaciji ključnih reformi vezanih za EU, posebno u oblasti izborne i pravosudne reforme i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Ističe se da bi kredibilitet Evropske unije, uključujući i samu politiku proširenja, bio narušen ukoliko se opipljiv napredak koji su postigle pojedine zemlje Zapadnog Balkana ne pretoči u konkretne korake na putu pristupanja EU.
Pozdravlja se "dosljedno i potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP)", uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog i one u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, kao i mjere protiv sajber napada, te njenu podršku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima u okviru Ujedinjenih nacija; ohrabruje Crnu Goru da pojača sprovođenje restriktivnih mjera i spriječi njihovo zaobilaženje, kao i da zaplijeni imovinu sankcionisanih lica.
"Pozivaju se predstavnici vlasti da poštuju i promovišu usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom i vrijednostima EU, i da se uzdrže od bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle ugroziti strateški put Crne Gore ka članstvu u EU i njen suverenitet", navodi se u Rezoluciju.
Zabrinutost zbog podrške Dodiku i učešća na srpskom saboru
U dokumentu se izražava duboka zabrinutost zbog izjava visokih javnih funkcionera i podrške predsjedniku entiteta Republika Srpska, Miloradu Dodiku, "koji podriva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", izražava žaljenje zbog učešća visokih funkcionera iz Crne Gore na Sveopštem srpskom saboru u Beogradu, kao i njihove podrške deklaraciji usvojenoj tom prilikom, "koja podriva suverenitet Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova".
"Ostaje ozbiljno zabrinuta zbog malignog stranog uticaja, pokušaja destabilizacije, sajber napada, hibridnih prijetnji i dezinformacionih kampanja, uključujući pokušaje trećih država da utiču na političke procese i javno mnjenje, što podriva EU i napredak Crne Gore na putu pristupanja", navodi se u Rezoluciji.
Poziva se Crna Gora da usvoji protivmjere u jačoj saradnji sa EU i NATO-om, te kroz povećanu regionalnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana; konstatuje da vjerske institucije mogu biti iskorišćene kao sredstvo spoljnog uticaja i osuđuje svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve u tom smislu.
Ponovo se naglašava važnost izgradnje otpornosti na strane manipulacije informacijama i miješanja, uključujući pojačan nadzor medijskog pejzaža, kampanje za podizanje javne svijesti i programe medijske pismenosti; preporučuje da Crna Gora uspostavi posebno tijelo za borbu protiv hibridnih prijetnji.
Ističe se strateški značaj članstva Crne Gore u NATO-u i pozdravlja njeno aktivno učešće u misijama i operacijama zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU, izražava priznanje Crnoj Gori za humanitarnu i materijalnu podršku Ukrajini i podsjeća da je Crna Gora među zemljama Zapadnog Balkana koje primaju najveći broj izbjeglica iz Ukrajine, sa preko 18.800 registrovanih izbjeglica do 31. januara 2025, prema podacima UNHCR-a.
Tenzije i etničke polarizacije ponovo usporavaju reformski proces
EP u Rezoluciji navodi da prepoznaje ključnu ulogu Skupštine Crne Gore u procesu pristupanja, naročito u pogledu usvajanja zakonodavstva povezanog s EU, i ističe značaj parlamentarne saradnje u tom kontekstu.
Ponavlja se spremnost Evropskog parlamenta da iskoristi svoje političke i tehničke resurse za unapređenje reformskog procesa vezanog za EU, uključujući kroz aktivnosti podrške demokratiji.
"Sa zabrinutošću se konstatuje ponovno pojavljivanje tenzija i etničke polarizacije koje usporavaju reformski proces", navodi se u dokumentu i poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, sa naglaskom na kvalitet zakonodavstva, te snažno poziva da se rješenja traže putem parlamentarnog dijaloga.
Poziva se i na sprečavanje da se identitetska pitanja koriste za skretanje pažnje sa evropske agende ili pogoršanje odnosa sa susjedima, kako bi Crna Gora ostala čvrsto na putu ka EU; pozdravlja dogovor između crnogorskog premijera i lidera opozicije da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa razrješenjem sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović i da se opozicija vrati u parlament.
EP izražava zabrinutost zbog pokušaja izmjena Zakona o državljanstvu u Skupštini Crne Gore, koje bi, kako je ocijejeno, mogle imati ozbiljne i dugoročne posljedice na proces donošenja odluka i identitet zemlje.
Naglašava se da se svaka rasprava o identitetskim pitanjima mora voditi uz krajnju osjetljivost kako bi se izbjegla dodatna polarizacija i kako bi se težilo širokom društvenom konsenzusu i ohrabruju crnogorske vlasti da se konsultuju i usklađuju sa EU u vezi sa svim mogućim izmjenama Zakona o državljanstvu.
EP poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, ograničenja prava glasa i kandidature, transparentnosti, mehanizama za rješavanje sporova, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Takođe, poziva Crnu Goru da sprovede preporuke Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR); da poveća transparentnost i kontrolu troškova političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa usklađivanjem relevantnog zakonodavstva sa standardima EU, kao i jačanjem sprovođenja pravila o trećem licu u finansiranju i uvođenjem strožih sankcija za prekršaje.
Ističe se uloga Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u ovom procesu i poziva na jaču saradnju između ASK-a i finansijsko-obavještajnih službi radi otkrivanja i sprečavanja stranog uticaja u političkim kampanjama.
Novi poziv za izbore u jednom danu, zabrinutost zbog Šavnika
EP ponavlja poziv crnogorskim vlastima da uspostave jedinstveni datum za lokalne izbore na nivou cijele države, kako je predviđeno Zakonom o lokalnoj samoupravi, radi poboljšanja efikasnosti upravljanja, smanjenja političkih tenzija i jačanja stabilnosti i funkcionalnosti lokalnih i državnih institucija.
Podsjeća se da je buduće isplaćivanje sredstava iz Instrumenta za reforme i rast uslovljeno ispunjavanjem ove reforme, u skladu sa obavezama Crne Gore iz njene Reformske agende, i da bi ta reforma trebalo da se sprovodi kao prioritet; pozdravlja činjenicu da su u 2022. godini izbori u 14 opština održani istog dana; poziva na snažan zakonodavni okvir u tom pogledu i izražava zabrinutost zbog nepravilnosti u izbornom procesu u opštini Šavnik.
EP poziva crnogorske vlasti da usvoje Zakon o vladi koji bi trebalo da omogući poboljšan okvir upravljanja i optimizaciju javne uprave.
U Rezoluciji se ističe značaj profesionalne, na zaslugama zasnovane, transparentne i depolitizovane javne službe; poziva Crnu Goru da izmijeni i sprovede relevantno zakonodavstvo kako bi se obezbijedio okvir za profesionalizaciju, optimizaciju i racionalizaciju državne uprave, uključujući proceduralne mehanizme za zaštitu od politički motivisanih imenovanja i razrješenja, kao i visoke standarde za rukovodeće pozicije; izražava žaljenje zbog nedostatka značajnog napretka u usvajanju i efikasnom sprovođenju takvog zakonodavstva i ističe da to omogućava da zapošljavanje u javnoj službi i dalje bude podložno političkom uticaju.
EP pozdravlja uključivanje Crne Gore u Izvještaj Evropske komisije o vladavini prava za 2024. godinu i sa zabrinutošću konstatuje uočene nedostatke, uključujući imenovanja u pravosuđu i nezavisnost tužilaštva.
Poziva se Crna Gora da dodatno uskladi svoj pravni okvir, uključujući Ustav, naročito u vezi sa sastavom i procesom odlučivanja Sudskog savjeta, sa zakonima i standardima EU o nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu i profesionalizmu pravosuđa, te da dodatno depolitizuje imenovanja kako bi se ojačala nezavisnost, sprovede preostale međunarodne preporuke i odrede kriterijumi za penzionisanje sudija i tužilaca u skladu sa evropskim standardima i u punoj saglasnosti sa Ustavom.
EP izražava žaljenje zbog neriješenih zaostalih predmeta i poziva Crnu Goru da preduzme mjere za skraćenje trajanja sudskih postupaka, posebno u slučajevima teškog i organizovanog kriminala, sa akcentom na pranje novca; preporučuje da Crna Gora usvoji ustavne amandmane u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU.
U Rezoluciji se konstatuju koraci preduzeti u borbi protiv korupcije uz poziv da se pojača odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou, uključujući snažnije sprovođenje postojećeg krivičnog zakonodavstva i izricanje djelotvornih i odvraćajućih kazni, te da se stvore uslovi za djelotvorno funkcionisanje pravosudnih institucija i nezavisnih tijela koja se bave korupcijom, bez političkog uticaja.
Crna Gora da uskladi viznu politiku sa EU
EP poziva Crnu Goru da hitno u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnu prijetnju za EU.
Izražava se zabrinutost što su, suprotno očekivanjima, dvije dodatne zemlje uključene u bezvizni režim i što nosioci ruskih i bjeloruskih pasoša i dalje uživaju bezvizni režim.
Ističe se multietnički identitet Bokokotorskog zaliva i naglašava da je evropska perspektiva Crne Gore usko povezana sa zaštitom manjina i njihovog kulturnog nasljeđa. Poziva se crnogorske vlasti da njeguju multietnički karakter države, uključujući tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki kotorskoj.
Bilateralni sporovi se ne smiju koristiti za blokadu procesa pristupanja
EP izražava žaljenje što poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) nije zatvoreno u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da na konstruktivan i dobrosusjedski način riješe preostala bilateralna pitanja i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.
Podsjeća da se neriješeni bilateralni i regionalni sporovi ne smiju koristiti za blokadu procesa pristupanja zemalja kandidata i pozdravljaju bilateralne konsultacije između Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih pitanja. Crna Gora se poziva da primijeni proaktivan pristup u postupanju sa predmetima ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, da identifikuje, procesuira i kazni počinioce i one koji veličaju ratne zločine, te da osigura pravdu, nadoknadu i reparacije za žrtve i rasvijetli sudbinu nestalih osoba.
Ocijenjeno je da je izjava predsjednika Jakova Milatovića, u kojoj izražava žaljenje zbog učešća crnogorskih snaga u bombardovanju grada Dubrovnika, bila vrijedan doprinos regionalnom miru i pomirenju.
EP ponavlja svoju podršku inicijativi za uspostavljanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM). Takođe, ponavlja svoj poziv da se otvore arhive koje se odnose na bivše jugoslovenske republike i da se obezbijedi pristup dosijeima bivše jugoslovenske Službe državne bezbjednosti i vojne obavještajne službe JNA, kako bi se temeljno istražili i procesuirali zločini iz komunističkog perioda.
Zabrinuti zbog ugroženih lokaliteta kulturne baštine, kao što su Boka kotorska i Sveti Stefan
EP izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženih lokaliteta kulturne baštine u Crnoj Gori, kao što su Boka Kotorska i Sveti Stefan. U Rezoluciji se naglašava da su Sveti Stefan i Park Miločer uvršteni na listu
"Sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi" za 2023. godinu. EP pozdravlja nove medijske zakone Crne Gore i strategiju medijske politike usmjerenu na jačanje pravnog okvira za efikasnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika; insistira na politici nulte tolerancije prema pritiscima, uznemiravanju ili nasilju nad novinarima, naročito od strane javnih funkcionera; ističe potrebu za djelotvornim istragama, gonjenjem svih slučajeva govora mržnje, kampanja klevetanja i strateških tužbi protiv novinara, kao i za praćenjem ranijih slučajeva.
Naglašava se potreba da se novinarima garantuje pravo na pristup informacijama i očuvanje kritičkog stava; konstatuje značajno poboljšanje u oblasti slobode medija u Crnoj Gori, što je potvrđeno napretkom na Svjetskom indeksu slobode medija.
"Izražava se zabrinutost zbog slučajeva u kojima su novinari, akademici i organizacije civilnog društva bili izloženi pritiscima zbog izražavanja slobodnog mišljenja, uključujući i slučajeve u kojima je policija protiv njih pokretala prekršajne postupke«, piše u Rezoluciji.
Velika polarizacija u medijima, vlast da obezbijedi zakonitost u imenovanju rukovodstva RTCG
EP izražava žaljenje zbog prisutne visoke polarizacije u medijima i njihove podložnosti političkim interesima i spoljnim uticajima, kao i zbog domaćih i stranih dezinformacionih kampanja »koje šire narative koji negativno utiču na demokratske procese u zemlji i ugrožavaju evropsku perspektivu Crne Gore«.
"Pozivaju se crnogorske vlasti da obezbijede uređivačku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost javnog servisa RTCG, kao i zakonitost u imenovanju njegovog rukovodstva i potpuno poštovanje sudskih presuda koje se odnose na RTCG", piše u Rezoluciji.
Podsjeća se da RTCG mora djelovati u skladu sa zakonom i najvišim standardima odgovornosti i integriteta i izražava žaljenje zbog slabljenja i ugrožavanja nezavisnosti javnih medija.
Poziv na smanjenje bodžetskog deficita i javnog duga
EP pozdravlja ekonomski rast Crne Gore i poziva na dodatne korake u pravcu smanjenja budžetskog deficita i javnog duga, kao i na dalje ukidanje poreskih oslobađanja koja nisu u skladu sa pravnom tekovinom EU; pozdravlja napore u pravcu smanjenja fiskalnih ranjivosti; ponavlja potrebu za povećanjem javnih ulaganja u obrazovni sistem, kao preduslov za održivi društveni i ekonomski razvoj.
Konstatuje postojanje javnog duga Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama, koji se može koristiti kao sredstvo za uticaj na političke odluke zemlje, posebno u vezi sa Kinom i Rusijom; pozdravlja napore za smanjenje tih ranjivosti i poziva vlasti da dodatno smanje ekonomsku zavisnost od Kine i nastave da koriste mogućnosti koje nude Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativa Global Gateway EU-a i Instrument za reforme i rast, kako bi se pronašle ekološki prihvatljivije i transparentnije alternative za finansiranje infrastrukturnih projekata; poziva Crnu Goru da poveća transparentnost budućih infrastrukturnih projekata, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne pretjeranu zavisnost od stranih kreditora;
EP takođe poziva crnogorske vlasti da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i iseljavanja, naročito kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, posebno na sjeveru zemlje, kao i putem decentralizacije kroz ulaganja u srednje razvijene gradove.
Poziva se i na veću transparentnost u javnim nabavkama, posebno u postupcima koji se sprovode putem međuvladinih sporazuma, i na potpuno poštovanje pravila i principa EU, kao i na smanjenje broja postupaka javnih nabavki koji se sprovode bez prethodnog obavještenja.
Zabrinutost zbog finansijskog opterećenja i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta
Izražava se zabrinutost zbog finansijskog opterećenja i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar–Boljare, koji se finansira kineskim kreditom; naglašava da tajnovitost u vezi sa ugovorima o zajmu i izvođenju radova izaziva zabrinutost za odgovornost i nadzor.
EP takođe izražava zabrinutost zbog bilo kakvih sporazuma ili projekata koji zaobilaze pravila o javnim nabavkama, obaveze transparentnosti i zahtjeve za javne konsultacije, kako su definisani nacionalnim zakonodavstvom i standardima EU i poziva Vladu Crne Gore da u svim infrastrukturnim i razvojnim inicijativama dosljedno poštuje principe transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog odlučivanja i vladavine prava.
U Rezoluciji se izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u ključnim reformama u sektoru saobraćaja i pozivaju crnogorske vlasti da usklade razvoj saobraćaja u zemlji sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznicu, multimodalni transport i smanjenje emisije CO2 i drugih negativnih uticaja na životnu sredinu.
Bonus video:
