Inovirani Nacrt zakona o Vladi, o kom je Venecijanska komisija (VK) usvojila mišljenje na prošlonedjeljnoj plenarnoj sjednici, izvršna vlast mogla bi da utvrdi do kraja mjeseca (u formi predloga zakona), a potom pošalje Skupštini na razmatranje - saznaju nezvanično Vijesti.
Izvor lista iz Vlade Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) kazao je da prije toga Ministarstvo javne uprave (MJU), nadležno za taj propis, treba da s ostalim institucijama usaglasi “tehničke stvari”, ali nije precizirao koje.
Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja je bez zakona o vladi, iako je njegovo usvajanje najavljivano više puta u posljednjih nekoliko godina.
MJU je inovirani Nacrt poslao “venecijancima” 22. aprila, a to tijelo se 2023. godine izjašnjavalo o prethodnoj verziji tog teksta.
Venecijanska komisija upozorava da je u inoviranom nacrtu izostavljena opšta odredba o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini. Podsjeća se da, iako Ustav ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti Vlade prema parlamentu, ovlašćenje zakonodavnog doma da bira i razrješava dužnosti predsjednika Vlade i njene članove, tj. potpredsjednike i ministre (sa ili bez portfelja), podrazumijeva da je, ne samo premijer, već cijela izvršna vlast, politički odgovorna pred Skupštinom.
U mišljenju piše da u savremenim parlamentarnim demokratijama, skupštine ispunjavaju svoju dužnost zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i vladavine prava kroz svoje osnovne funkcije: predstavljanje, zakonodavstvo i nadzor.
“Odgovornost Vlade prema Skupštini temelji se manje na principu podjele vlasti, a više na principu odgovorne vlade, koji zahtijeva da ona politički odgovara za svoje odluke izabranim predstavnicima u parlamentu”.
“Venecijanci” poručuju da treba da se jasno navede da je rad Vlade podložan parlamentarnoj odgovornosti.
“U revidiranom nacrtu zakona prethodna formulacija je izmijenjena, ali bez preciziranja da je Vlada odgovorna Skupštini. Stoga se nejasnoća i dalje mora otkloniti u skladu s preporukom Komisije”, piše u mišljenju.
Venecijanska komisija je pozdravila izmjene koje se odnose na ograničenje broja ministarstava i strukturu izvršne vlasti, navodeći da je preporuka u ovom dijelu u potpunosti ispoštovana. Podsjeća se da je prethodna verzija nacrta ograničavala broj ministarstava na 15, uključujući sedam osnovnih resora, što je, smatraju u Komisiji, moglo narušiti ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti.
Navodi se da sada član 8 revidiranog nacrta zakona postavlja gornju granicu od 20 ministara, od kojih dva mogu biti ministri bez portfelja, čime se izvršnoj vlasti pruža veća fleksibilnost u organizaciji vladinih odjeljenja ili ministarstava u skladu sa sopstvenim potrebama za ispunjavanje nadležnosti i sprovođenje programa.
“Član 12 (bivši član 26) revidiranog nacrta zakona propisuje da će 18 ministara biti odgovorno za upravne oblasti. Isti broj i vrste osnovnih ministarstava (pravda, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, spoljni poslovi, zdravlje i javna uprava) zadržani su u revidiranom nacrtu zakona. Venecijanska komisija smatra da je preporuka u potpunosti ispoštovana”.
Komisija u zaključku ističe zabrinutost zbog nemogućnosti prvog potpredsjednika Vlade da privremeno preuzme dužnosti premijera u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
“Takođe, komisija traži preciziranje procedura za zamjenu premijera, ukoliko prvi potpredsjednik Vlade nije u mogućnosti da preuzme tu funkciju. Preporučuje se da tada dužnost premijera privremeno obavlja potpredsjednik Vlade koji je najduže na funkciji ili je najstariji po godinama”.
“Venecijanci” su, između ostalog, ponovno ukazali na neke neriješene preporuke po pitanju rodne ravnopravnost i zastupljenosti manjina u sastavu Vlade. Pozdravili su uvođenje provjere integriteta za lica kojima se povjeravaju najviše izvršne funkcije, u skladu s preporukama GRECO-a, koje imaju za cilj povećanje transparentnosti i odgovornosti državnih funkcionera i javnih službenika.
“Ipak, iz odredbi poglavlja X nije jasno da li neuspješna provjera integriteta kandidata za predsjednika Vlade ili drugih kandidata za članove Vlade predstavlja prepreku za njihovo imenovanje od parlamenta, ili je provjera savjetodavne prirode i ima za cilj da informiše poslanike i širu javnost o integritetu relevantnih kandidata, omogućavajući donošenje informisane konačne odluke o njima. U tom pogledu, Venecijanska komisija konstatuje da odredbe revidiranog nacrta zakona ne predviđaju nikakve obavezne posljedice u slučaju negativnog rezultata provjere integriteta”.
U mišljenju se navodi da je u vezi s tim potrebno istaći da ako je cilj provjere integriteta da informiše nadležne političke autoritete o kandidatu, konačna odluka ipak ostaje na Skupštini.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, saopštio je juče da pozdravlja mišljenje “venecijanaca” i da posebno ističe zadovoljstvo dijalogom koji su imali “u ovom važnom zakonodavnom procesu”.
“Ministarstvo javne uprave je potvrdilo svoj potencijal da može implementirati ekspertska mišljenja Venecijanske komisije, i pratiti demokratske potrebe Crne Gore”, naveo je on.
Dukaj je dodao da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na nacrt iz 2023.
“Dobili smo nekoliko dodatnih smjernica, koje ćemo pažljivo razmotriti u skladu s ustavno-političkim i pravnim okvirom. Posebno su pozdravljena rješenja u vezi s provjerama integriteta funkcionera, koja su u skladu s preporukama GRECO-a, ugrađena u zakonski tekst. Dijelimo s Venecijanskom komisijom uvjerenje da će ovaj mehanizam dodatno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije. Ovaj zakon je važan korak u našem radu i viziji modernizacije, transparentnosti i jačanja institucija izvršne vlasti i političkog sistema uopšte”, poručio je on.
Radna grupa za pripremu ovog zakona formirane je u MJU-u još u junu 2022.
Stručnjaci godinama ukazuju da je zakon o vladi neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite. O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo u mandatu prethodne Vlade, na čijem je čelu bio Dritan Abazović (Građanski pokret URA). Ona je, nakon što je srušena u parlamentu, upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu. Dio javnosti tada je apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine.
Bonus video:
