Radne grupe ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u poodmakloj su fazi pregovora o visini odštete za nekoliko stotina hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, a Vijesti saznaju nezvanično da se razgovara o višemilionskom iznosu obeštećenja.
Na pitanje šta je dogovoreno u vezi odštete i koliki iznos je u pitanju, posebna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić odgovorila je juče listu da pregovori između radnih grupa traju i da su trenutno “u fazi brušenja”.
“Ono što je važno naglasiti je agilnost ministra (vanjskih poslova Crne Gore Ervina) Ibrahimovića i premijera (Milojka) Spajića, koji su transparentni i otvoreni. Nažalost, uočavamo i brojne opstrukcije kad je ova tema u pitanju, ali važno je da crnogorska javnost percipira činjenicu kako postoji dobra volja dijela crnogorske Vlade, kao i suverenističkih stranaka koje ulažu velike napore u rješavanju civilizacijskih pitanja kao što je odšteta logorašima, nestali i sl”, poručila je ona.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Vijestima su sredinom prošle sedmice saopštili da se razgovori s Hrvatskom vode “u kontinuitetu i na svim nivoima”, te da se redovno održavaju i bilateralne konsultacije dvaju resora.
“Napominjemo, takođe, da diplomatski poslovi, po svojoj prirodi, podrazumijevaju i internu komunikaciju među državama, s ciljem postizanja kompromisa i dogovora prihvatljivih za sve strane... Kroz otvoren dijalog razgovaramo s Republikom Hrvatskom o svim spornim pitanjima, a o pomacima i daljim koracima u rješavanju tih pitanja, javnost će biti pravovremeno informisana, kad se za to steknu uslovi”, podvukli su.
List je sredinom maja objavio da se u Spajićevoj Vladi nadaju da će Zagreb dozvoliti Podgorici da u junu zatvori Poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), čije je zatvaranje blokirao krajem prošle godine, ako se dvije države dogovore o odšteti za nekadašnje zatočenike u Morinju, promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizuje proces ustupanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu.
U mjestu Morinj, u Kotoru, od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) organizovala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kom su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (dva ministarstva usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika.
Za taj ratni zločin u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je početkom februara da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom, između ostalog, ratnih zločina u Morinju.
Kad je riječ o preostala dva pitanja o kojima se razgovara, Vijesti saznaju nezvanično da bi u subotu u Tivat trebalo da doputuje ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i da sa crnogorskim kolegom Ibrahimovićem riješi jedno od njih. Odnosno, da potpiše ugovor o poklanjanju Hrvatskoj doma kulture u Donjoj Lastvi i tako okonča proces koji je počeo krajem 2024.
Upitana da li je postignut dogovor u vezi doma, Babić Galić je odgovorila podsjećanjem da je Vlada u decembru prošle godine donijela odluku o uređenju imovinsko-pravnih odnosa s Opštinom Tivat za tu nekretninu, da bi je ugovorom darovala Hrvatskoj “kao čin poštivanja autohtone hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, te ispunila temeljne civilizacijske vrijednosti koje se očekuju od zemlje koja je najbliža ulasku u europsku porodicu”.
“To je početak jačanja dobrosusjedskih odnosa i očekuju se još vidljiviji pomaci u rješavanju prije svega civilizacijskih pitanja koja trenutno opterećuju dvije zemlje”, navela je sagovornica.
Vlada je usvojila juče izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između Podgorice i Zagreba o poklanjanju doma. U dokumentu piše da Vlada tim ugovorom potvrđuje svoje opredjeljenje da hrvatska manjina dobije “savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa”.
Dom kulture godinama koriste Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i nevladina organizacija Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum.
Što se tiče slučaja gradskog bazena u Kotoru, trećeg spornog pitanju o kom se u posljednje vrijeme priča s Hrvatskom, razlog sporenja je to što je lokalni parlament u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora.
Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinj.
Babić Galić: Zatvorićete 31 kad se ispune uslovi
Hrvatska nije krajem (decembra) prošle godine dozvolila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31, nakon što su se pogoršali odnosi između dvije države. Prethodno je Zagreb, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose. Odnosi su zaoštreni zbog niza pitanja (vlasništvo nad brodom “Jadran”, spomen-ploča na logoru u Morinju i sl.), a ponajviše nakon što je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Na pitanje postoji li šanse da Poglavlje 31 bude zatvoreno do kraja juna, savjetnica Grlić Radmana rekla je da “evropska intergracija nije puko ispunjavanje poglavlja”, već njihovo “integrisanje u društvo, politički i kulturni život, nivoe svijesti, komunikacije i primjena istih u svakodnevici”.
“Kad se ispune uslovi, zatvoriće se i ovo poglavlje, a Hrvatska će u ovom smislu biti jednako kao i do sada prijateljska ruka koja vodi i koja otvara evropska vrata. Svi koji žele preskočiti ili ne uvažiti ovu činjenicu, ne duvaju zajedno s premijerom Spajićem, ministrom Ibrahimovićem, suverenistima i manjinama u crnogorska jedra koja plove polako, ali sigurno ka evropskoj luci”, ocijenila je Babić Galić.
Izvori Vijesti iz Vlade tvrdi da su “tanke” šanse da Poglavlje 31 bude “precrtano” do kraja mjeseca, iako je, kako su objasnili, tehnički moguće. Podsjećaju da je to poglavlje prošlo kroz radna tijela Savjeta EU i da se čeka samo “zeleno svjetlo” Hrvatske.
Šef države Jakov Milatović izjavio je juče da su napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju Poglavlja 31. On je naveo da se 11. juna na samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Odesi sreo s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i zatražio deblokadu Poglavlja 31.
“Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imale par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovićem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja”, saopštio je on u Podgorici nakon konferencije “Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”.
Na međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, koja je zakazana za 27. jun, izgledno je zatvaranje Poglavlja 5 (javne nabavke) za koje je COREPER II (Komitet stalnih predstavnika vlada država članica) u srijedu odobrio zajedničku poziciju, koju je prethodno usvojila COELA (Radna grupa Savjeta EU za proširenje i države koje pristupaju EU).
Evropski parlament (EP) je u izvještaju, koji je u srijedu usvojio u formi rezolucije, naveo da izražava žaljenje što Poglavlje 31 nije zatvoreno u decembru 2024, pozivajući “sve uključene strane da na konstruktivan i dobrosusjedski način riješe preostala bilateralna pitanja i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana”.
“Neriješeni bilateralni i regionalni sporovi ne smiju se koristiti za blokadu procesa pristupanja zemalja kandidata”, poručeno je u rezoluciji, u kojoj su pozdravljene bilateralne konsultacije između Hrvatske i Crne Gore.
To je poručio i izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec tokom debate u tom domu.
“Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao što nisu u slučaju posljednjeg proširenja, iako neka pitanja još čekaju konačno rješenje”, kazao je on.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, rekla je da se nada brzom rješenju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo što prije privremeno zatvaranje Poglavlja 31.
Dom se ne mora koristiti u skladu sa crnogorskim zakonima
U izvještaju o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora u vezi doma u Donjoj Lastvi, piše da su se, u odnosu na raniji nacrt, koji je Vlada prihvatila 6. marta, ključne izmjene koje je predložila hrvatska strana odnosile, između ostalog, na izmjenu predmeta ugovora.
“Umjesto ‘Ugovora o ustupanju nepokretnosti bez naknade’, predloženo je zaključenje ‘Ugovora o poklanjanju nepokretnosti’. U tom kontekstu, izmijenjen je član 1 u kom je predloženo preciziranje da se radi o nepokretnosti koja je u svojini države Crne Gore, s neograničenim pravom raspolaganja”.
U članu 2 je, piše, izvršena terminološka izmjena - umjesto “hrvatska manjina”, navedeno je “autohtona hrvatska manjina”. Dodat je novi član 3 u kome je precizirano da će na osnovu ugovora Vlada Crne Gore omogućiti Vladi Hrvatske upis prava svojine na navedenoj nepokretnosti, bez ikakvih dodatnih odobrenja ili saglasnosti.
U izvještaju piše da je na predlog crnogorske strane, nakon dodatnih međuresorskih konsultacija, brisan dio člana koji je precizirao da je predmet ugovora o poklonu nekretnina koju su 1922. izgradili Hrvati Boke (Donje Lastve), “na liniji obostrano prihvaćenog stava da ovu vrstu ugovora ne treba opterećivati istorijskim činjenicama”.
Dodaje se da je, na predlog hrvatske strane, brisan dio kojim je bilo precizirano da se Vlada Hrvatske obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti u skladu sa zakonima i propisima Crne Gore.
Bonus video:
