Lekić je kazao da je čin nezrelosti činjenica da je potpisivanje ugovora o Domu Josip Marković bilo u Tivtu, da se takvi ugovori potpisuju u Podgorici, eventualno na Cetinju. Govoreći o bazenu u Kotoru, naveo je da to želja desničarskih krugova u Hrvatskoj da se pokaže da se "o Kotoru odlučuje u Zagrebu".
Ivan Vujović je kazao da je na djelu nekompetetnost i nesposobnost aktuelni vlasti, te da ona nema ideologije i principa, te da su jedini kohezioni faktori - funkcije i fotelje.
Nikola Rakočević je rekao da je ključni nacionalni interes države da Crna Gora uđe u EU, te da je na tome ključna prepreka "ona koju smo sami sebi postavili".
"Crna Gora mora sačuvati svoje dostojanstvo, ali mora obnoviti prijateljstvo s Hrvatskom, ali proces mora biti transparentan. Najavljuje se zatvaranje 10 poglavlja... Ja se plašim da ova Vlada nema sposobnost i znanje da zatvori više poglavlja, uprkos dobroj volji Brisela", naveo je on.
Kazao je da se plaši da će biti "novih instrumenata posluge Beograda" u crnogorskoj vlasti da se uspori evropski put Crne Gore.
Miodrag Lekić je kazao da nije saglasan sa Rakočevićem tumačenjem, navodeći da on "lupa etikete" bez dokaza, tvrdeći da su u pitanju "male balkanske igre".
"Nemam ja iluzija o latentnim pokušajima iz Srbije, Hrvatske, Albanije... Moramo konstatovati da imamo etničko-dezintegracioni poremećaj", rekao je Lekić.
Poručio je da nema dovoljno odlučne državne politike na nivou međunarodnih odnosa, te da se "velike pobjede" ostvaruju zajedno, te da to rade ozbiljne države.
Ivan Vujović je kazao da Crna Gora nema razloga da se ljuti na druge, već samo na sebe, navodeći da je Hrvatska uvijek bila snažna saveznica na evropskom putu, te da je ovo priča o "nesposobnoj vladi".
Na pitanje o logoru u Morinju, kako mu se čini zahtjev o odšeteti od 17 miliona eura za logoraše, te da još stoji otvoreno pitanje logora Lora 3 u Hrvatskoj, Ivan Vujović je kazao da Crna Gora treba da uputi zahtjev za sličnu odštetu za dešavanja u Lori.
"Treba da se bavimo našim dvorištem, ali treba da otvorimo i pitanje Lore, kako bi odgovorna državna politika treba da se ponaša. Rezolucijom o Jasenovcu smo otvorili prostor da se Hrvatska ponaša na određeni način, ali je naša Vlada netransparentna po mnogim pitanjima", rekao je Vujović.
Nikola Rakočević kazao je da je Hrvatska ipak dala "zeleno svjetlo" za zatvaranje tri poglavlja krajem prošle godine, ali da je nezatvranje Poglavlje 31 odgovornost parlamentarne većine, a dirigovano iz Beograda.
Rekao je da prema njegovim nezvaničnim saznanjima, postoji mogućnost da se u septembru organizuje još jedna Međuvladina konferencija, na kojoj bi se zatvorilo Poglavlje 31.
Upitan šta misli o brojci od 17 miliona eura za obeštećenje za logoraše iz Morinja, Rakočević je odgovorio da je to posljedica loše pregovaračke pozicije, da je Crna Gora već poklonila dio svoje teritorije (Dom kulture Josip Marković), te da misli da od Hrvatske treba tražiti "pun reciprocitet", u slučajevima Lore i drugih mogućih ratnih zločina.
Upitan da li misli da crnogorska Vlada treba da obešteti crnogorske rezerviste koji su, kako je rekao Komnenić, "obmanjeni", Rakočević je rekao da vjeruje da bi to trebalo da se uradi, ali da bi i Hrvatska to trebalo da uradi.
Na pitanje da li je DPS za promjenu imena bazena u Kotoru, koje nosi ime Zorana Gopčevića, Rakočević je kazao da ne može da govori o tome, navodeći da je ime Gopčevića još 2021. s hrvatske strane bilo pominjano u negativnom kontekstu, te da DPS nema stav po tom pitanju.
Miodrag Lekić je rekao da je problem što se ne zna stav države Crne Gore po mnogim otvorenim pitanjima s Hrvatskom.
"Čitav ovaj komplet odnosa sa Hrvatskom je indolentno tretiran od strane DPS-a, vrlo sam tu dokumentovan, koliko dugo se obmanjivala javnost, pa je nastala ova amaterska varijanta", naveo je Lekić.
"Ovdje igru vodi Hrvatska, mi smo u defanzivi", rekao je, ponovivši da ne vjeruje da se Crnom Gorom ne upravlja iz Beograda.
Ivan Vujović kazao je da je siguran da bi Crna Gora dosad zatvorila Poglavlje 31, da nije bilo usvjanja Rezolucije u Jasenovcu.
"Potpuno je jasno da je ovaj potez bio sračunat da se zaustavi integracioni proces u jednom od najosjetljivijih poglavlja. Mi ovdje ne govorimo o tome šta radi Hrvatska, ovdje je riječ o Crnoj Gori", naveo je.
Upitan šta je SDP radio po tim pitanjima dok je bio na vlasti, uz Komnenićevu konstataciju da se na ploči logora u Morinju govori o "velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku", te da nije pomenuto učešće Crnogoraca u napadu na Dubrovnik, Vujović je odgovorio pitanjem - "kako možemo izjednačiti Srbe i velikosrpsku politiku?".
"To bi bilo isto kad izjednačavali nacističku politiku s njemačkim narodom. To što su bili Crnogorci na Dubrovniku, to je naša sramota, ali su bili tamo u funkciji velikosrpske politike. Ja ne vidim tu problem. Što se tiče naših odnosa 90-ih, jasno je na kojoj smo bili strani", rekao je Vujović.
Na Komnenićevo pitanje zašto pitanja nisu riješena za vrijeme vlasti SDP-a, Vujović je rekao da se ta pitanja nisu potencirala u to vrijeme jer nisu bila "problematična".
"Mi smo otvorili proces integracija, i pored mnogih otvorenih pitanja. I pitanje Prevlake i Jadrana mogu biti riješena na mnoge načine", dodao je on.
Kazao je da je realna politika da je Hrvatska član EU, a da Crna Gora nije, te da je "politička posluga predsjednika Srbije Aleksandra Vučiča, Andrija Mandić i Milan Knežević" tačno znala kako će Rezolucija o Jasenovcu uticati na evropski put Crne Gore.
Na konstataciju Komnenića da je veliki dio problema o kojima se danas raspravlja s Hrvatskom, akumuliran za vrijeme DPS-a, Rakočević je odgovorio da razumije da postoji ideja "da je DPS kriv za sve", te da je potpuna neistina da je počasni predsjednik te partije Milo Đukanović mobilizovao ljude da "idu na Dubrovnik".
"Baš sam čitao jedan jako objektivan tekst, baš na portalu Vijesti... Pred Međunarodnim sudom u Hagu postoje presude o napad na Dubrovnik. Taj napad je dirigovan iz JNA, znači iz Beograda. Presuđeno je četiri generala, Slobodanu Miloševiću i Momiru Bulatović. G. Đukanović nikad nije bio uopšte predmet toga", naveo je Rakočević.
Kazao je da odgovornost nije locirana u Đukanoviću, te da je Đukanović "posljednjih 20-25 godina viđen kao prijatelj Hrvatske".
"Godine 2000. upućeno je izvinjenje...Raspadom DPS-a 97' oni koji su ostali uz politiku Slobodana Miloševića, danas su na vlasti. Otvorena pitanja koja stoje duži niz godina...niko ne krivi sadašnju vlast", rekao je Rakočević.
Na Komnenićevu konstataciju da je vlast imala malo vremena da to uradi, Rakočević je kazao da je Dom kulture Josip Marković poklonjen zbog Hrvatskoj zbog "anti-državnićkog" ponašanja vlasti.
Miodrag Lekić je, upitan kako se on sjeća početka 90-ih, i da li je tada bilo trvenja između Đukanovića i Bulatovića, kazao da se vrlo dobro sjeća svega, te da je to bilo strahovito teško vrijeme.
"Bilo je domaćih aktera koji su doprinijeli raspadu Jugoslavije, ali i međunarodnih... U jednoj fazi stvarala se slika mafije koja brani crnogorske interese", naveo je on.
Kazao je da su "veliki pobjednici" raspada Jugoslavije - razne mafije.
"Ova kvazi-crnogorska imala je pipke do vrha vlasti...", rekao je.
Na Komnenićevo pitanje koliko je problematično što u današnjoj vlasti postoje predstavnici koji se zalažu za EU, ali žive u "ranim 90-im", Lekić je rekao da se politika 90-ih "nastavlja kod svih".
Rekao je da Crna Gora treba da "eliminiše" bilo kakve provokacije prema susjednim državama, te da ne brani sve poteze vlasti, ali da ne bi idealizovao druge.
Govoreći o razgovorima s Hrvatskom i zahtjevima te države, Lekić je rekao:
"Ja se plašim više da će ova popuštanja doći do nezadovljstva građana, ali će biti i kontra-produktivna, dovešće do novih zahtjeva", naveo je.
U emisiji je emitovan razgovor sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih poslova Perišom Kastratovićem.
Kastratović je rekao da su predstavnici dvije države razgovarali o svim otvorenim pitanjima, koja su, napomenuo je, tu već tri decenije.
Upitan da li je tačna informacija da će odšteta za logoraše iz Morinja iznositi 17 miliona eura, Kastratović je odgovorio da je ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran Grlić Radman prethodnog vikenda boravio u Tivtu, te da je tad potpisan ugovor o donacija Doma Josip Marković Republici Hrvatskoj.
"Obeštećenje svakako jeste na dnevnom redu, ja ne bih licitirao sa ciframa, dogovor između dvije strane je da ne komuniciramo prema javnosti, dok se ne postigne dogovor", naveo je Kastratović.
Na pitanje koliko je Rezolucija o Jasenovcu otežala zatvaranje Poglavlje 31, Kastratović je rekao da otvorena pitanja između dvije države ne bi vezivao sa bilo kojim aktom ili samim poglavljem, dodavši da odnosi sa Hrvatskom trebaju da budu na najboljem mogućem nivou.
Upitan da li je bilo riječi o brodu Jadran, Kastratović je kazao da su se dogovorili da ne komentarišu pojedinačna pitanja u javnosti, navodeći da diplomatski posao zahtjeva određenu vrstu diskrecije.
"Pitanje granica je nešto što će zahtjevati puno vremena, potrebno je da se formiraju komisije s obje strane. Pokušaćemo sva pitanja da riješimo bilateralno, ukoliko ne budemo mogli da se dogovorimo, moguće je da ćemo ići pred međunarodne forume", kazao je Kastratović.
Poručio je da je sama činjenica da se o otvorenim pitanjima razgovara bilateralno, pokazatelj zrelosti, te da je to naišlo na pohvale Brisela.
Na pitanje da li je na razgovorima sa hrvatskom stranom bilo pominjano proglašenje crnogorskih zvaničnika za persone non grata, Kastratović je rekao da to ne želi da komentariše, ali da to ne znači da opravdava tu odluku.
Novinar i autor emisije Petar Komnenić napomenuo je da su predstavnici partija vlasti odbili poziv da budu gosti u emisiji.
Ivan Vujović kazao je da predstavnici vlasti "po ustaljenom maniru" izbjegavaju parlamentarne procedure i gostovanja u emisijama u kojima se govori o važnim temama.
Rekao je da je Crna Gora došla u "ćorskokak" kad je riječ o evropskim integracijama.
"Stopirani smo u jednom od najvažnijih poglavlja (Poglavlje 31), zna se geneza događaja koji su doveli do toga", naveo je Vujović, poručivši da je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu glavna prepreka u zatvaranju Poglavlja 31.
Nikola Rakočević rekao je da je jasno da Brisel želi da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije (EU), te da ta zajednica procesom proširenja pokazuje konkurentnost na geopolitičkom nivou.
Na pitanje Komnenića da li je DPS dao legitimitet Skupštini biranjem Rakočevića za potpredsjednika parlamenta, poslanik DPS-a odgovorio je da "kroz razne platforme i elemente", uključujući one u Skupštini, mogu da "dobace" do vanrednih parlamentarnih izbora.
Istakao je da više Brisel želi Crnu Goru u EU, nego vlast, te da je važno da cjeloukpno društvo radi na ulasku u EU, dodajući da postoji "jasna direktiva" iz Beograda da se Crna Gora "posvađa" sa Hrvatskom.
Miodrag Lekić je, govoreći o poziciji Crne Gore u pregovorima s Hrvatskom, kazao da ne misli da je Crna Gora u defanzivnoj poziciji, već da je u pitanju "konfuzija".
"Mislim da vlada vrijednosna dezintegracija zemlje, koja se prelama u duhovnu. Tu su postavlja odnos prema zemljama susjedima. Nisam saglasan u tome da vlast ne želi da uđe u EU, to je jedan adut za dalje političko djelovanje. Ne vjerujem da se iz neke druge zemlje upravlja Vladom", naveo je on.
Poručio je da je Vlada kolektivni organ, te da je svaki pojedinac odgovoran za njen rad.
Na Komnenićevu konstataciju da Skupština Srbije nije usvojila Rezoluciju u Jasenovcu, Lekić je kazao da bi zahtjevi Zagreba postojali i da crnogorski parlament nije usvojio tu rezoluciju.
"Mislim da je nefer odnos Hrvatske da su Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić proglašeni za personu non grata", kazao je Lekić, naglasivši da je rezolucija ipak donešena ishitreno.
Gosti večerašnje emisije "Načisto" na TV Vijesti su: potpredsjednik Skupštine i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević, diplomata i bivši ministar spoljnih poslova Miodrag Lekić i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
Bonus video:
