Sprečavanje korupcije, finansijskih malverzacija i zloupotreba, kao i pooštravanje zakonskih kazni za krivična djela kojima se krše izborna prava, značajno bi unaprijedilo njihovu i zaštitu političkih prava i doprinijelo jačanju demokratskog procesa u Crnoj Gori.
To se, između ostalog, navodi u preporukama za poboljšanje Krivičnog zakonika (KZ) Crne Gore koje je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uputio skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
CDT je Odboru predložio uvođenje četiri nove odredbe KZ-a, kao i izmjenu i dopunu jednog već postojećeg člana ovog propisa, sugerišući da bi nove odredbe trebalo da budu davanje i primanje mita za glasanje, podmićivanje poslanika odnosno odbornika, falsifikovanje potpisa birača radi utvrđivanja biračke liste i prikrivanje priloga i koristi, a predložili su izmjenu člana 193v, prihvatanje priloga iz zabranjenih izvora, odnosno inostranstva.
Naveli su da njihove preporuke imaju za cilj “poboljšanje kvaliteta zaštite izbornih prava i prevenciju političke korupcije i zloupotreba u finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, dodajući da je zaštita izbornih i političkih prava putem krivičnih sankcija “od ključne važnosti za očuvanje integriteta demokratskih društava”.
“Prilikom pripreme naših preporuka imali smo na umu i mišljenje Evropske unije (EU) iz nedavno objavljenog ‘non-papera’ kojim se, s pravom, skreće pažnja na neadekvatan okvir za sankcionisanje nelegalnog finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja”, rekli su iz CDT-a.
Poručili su da je potrebno stvoriti pravni okvir koji će omogućiti da se kršenje zakona “ne isplati”, te da se poboljšanjem propisa stvore uslovi da nadležni državni organi mogu efikasno da djeluju u slučajevima kršenja zakona.
“Mi vjerujemo da bi promjena ove politike kazni bila značajan korak naprijed za unapređenje kvaliteta naših izbornih procesa, ali i doprinijela stvarnom ispunjavanju preporuka GRECO, EU i Venecijanske komisije”, navodi se u preporukama.
Kupovina glasova i politička korupcija
Iz CDT-a su kazali da u posljednjih 25 godina, koliko oni posmatraju izbore, nije bilo nijednog izbornog procesa koji nije bio obilježen navodima o “kupovini i prodaji glasova”, dodavši da bi stoga bilo važno da se izmjenama KZ-a inkriminiše i aktivno izborno podmićivanje.
Predložili su da davanje ili primanje poklona, nagrada ili bilo kakve koristi s ciljem da se utiče na nečije glasanje na izborima ili referendumu predstavlja krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do tri godine, kao i da, ukoliko takvo djelo počini član biračkog odbora ili drugo lice koje ima službenu ulogu u izbornom procesu, predviđena je stroža kazna, od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz obavezno oduzimanje primljene koristi.
Ističu i da su građani često bili svjedoci “naglih i teško objašnjivih promjena političkog tabora”, koje su, navode iz CDT-a, kao krajnji ishod, imali i promjenu volje koju su birači izrazili u toku izbornih procesa.
“Javnost je u tim slučajevima često vjerovala da je u pitanju ‘kupovina mandata’, odnosno da u slučajevima pojave ‘poslanika preletača’ ključni razlozi nisu bili uvjerenja ili politički stav nego da je iza svega toga stajala politička korupcija”, piše u dokumentu.
Kazali su da bi zato uvođenje krivičnog djela “podmićivanje poslanika odnosno odbornika” moglo državnim organima omogućiti sprovođenje efikasnijih postupaka kako bi se utvrdili pravi razlozi takvih političkih “preleta”.
Iz CDT-a su naveli da je u Hrvatskoj podmićivanje poslanika i odbornika s ciljem uticanja na njihovo glasanje krivično djelo, da sličnu odredbu sadrži i KZ u Njemačkoj, te da je Vrhovni sud Hrvatske ocijenio da pokušaj “kupovine” odborničkog mandata predstavlja “ozbiljnu prijetnju demokratskom poretku i javnom interesu”.
Ta NVO predložila je da poslanik ili odbornik koji primi mito ili drugu korist da bi glasao na određeni način, može biti kažnjen zatvorom od jedne do osam godina, kao i da se istom kaznom kažnjava i onaj ko nudi ili obećava mito, kao i posrednik u tom procesu, a da se primljena korist oduzima.
Izborne zloupotrebe i finansiranje iz inostranstva
U dokumentu se navodi i da je falsifikovanje potpisa birača radi utvrđivanja izborne liste potrebno utvrditi kao zasebno krivčno djelo.
“Nesporno je da potpisi relevantnog broja birača predstavljaju uslov da se jedna izborna lista utvrdi... Kako je značaj ovog pitanja za izborni proces nemjerljiv, to je dovoljan razlog da se aktivnosti usmjerene na falsifikovanje potpisa zarad utvrđivanja izborne liste, inkriminišu u okviru grupe krivičnih djela protiv izbornih prava”, piše u preporukama CDT-a.
Predložili su da falsifikovanje potpisa birača s ciljem da se izborna lista utvrdi bude krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine, a da je za pokušaj tog djela takođe predviđena kazna. Dodaje se da ako bi lista na osnovu falsifikovanih potpisa bila i zvanično utvrđena, počiniocu prijeti zatvor od jedne do pet godina.
“Falsifikovanje potpisa birača je pojava koja se ponavlja u izbornim ciklusima, a CDT je u više navrata, pokušavajući da spriječi ovu pojavu, nadležnim tužilaštvima proslijedio na stotine prijava građanki i građana o njenom postojanju. Paradoksalno je da je naša organizacija od tužilaštva dobila formalno obavještenje o tome da je naša prijava odbačena i u kome se, u isto vrijeme, konstatuje da je postojanje ove pojave utvrđeno”, rekli su iz CDT-a.
Ocjenuju i da navodi o finansiranju političkih subjekata iz zabranjenih izvora takođe “prate sve naše izborne procese”. Ukazali su da je članom 193v KZ-a kriminalizovano prihvatanje priloga iz zabranjenih izvora, a da se to odnosi na odgovorno lice unutar političkog subjekta koje primi novac, prilog ili neku drugu korist, iako zna, ili je bilo dužno da zna, da takva sredstva dolaze iz izvora koji nijesu dozvoljeni zakonom, te da je za to predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do dvije godine.
Iz CDT-a dalje navode da ako se utvrdi da su sredstva pribavljena kriminalnom djelatnošću, dovoljan je i samo propust odgovornog lica da zna za njihovo porijeklo kako bi se smatralo odgovornim, te da zakon propisuje i da se svi nezakonito primljeni prilozi i koristi oduzimaju.
Ta NVO problematizovala je zašto se kao sporno porijeklo pominje isključivo prihod iz kriminalnih aktivnosti, dok prilozi iz inostranstva nijesu obuhvaćeni na isti način, iako mogu imati jednak uticaj na izborni proces, te da se član zakona isključivo bavi prihvatanjem zabranjenih priloga, ali ne i njihovim davanjem.
Stoga, predložili su da zatvorska kazna do godinu prijeti svakome ko svjesno da novac, prilog ili drugu korist političkom subjektu iz izvora za koje zna da su zabranjeni, te da ako je davalac sredstava bio dužan da zna da se radi o nedozvoljenom izvoru, može biti kažnjen zatvorom do šest mjeseci.
Takođe, sugerisano je i da odgovorno lice u političkom subjektu koje je trebalo da zna da sredstva dolaze iz kriminalnih aktivnosti ili iz inostranstva, može da se kazni zatvorom do jedne godine.
Kazniti neprijavljene priloge
Iz CDT-a su naveli i da su neprijavljene donacije, odnosno prilozi političkim subjektima, još jedna stvar kojom bi se trebalo pozabaviti. Konstatovali su da ograničenja koja uvodi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja služe kao dobra osnova za sankcionisanje ovih pojava, ali da ukoliko taj događaj bude procesuiran samo prekršajno, ograničenja neće imati puni smisao i “biće zapravo poziv na kršenje zakona”.
“Svima nam je poznat primjer neprijavljene donacije u aferi ‘Koverta’. Pod pretpostavkom da se tada radilo o neprijavljenoj donaciji legalnog novca, sankcija za takvo ponašanje bila je blaga i nije odražavala ozbiljnost povrede pravila. Vjerujemo da je upravo ovo jedan od ključnih problema zbog kojeg je pravni okvir za sankcionisanje kršenja pravila o finansiranju partija proglašen nedovoljno adekvatnim”, piše u dokumentu.
Zato, kažu iz CDT-a, predlažu uvođenje nove odredbe u KZ-u, kojom će se inkriminisati politički subjekat koji ne prijavi prilog od fizičkog i pravnog lica, a koji je 10 odsto veći od limita dozvoljenog zakonom.
“Odgovorno lice u političkom subjektu koji nadležnom organu ne prijavi uplatu ili drugi prilog od fizičkog ili pravnog lica u vrijednosti od više od 10 odsto većoj od maksimalnog iznosa visine priloga dopuštenog zakonom, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do dvije godine. Donirana sredstva ili korist oduzeće se”, glasi predlog.
“Ko želi fer trku neće imati dilemu”
Iz CDT-a su istakli da vjeruju da će politički subjekti koji se “makar verbalno” zalažu za unapređenje izbornih procesa, “nedvosmisleno podržati preporuke”.
“Oni koji zaista žele fer izbornu trku, smanjenje prednosti koju pojedini subjekti imaju i prije njenog početka i dalji razvoj naše demokratije neće imati dilemu kuda treba da se ide”, piše u dokumentu.
Naveli su da njihovi predlozi nisu usmjereni protiv konkretnog političkog subjekta, već da su njihov target “prekršioci zakona”.
Bonus video:
