Samo pritisak javnosti i partnera iz Evropske unije (EU) može dovesti do usvajanja zakona o vladi, kojim bi se donekle ograničila samovolja koalicionih partnera u izvršnoj vlasti, a zbog čega je takav propis nepoželjan među vladajućim partijama.
“Vijestima” je to rekao pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić komentarišući to što akt o izvršnoj vlasti još nije došao na njen dnevni red iako se njegovo donošenje godinama najavljuje.
“Držim da je ključni problem čekanja i zastoja s procedurom - nedostatak političke volje i neprepoznavanje političkog interesa. Samo pritisak - bilo javnosti, bilo EU partnera, može dovesti do usvajanja jednog ovakvog zakona”, ocijenio je Marić.
Venecijanska komisija usvojila je prije mjesec i po mišljenje o inoviranom nacrtu zakona. Izvor “Vijesti” iz Vlade rekao je listu sredinom juna da bi propis mogao da bude utvrđen do kraja tog mjeseca (u formi predloga zakona), a potom poslat Skupštini na razmatranje. Međutim, to se nije desilo, što ponovo otvara sumnje da se odugovlači s procedurom usvajanja propisa.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz Vlade inovirani nacrt dokumenta upućen je njenom Generalnom sekretarijatu na davanje mišljenja. Iz Generalnog sekretarijata juče nisu odgovorili listu kad im je nacrt predat i da li su dali mišljenje.
Ni iz Ministarstva javne uprave (MJU), u čijoj je nadležnosti izrada ovog zakona, nisu odgovorili kad je nacrt predat Generalnom sekretarijatu. Bez odgovora su ostali i upiti kad će nacrt biti utvrđen na Vladi, kad će biti predat parlamentu, te da li vlast odugovlači s donošenjem propisa.
Marić je naveo da nema dilemu da usvajanje zakona može donekle ograničiti samovolju partija u koalicionim dogovorima, kao što je, na primjer, pitanje “mogućeg maksimalnog broja resora u Vladi”. Stoga se, prema njegovim riječima, može zaključiti da taj zakon “generalno nije poželjan akt među partijama”.
“Ranije sam isticao da je, zbog specifičnosti Ustava, trebalo raditi paralelno na zakonu o vladi i zakonu o parlamentu, i da samo tako možemo dobiti punu kontrolnu ulogu Skupštine i jasno utvrđenu odgovornost Vlade”, rekao je Marić, dodajući da je, na posredan način, na to ukazala i Venecijanska komisija.
Čime su zadovoljni "Venecijanci"
Resor javne uprave poslao je 22. aprila inovirani nacrt Venecijanskoj komisiji, a to tijelo Savjeta Evrope se 2023. godine izjašnjavalo o prethodnoj verziji zakonskog teksta. Dokument je bio i kod Evropske komisije.
“Venecijanci” su upozorili da je u inoviranom nacrtu izostavljena odredba o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini. Podsjeća se da, iako Ustav ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti izvršne vlasti prema parlamentu, ovlašćenje zakonodavnog doma da bira i razrješava dužnosti predsjednika Vlade i njene članove, tj. potpredsjednike i ministre, podrazumijeva da je, ne samo premijer, već cijela izvršna vlast, politički odgovorna pred Skupštinom.
U mišljenju piše da u savremenim parlamentarnim demokratijama, skupštine ispunjavaju svoju dužnost zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i vladavine prava kroz svoje osnovne funkcije: predstavljanje, zakonodavstvo i nadzor.
“Odgovornost Vlade prema Skupštini temelji se manje na principu podjele vlasti, a više na principu odgovorne vlade, koji zahtijeva da ona politički odgovara za svoje odluke izabranim predstavnicima u parlamentu”, piše u mišljenju.
Venecijanska komisija pozdravila je izmjene koje se odnose na ograničenje broja ministarstava i strukturu izvršne vlasti, navodeći da je preporuka u ovom dijelu u potpunosti ispoštovana. Podsjeća se da je prethodna verzija nacrta ograničavala broj ministarstava na 15, uključujući sedam osnovnih resora, što je, smatraju u Komisiji, moglo narušiti ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti. Navodi se da sada član 8 revidiranog nacrta zakona postavlja gornju granicu od 20 ministara, od kojih dva mogu biti ministri bez portfelja, čime se izvršnoj vlasti pruža “veća fleksibilnost u organizaciji vladinih odjeljenja ili ministarstava...”.
“Venecijanci” su, između ostalog, istakli zabrinutost zbog nemogućnosti prvog potpredsjednika Vlade da privremeno preuzme dužnosti premijera u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
“Takođe, komisija traži preciziranje procedura za zamjenu premijera, ukoliko prvi potpredsjednik Vlade nije u mogućnosti da preuzme tu funkciju. Preporučuje se da tada dužnost premijera privremeno obavlja potpredsjednik Vlade koji je najduže na funkciji ili je najstariji po godinama.”
Među rijetkima u regionu bez zakona
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad) rekla je krajem juna da bi zakone o vladi i parlamentu trebalo usvojiti u paketu i da vjeruje da neće biti problema što se tiče podrške za to “jer su oba zakona važna za sve”.
“Zakon o vladi jedan je od ključnih okvira na osnovu kojih Vlada treba da funkcioniše, ali isto tako smatram da bi bilo potpuno pogrešno da prvo usvojimo zakon o vladi, a da nemamo spreman zakon o Skupštini. Njih treba usvajati zajedno, u isto vrijeme. Vjerujem da je urađen dobar posao, i to su bile preporuke Venecijanske komisije”, navela je ona.
Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja je bez zakona o vladi. Radna grupa za pripremu tog propisa formirana je u MJU-u još u junu 2022.
Stručnjaci godinama ukazuju da je taj zakon neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite.
O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo u mandatu prethodne Vlade, na čijem je čelu bio Dritan Abazović (Građanski pokret URA). Ona je, nakon što je srušena u parlamentu, upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu. Dio javnosti tada je apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine.
Bonus video:
