Dogovor vlasti i opozicije da svi lokalni izbori budu održani istog dana 2027. godine, da se Državna izborna komisija (DIK) “oslobodi partijaca” i profesionalizuje, te da na izbornim listama bude 40 odsto žena - samo je mali i na brzinu sprovedeni dio reforme izbornog zakonodavstva, koji može dovesti do poštenijih izbora jedino ako se taj proces nastavi i riješe brojna druga otvorena pitanja.
Tako izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica komentariše za “Vijesti” prošlog petka usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su rezultat rada skupštinskog Odbora za izbornu reformu, a koje su predstavnici vlasti nazvali, između ostalog, istorijskim.
Najviši zakonodavni dom izglasao je tog dana izmjene još nekoliko izbornih propisa (zakoni o lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja), a šef države Jakov Milatović proglasio ih je juče, poručivši da Odbor treba još intenzivnije da nastavi s radom i učini “ključne korake kako bi izborna reforma, koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna, postala sveobuhvatna”.
Sličnu ocjenu o usvojenim izmjenama dao je i ministar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa), saopštivši u subotu da šansa za sprovođenje “suštinske sveobuhvatne reforme nije iskorišćena u potrebnoj mjeri”, da taj proces ne može biti kompletan bez uređenja biračkog spiska, te da su građani uskraćeni za ključna prava. Dukaj je proljetos poslao Odboru koncept zakona o lokalnim izborima koji je predviđao neposredan izbor čelnika opština, depolitizaciju lokalnih izbornih komisija, izbore u jednom danu...
Za razliku od njih dvojice, premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad - PES) tvrdi da je posrijedi “istorijski uspjeh”. Šef poslaničkog kluba njegove partije i kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić kazao je prekjuče da je usvajanjem seta propisa napravljen ključni preduslov “da zavlada građanska politika”. Dodao je da će i parlamentarni izbori 2027. biti održani istog dana kad i lokalni (13. juna), iako o tome nema slova u “novom” zakonu, dok iz opozicije tvrde da izbori neće biti sprovedeni “u paketu”, poručujući da je izborna reforma “velika pobjeda opozicije u svakom društvu”.
Međutim, postavlja se pitanje da li se ovakve izmjene uopšte mogu nazvati reformom, s obzirom na to da nisu usvojene neke od ključnih odluka o kojima se priča godinama - “čišćenje” biračkog spiska, otvorene liste, neposredan izbor gradonačelnika, okončanje izbora u Šavniku koji traju skoro tri godine...
Partitokratija radila za sebe
Koprivica je rekao da govori političara, zahvalnice, zasluge, “ordenje” i sve što se moglo vidjeti nakon usvajanja zakona, prilično liče na opijenost nakon dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) u junu prošle godine. Podsjećajući da svi znaju da je IBAR donio “veoma limitiran suštinski napredak u vladavini prava”, a da se u nekim oblastima “dogodilo čak i nazadovanje”, konstatuje da se stoga treba ostaviti “crvenih tepiha i uhvatiti napornog posla” nakon ljetnje pauze u radu parlamenta.
“Dio izborne reforme, koji je usvojen nedavno, može predstavljati preduslov boljeg izbornog procesa, ukoliko se reforma nastavi, riješe važna preostala pitanja, a onda ona dosljedno sprovedu u praksi. Profesionalna izborna komisija trebalo bi da donese napredak, ukoliko se predsjednik i članovi CIK-a (centralna izborna komisija) budu birali na način koji je opisan u zakonu. Ukoliko se to ne desi, odnosno ako se napravi proces čiji je cilj izigravanje zakona (kakav je urađen kod izbora sudija Ustavnog suda), dobićemo još jednu fiktivnu, a ne stvarnu reformu”, ocijenio je on.
Donesenim izmjenama predviđeno je transformisanje DIK-a u CIK, čije bi članove, koji neće moći da budu u strankama, birao parlament nakon javnog konkursa.
Koprivica tvrdi da neka rješenja koja su usvojena nisu u skladu s međunarodnim standardima, principima i praksama, i da je “partitokratija iskoristila ovaj važan društveni proces radi stvaranja benefita za sebe”.
“Jedna od usvojenih izmjena koja nije dobila potrebnu pažnju, a kojom se partijama daje pravo da odluče kome će pripasti upražnjeni mandat, uključujući mogućnost da vrate poslanika koji je prethodno podnio ostavku, predstavlja direktan udar na princip slobodnog mandata, koji je jedan od temelja evropske parlamentarne demokratije”, ukazuje sagovornik.
Prema njegovim riječima, takva praksa je u suprotnosti ne samo sa evropskim standardima, već i s pravnim shvatanjima Ustavnog suda Crne Gore.
“... Koji je još 2004. jasno stao u zaštitu slobodnog mandata. Takođe, oni koji prate ovu materiju znaju koliko je dugo trajalo zalaganje da se ispune međunarodne preporuke, da bi konačno 2011. u zakonu bilo zapisano da se mandati dodjeljuju prema redoslijedu s (izborne) liste. Ovim izmjenama se mandat vraća u ruke partijskih centrala, čime se sistem dodatno urušava i otvara prostor za političku trgovinu i manipulacije”, objašnjava sagovornik.
Parcijalna reforma
Govoreći o problemima koji su još “na stolu” - uređenju biračkog spiska, otvorenim listama, direktnom izboru gradonačelnika, rješavanju situacije u Šavniku, Koprivica ističe da su to samo neka od spornih pitanja, a da ih ima najmanje još deset - zaštita izbornog prava, afirmativna akcija za Rome, individualne kandidature, ukidanje odbora koji ocjenjuje/kontroliše rad medija, položaj osoba s invaliditetom u izbornom procesu, izborna tišina...
Navodi da svi ti predlozi nisu usvojeni jer nije bilo političke volje, a da je odabran pogrešan pristup “brzih promjena koje pogoduju partitokratiji”, što je, prema njegovim riječima, rezultiralo da reforma ne bude sveobuhvatna, nego parcijalna.
“Izborni zakoni se ne mijenjaju za 20 dana, uz nedostatak interne i eksterne transparentnosti. Opozicija je napravila opasan presedan i zapravo pristala na donošenje zakona bez ozbiljnih javnih rasprava i mišljenja međunarodnih institucija za sve buduće zakonske poduhvate. To ih može stajati veoma skupo”, upozorava Koprivica.
On ocjenjuje i da “nepotrebno uskraćivanje prava glasa na lokalnim izborima zbog partijskih interesa” nije za slavlje, već za ozbiljnu zabrinutost.
“Gotovo 200.000 ljudi koji će tangirati ovaj datum opštih izbora koji je odabran u odnosu na druge moguće - nije razlog za smijeh i dobro raspoloženje. To što ova rješenja nijesu ‘provjerena’ kroz ozbiljnu javnu raspravu i pribavljanje mišljenja Venecijanske komisije, ODIHR-a, Evropske unije i drugih, govori da je postojala puna svijest partija o ‘kvalitetu’ pojedinih rješenja”, napominje on.
Izmjenama zakona “pomjereni” su svi izbori na lokalu koji je trebalo da se održe prije 2027, to jest, produžen je mandat vlastima u tim lokalnim samoupravama. Do kraja godine trebalo je da se ide na birališta u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, a sljedeće godine u Tivtu, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Pljevljima, Zeti, Plavu i Rožajama.
Koprivica je rekao i da je politički konsenzus u toku izborne reforme “svakako veoma važan”, ali da nipošto ne smije da bude “alibi za njeno obesmišljavanje ili kršenje elementarnih prava ili standarda”, poručivši da će ponašanje političkih elita oko nastavka izborne reforme u septembru dati odgovor na važnu dilemu.
“Da li će se sveobuhvatna i stvarna reforma zaista dogoditi, ili je priča političara u ovom procesu još jedna u nizu obmana građana kojima u Crnoj Gori svjedočimo gotovo svakodnevno?”, konstatovao je on.
Izmjene KZ-a stigle do Ministarstva pravde
CDT je početkom jula dostavio Odboru preporuke za poboljšanje Krivičnog zakonika (KZ) Crne Gore u dijelu kršenja izbornih prava.
Predložili su strože kazne za davanje i primanje mita pri glasanju, podmićivanje poslanika i odbornika “preletača”, falsifikovanje potpisa birača, finansiranje iz inostranstva...
Kopredsjedavajući odbora Nikola Rakočević (Demokratska partija socijalista) rekao je “Vijestima” 1. jula da će to tijelo dostaviti predloge Ministarstvu pravde, a iz parlamenta je saopšteno da je to juče urađeno.
“Imamo informaciju da su naši predlozi proslijeđeni ministarstvu, pa vjerujem da će od septembra početi ozbiljan rad na ovome jer smo čuli ohrabrujuće poruke o našoj inicijativi”, kazao je Dragan Koprivica.
Bonus video:
