Iako su mnogi tragovi u brojnim aferama u posljednje tri decenije vodili do bivšeg dugododišnjeg šefa države, Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i osoba bliskih njemu, odgovori tužilaštva redovno su izostajali. Činjenica da 20 godina nakon otvaranja slučaja “Telekom”, Đukanović može da kaže da u toj aferi nema krivičnog djela, pokazuje da institucije nisu reformisane i da on takvo stanje koristi za jačanje svoje pozicije.
Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu poruke doskora prvog čovjeka crnogorske političke scene, da prijava u aferi “Telekom” koju je protiv njega, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijela 2019. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nije odbačena zbog zastare, već da krivično djelo u tom slučaju nikad nije ni postojalo, a da nadležni nisu smjeli da odbace prijavu zbog straha.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i doskorašnji član Tužilačkog savjeta Stevo Muk, ocijenio je da tužilaštvo duguje javnosti odgovore koji tužioci su radili na tom predmetu, koje radnje su preduzimali, zašto se tako dugo bili na slučaju, zbog čega nije donijeta tužilačka odluka prije nego je predmet zastario...
“Na kraju, da li je neko odgovoran za ovakav epilog”, naveo je on.
Glavna i odgovorna urednica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović, rekla je da Đukanović stanje u kom se institucije nalaze, kao i to što su nove vlasti, nakon pada DPS-a, umjesto sistemskih reformi preuzele “matrice” te partije, koristi za jačanje sopstvene pozicije.
“Da nema čega da se plaši, odavno bi, kako je i mnogo puta najavljivao, napustio politiku. Ne bi i dalje kao taoca držao ni DPS, ni ovo društvo. To što dvije decenije od afere “Telekom”, Đukanović može javno da tvrdi da u tom slučaju ‘nema krivičnog djela’, nažalost, najviše govori o nama. O ovdašnjim institucijama koje, iako je zemlja navodno na vratima Evropske unije (EU), još nijesu reformisane”, izjavila je ona za “Vijesti”.
Ambasada SAD: Odluku da preispituju i nadležni
Đukanović je juče “Pobjedi” kazao da ne vjeruje da je zastara razlog odbacivanja prijave, već da je u pitanju nepostojanje krivičnog djela. Naveo je i da je pokretanje postupka u aferi “Telekom” “politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor s Evropskom komisijom”, koji je, tvrdi, “podsticao i veoma izdašno finansijski nagrađivao” podnošenje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori, navodeći da se radi o “nakaradnoj, suštinski neokolonijalnoj i bahatoj praksi EU”.
Dodao je i da je “bespogovorno presudan argument” njegove krivice bila izjava nekadašnje diplomatske predstavnice države, “našeg važnog partnera, koja nikad ne griješi i s kojom se nije pametno konfrontirati”, aludirajući na bivšu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Sju Kej Braun.
Američka ambasada je krajem marta 2014. saopštila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je u aferi “Telekom” došlo do korupcionih radnji, a Braun je nekoliko dana kasnije pojasnila da je to i zvaničan stav Stejt departmenta.
NE PROPUSTITE
U tužbi SEC-a ne pominju se imena, ali se koristi formulacija “sestra visokog crnogorskog vladinog zvaničnika”, koja je bila posrednik u sklapanju ugovora između Mađar telekoma i fiktivne konsultantske firme (“Sigma”). Iako američki dokumenti ne navode ime, crnogorski i međunarodni mediji kasnije su, pozivajući se na izvore i dokumentaciju, spekulisali da se radi o sestri tadašnjeg premijera Đukanovića, Ani Đukanović. Ona je od početka afere negirala da je jedna od onih koji se pominju u tužbi.
Na pitanje “Vijesti” kako gledaju na odbacivanje prijave i Đukanovićevu izjavu u kojoj je aludirao na Braun, redakciji su iz Ambasade SAD odgovorili da ne smatraju da je potrebno da komentarišu odluku tužilaca, već da ona treba da bude “predmet preispitivanja nadležnih organa, stručnjaka i šire javnosti”.
“Ambasada SAD ne smatra da je potrebno da komentariše odluku crnogorskih tužilaca, niti naknadne pojedinačne interpretacije te odluke u slučaju poznatom u javnosti kao afera ‘Telekom’. Odluke crnogorskih pravosudnih institucija treba, prije svega, da budu predmet preispitivanja i razmatranja od strane nadležnih organa zemlje, pravnih stručnjaka i šire zainteresovane javnosti”, rekli su oni.
Počasni predsjednik DPS-a izjavio je, govoreći o odluci tužilaštva, da je razlog što jedan broj nosilaca državnih funkcija ne donosi “na Ustavu i zakonima zasnovane odluke”, strah od neispunjenog očekivanja dijela javnosti, od odupiranja “besprizornom pritisku velikosrpskog nacionalizma i njegove crkvene, političke i medijske posluge u našoj državi”, te od “mentora demokratije” u regionu, nazvavši afere “Telekom”, “Prvi milion” i “Pandora papire” “pamfletima” i “budalaštinama”.
NE PROPUSTITE
Iz Đukanovićeve kancelarije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto misli da tužilaštvo ima strah da odlučuje u njegovu korist ako je svaka odluka tužilaštva u kojoj je on bio predmet istrage bila u njegovu korist, da li ima dokaze da je Evropska komisija finansijski nagrađivala podnošenje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori, te zašto tvrdi da je izjava Braun bila “presudan argument” njegove krivice, kad je u saopštenju Ambasade SAD (od 19. marta 2014) jasno navedeno da je u aferi “Telekom” bilo korupcije.
“Vijesti” od Evropske komisije čekaju odgovor na pitanje o Đukanovićevim tvrdnjama u vezi s nagrađivnjem za podnošenje prijava.
Nema razloga da bude nezadovoljan
Stevo Muk ocjenjuje da je Đukanović posljednja osoba koja bi trebalo da bude nezadovoljna radom tužilaštva.
“Mnogi tragovi su u protekle tri decenije ‘vodili do jedne pećine’. Međutim, nema podignutih optužnica protiv njega, protiv najbližih članova njegove familije, najbližeg poslovnog i partijskog okruženja. Tome treba dodati i ne manje važnu činjenicu, da je u onom dijelu afere ‘Telekom’ za koji su optužena dva lica, dva puta donijeta oslobađajuća presuda”, podsjetio je on.
Viši sud u Podgorici u februaru ove godine je u ponovljenom sudskom postupku donio prvostepenu presudu kojom su bivši čelnici Telekoma Oleg Obradović i Miodrag Ivanović oslobođeni optužbi da su kao saizvršioci, zloupotrebom položaja, pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji “Rawleigh Trading” iz Londona na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama ispitivanja tržišta telekomunikacija, a na štetu Moneta (nekadašnjeg mobilnog operatera u vlasništvu Telekoma) i Telekoma.
I prethodna presuda, izrečena u junu 2022, bila je oslobađajuća, ali je Apelacioni sud ukinuo i vratio na ponovni postupak.
Muk navodi da se javnost sve češće i s pravom pita, dok odgovori tužilaštva hronično izostaju. Upozorava da se povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva ne može beskrajno dugo održavati bez transparentnog, cjelovitog i vjerodostojnog odgovora i objašnjenja iz te institucije.
“Ovako, ostaje da jedan dio javnosti vjeruje, a drugi ne vjeruje Đukanovićevom tumačenju sopstvenog predmeta. Upravo je tužilaštvo ostavilo Đukanoviću prostor da u javnosti tumači razloge što tužilačka odluka nije donijeta tako dugo, pa je predmet arhiviran”, ukazuje on.
MANS je najavio da će podnijeti pritužbu Vrhovnom državnom tužilaštvu sa zahtjevom za utvrđivanje svih okolnosti koje su dovele do zastare predmeta.
Činjenice govore
Milena Perović kazala je da činjenice, prosto, ne govore u prilog Đukanovićevim tvrdnjama o aferi “Telekom”.
“Američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu nesporno je utvrdila korupciju prilikom privatizacije Telekoma od Mađar telekoma. Prema toj američkoj instituciji, mito u iznosu od 7,35 miliona eura je, preko fiktivnih ugovora, otišao ovdašnjim Vladinim zvaničnicima i ‘sestri visokog funkcionera’. Da se radilo o sestri tadašnjeg premijera, Ani Đukanović, potvrdio je i sam Đukanović, koji je i tada, kao i danas, negirao optužbe za korupciju”, objašnjava ona.
Perović tvrdi da je nesporno i da je Đukanovićeva Vlada, na šta su, kaže, ukazala i dokumenta SEC-a, omogućila mađarskoj kompaniji da po povoljnoj cijeni, nakon kupovine većinskog paketa Telekoma, otkupe i dodatnih 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara - 2,2 eura po akciji.
“Iz našeg budžeta je ‘vršena doplata od 30 centi za svaku prodatu akciju’. Mađari su tako manjinski paket platili gotovo duplo niže po akciji od većinskog. Pošto je korupcija defintivno dokazana, Dojče Telekom, većinski vlasnik ‘Matava’, odnosno Mađar telekoma, platio je 95,2 miliona dolara da bi izbjegao proces”, podsjeća sagovornica.
Ona je konstatovala da afera “Telekom” u Crnoj Gori, međutim, nije mrdnula s mjesta, te da je tužilaštvo, na čelu s nekadašnjom šeficom crnogorskog pravosuđa, sada optuženom za članstvo u kriminalnoj organizaciji Vesnom Medenicom, nije vidjelo korupciju u spornim ugovorima.
“I to je priča o našem pravosuđu”, zaključila je Perović.
Đukanović, pak, tvrdi da je njegova Vlada, nakon prodaje državog paketa vlasništva mađarskoj kompaniji “Matav” za 114 milona eura, “iz komunikacije s novim većinskim vlasnikom” saznala da je kompanija iz Mađarske zainteresovana da kupi i udio manjinskih akcionara.
“I izračunali da bi to izvjesno značilo priliv od još 40 miliona eura u platni promet Crne Gore. Prenijeli smo tu ideju nekim od manjinskih akcionara s kojima smo imali kontakt. Shvatili smo da oni u tome vide svoj interes, ali da postoji rizik da taj dio posla izostane zbog, u suštini, minimalnog razlikovanja u cijeni između prodavaca i potencijalnog kupca”, rekao je Đukanović.
Dodao je da je Vlada potom, po njegovom mišljenju, “domaćinski odgovorno procijenila” da od svog prihoda odvoji “manje od 2,5 milona” da bi Crna Gora dobila dodatnih 40 milion eura.
“Ukupno, naša država je time prihodovala ne 114, nego oko 150 milona eura”, glasi Đukanovićeva računica.
Kako je prodat Telekom
MANS je prijavu protiv Đukanovića, njegove sestre i više osoba podnio zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.
U prijavi je navedeno da se oni terete da su “kroz organizovanje kriminalne grupe, koristeći privredne i poslovne strukture Crne Gore, preko uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da Vlada omogući Mađar telekomu da po povoljnijim uslovima kupi akcije manjinskih akcionara i tako dođe u posjed dvije trećine akcija Telekoma, a što je bio uslov za kupovinu državnog paketa akcija kompanije”.
“Zatim su sačinjavali lažne ugovore preko kojih je prijavljenom Milu Đukanoviću i drugim za sada neidentifikovanim licima isplaćen mito u iznosu od 7,4 miliona eura, koje su stekli, držali i koristili sa znanjem u trenutku prijema da novac potiče od krivičnog djela, istovremeno lažno prikazujući činjenice o prirodi tog novca koji je isplaćen kao mito i lažno prikazujući da se radi o novcu isplaćenom za izvršene usluge”, navodi se u prijavi.
Većinski paket akcija Crnogorskog telekoma (51 odsto) prodat je 2005. Mađar telekomu za 114 miliona eura, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara telekomunikacione kompanije.
Vlada tadašnjeg premijera Đukanovića odlučila je da svakom manjinskom akcionaru Telekoma doplati iz budžeta po 30 centi za svaku akciju koju ponude Mađar telekomu. Tako su Mađari kupovali manjinske akcije po cijeni od 2,2 eura, kako su i predlagali, ali su akcionari, zahvaljujući kontribuciji Vlade, dobili 2,5 eura za svaku prodatu akciju. Manjinski akcionari su, ipak, ostali zakinuti, jer je čak i “subvencionirana” cijena bila značajno manja od cijene koju je Mađar telekom platio za državni paket akcija, odnosno 4,7 eura po akciji.
Zahvaljujući pomoći Vlade, Mađar telekom je samo dva mjeseca nakon privatizacije stekao vlasnički udio od 76,5 odsto i uspostavio potpunu kontrolu nad kompanijom.
Mađar telekom je u decembru 2011. platio kaznu od 95 miliona dolara kako bi se poravnao sa SEC-om zbog optužbi u građanskom i krivičnom postupku da je kompanija podmitila zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobila posao i isključila konkurenciju u oblasti telekomunikacija. U optužbama SEC-a navodi se da je Dojče telekom preko svoje podružnice isplatio višemilionski mito crnogorskim zvaničnicima.
SEC je u januaru 2014. odustao od dokazivanja činjeničnih tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka, a tražili su da se proces nastavi u slučaju slične korupcije u Sjevernoj Makedoniji, za koju su smatrali da će je lakše dokazati. Ta američka državna komisija je u aprilu 2017. objavila da su se dvojica bivših direktora Mađar telekoma saglasili da plate 400.000 dolara i prihvate zabranu obavljanja poslova kako bi se poravnali u slučaju optužbi za korupcionašku privatizaciju u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Bivši glavni izvršni direktor Mađar telekoma Elek Štraub pristao je da plati 250.000 dolara, a Andraš Balog, bivši glavni direktor za strategiju 150.000 dolara, a obojica su prihvatila da pet godina ne rade kao službenici ili direktori u svim kompanijama čije se akcije prodaju na berzama u nadležnosti SEC-a.
Njujorški sud je trećeg optuženog zvaničnika Mađar telekoma u ovom slučaju, Tamaša Marvaia (bivšeg direktora za akvizicije i poslovni razvoj), u februaru osudio na osnovu sporazuma sa SEC-om da plati kaznu od 60.000 dolara zbog lažiranja kompanijskih knjiga i dosijea u vezi sa korupcionaškom šemom.
U aprilu 2015. godine, crnogorsko tužilaštvo dobilo je dokumentaciju o aferi “Telekom” iz SAD. Od te godine pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod dokumentacije... Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, sada optužen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, tvrdio je početkom 2019. da Milo i Ana Đukanović nisu uključeni u malverzacije oko prodaje Telekoma.
Đukanović opet izvrće činjenice
Milo Đukanović je “Pobjedi” rekao da se mišljenje američkog SEC-a odnosilo na privatizaciju Telekoma Sjeverne Makedonije, ne i Crne Gore.
“... No, za nevolju, jedan broj nas je imao priliku da pročita mišljenje američke Komisije za berzansko poslovanje i da se osvjedoči da se njena ocjena o koruptivnosti privatizacionog aranžmana odnosila na privatizaciju Telekoma Makedonije, ne i Crne Gore”, rekao je Đukanović.
Međutim, saopštenje Ambasade SA iz marta 2014. opovrgava Đukanovićeve tvrdnje. U njemu se navodi da je SEC došao do dokaza o podmićivanju u Crnoj Gori, ali da će zbog racionalizacije činjeničnih tvrdnji, u daljem sudskom postupku protiv tri bivša direktora Mađar Telekoma, svoju tužbu nastaviti u potpunosti na tvrdnjama povezanim sa Makedonijom.
“Pomoćnik glavnog zastupnika tužbe Robert I. Dodž obavijestio je vijeće odbrane da Komisija za hartije od vrijednosti i berzu neće nastaviti postupanje u vezi sa svojim činjeničnim tvrdnjama o korupciji u Crnoj Gori i da će, u cilju racionalizuje svojih činjeničnih tvrdnji, u nastavku postupka u ovom predmetu bazirati svoju tužbu u potpunosti na tvrdnjama povezanim s Makedonijom. Komisija za hartije od vrijednosti i berzu je, međutim, došla do dokaza o podmićivanju u Crnoj Gori”, precizirano je tada u saopštenju Ambasade.
Ana Đukanović: “Najbolja sam, a vi mrzite”
“Vijesti” su 4. januara 2012. objavile tekst pod naslovom “I ‘sestra najvišeg zvaničnika’ primila mito”, s fotografijom Ane Đukanović na naslovnoj strani, pozivajući se na dokumenta SEC-a, u kojima su utvrđena imena tri osobe koje je Mađar telekom podmitio da bi došao do 76 odsto akcija državnog Telekoma.
Ona je tada kazala “Vijestima” da s prodajom Telekoma nije imala nikakve veze, a sjutradan (5. januara 2012.) reagovala je na tekst, navodeći da su Vijesti “začinile” tadašnji broj novina njenom slikom i “teškim optužbama o primanju mita”.
Poručila je i da je ona, “po mišljenju relevantnih institucija”, jedan od najboljih advokata na ovim prostorima.
“Živite i dalje s mržnjom i u mržnji”, rekla je tada Ana Đukanović.
Urošević: Formiraćemo anketni odbor za Telekom
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević, najavio je juče da će ta partija pokrenuti formiranje Anketnog odbora u cilju rasvjetljavanja svih bitnih činjenica u slučaju “Telekom”.
“Stručna i laička javnost Crne Gore je s priličnim zaprepašćenjem dočekala vijest da je zastara razlog odbacivanja krivične prijave u slučaju ‘Telekom’ protiv Đukanovića i njegove sestre. Iako je isti slučaj pred nadležnim sudom u SAD dobio svoj epilog u vidu pravosnažne presude za korupciju, u Crnoj Gori je svjesno zatrpan u tužilačkoj fioci slojevima vremena i očiglednog nemara do potpune zastare”, kazao je Urošević.
NE PROPUSTITE
Poslanica i portparolka DPS-a Sonja Popović, saopštila je sinoć da je najava formiranja anketnog odbora jeftin medijski spin i nastavak pokušaja da se PES i parlamentarna većina konsoliduju “nakon debakla koji su doživjeli na posljednjoj sjednici (parlamenta)”.
Predlozi zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima povučeni su s dnevnog reda te sjednice, nakon trvenja između konstituenata vladajuće većine zbog toga što nisu izglasali akt o amnestiji.
Bonus video:
