r

Broj telefona Spajića uz uvredljivu objavu objavljen na društvenoj mreži

"Spajić priča po Crnoj Gori kako je u Srebrenici bio genocid. Nije mu dovoljno što je glasao za sramnu rezoluciju u UN-u, pa nastavlja da širi ovu laž. Izvolite broj od ....... Spajića, slobodno ga pitajte kako ga nije sramota", piše u objavi na mreži X

41427 pregleda 28 reakcija 28 komentar(a)
Spajić, Foto: Privatna arhiva
Spajić, Foto: Privatna arhiva

Broj telefona premijera Milojka Spajića objavljen je na jednom od naloga na mreži X.

U uvredljivoj objavi piše da "čujemo da ....... Spajić priča po Crnoj Gori kako je u Srebrenici bio genocid. Nije mu dovoljno što je glasao za sramnu rezoluciju u UN-u, pa nastavlja da širi ovu laž. Izvolite broj od ....... Spajića, slobodno ga pitajte kako ga nije sramota", piše u objavi na mreži X.

Kako "Vijesti" saznaju, Spajić je dobio više poziva i uvredljivih poruka.

I predsjedniku Crne Gore Jakov Milatović dobio je veliki broj poruka i poziva preko aplikacija WhatsApp, Viber, Signal i drugih sa brojeva iz Srbije, nakon što je prije dva dana njegov broj telefona objavljen na potvrđenom nalogu na mreži X.

Poruke se uglavnom tiču najnovijih dešavanja u Crnoj Gori, posebno zbog stavova Milatovića o postavljanju spomenika ozloglašenom četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.

Doksing ("doxing" ili “doxxing”) je praksa prikupljanja i objavljivanja tuđih ličnih ili identifikacionih podataka na internetu bez njihovog pristanka, s namjerom da se ta osoba uznemiri, zastraši, izloži prijetnjama ili drugim posljedicama. Ti podaci mogu uključivati pravo ime, adresu stanovanja, broj telefona, podatke o porodici, radnom mjestu, finansijama ili bilo šta drugo što nije javno dostupno, a može ugroziti privatnost i sigurnost. Naziv dolazi od engleskog “docs” (dokumenta).

U većini pravnih sistema, iako “doksing” možda nije posebno naveden u zakonu, čin objavljivanja privatnih informacija bez pristanka – posebno ako ima zlonamjernu namjeru – može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, uključujući krivične prijave i građanske tužbe.

U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji eksplicitno koristi taj termin, ali bi takvo ponašanje moglo biti obuhvaćeno zakonima o zaštiti podataka o ličnosti, kao i krivičnim djelima poput neovlašćenog prikupljanja i objavljivanja ličnih podataka, prijetnji ili proganjanja.

Doksing u Sjedinjenim Američkim Državama nije svuda eksplicitno nazvan tim imenom u zakonima, ali može potpasti pod krivična djela poput uznemiravanja, prijetnji, krađe identiteta ili sajber-uhođenja. Neke savezne države (npr. Kalifornija, Virdžinija) imaju posebne zakone protiv objavljivanja privatnih podataka s namjerom nanošenja štete.

U Evropskoj uniji, u okviru Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), doksing može biti kršenje zakona o privatnosti, a u mnogim državama članicama može dovesti i do krivične odgovornosti, posebno ako je povezan s prijetnjama ili zlostavljanjem.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, može biti krivično djelo prema zakonima o uznemiravanju, zloupotrebi komunikacija i zaštiti podataka, dok Australija i Kanada imaju odredbe protiv tzv. “sajber zlostavljanja” i “zlonamjernih komunikacija” koje pokrivaju i doksing.

Bonus video: