Aktuelna vlast koristi skupštinske anketne odbore na isti način kao što ih je upotrebljavala dok je bila opozicija - dominantno za političke kampanje, umjesto da ih pretvori u sredstvo bolje kontrole rada pravosuđa.
Sagovornici “Vijesti” to su ocijenili odgovarajući na pitanja - kako su anketni odbori, koji su u Crnoj Gori dominantno bili oruđe opozicije, danas postali instrumenti vlasti, te čemu joj služe ako na raspolaganju ima mnoge poluge moći i istražne alate.
“Sadašnja vlast, dok je bila opozicija, anketne odbore koristila je na složenijem demokratskom principu. To je i tada u osnovi bilo - ‘da vodimo političku kampanju’, ali imalo je i cilj tipa - ‘hoćemo da dokažemo da institucije ne rade svoj posao, da je vlast teško korumpirana i kriminalizovana, a institucije pod političkim uticajem’. Današnja vlast i dalje ima sličan motiv kod iniciranja anketnih odbora, ali svjesno zaboravlja jednostavnu činjenicu - da je već godinama vlast, da je mnogo procesa u toku, te da bi logičnije bilo da se dijalog između zakonodavne i sudske vlasti odvija na relaciji unaprijeđenih kontrolnih i više konsultativnih saslušanja čelnih ljudi pravosuđa”, rekao je “Vijestima” pravnik Boris Marić.
Početkom marta formiran je anketni odbor koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce. Odbor je kreiran na inicijativu vladajućih stranaka - Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP), Pokreta Evropa sad (PES), Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i Saveza građana CIVIS.
Sredinom istog mjeseca u parlamentarnu proceduru predat je i predlog o stvaranju anketnog odbora koji bi se bavio postupanjem državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u državi. Taj predlog, koji su takođe predali poslanici vladajuće većine, još se nije našao na dnevnom redu zakonodavnog doma.
Uz jedan oformljeni anketni odbor i drugi koji je na čekanju, iz vlasti je najavljeno stvaranje novog - iz PES-a su početkom avgusta poručili da će ga pokrenuti u cilju rasvjetljavanja svih bitnih činjenica u vezi sa aferom “Telekom”, ali i u vezi sa drugim privatizacijama u Crnoj Gori.
Do posljednjih slučajeva, anketni odbori bili su stvarani uglavnom na inicijativu opozicije.
Oni se formiraju u skladu sa Zakonom o parlamentarnoj istrazi, koji predviđa da Skupština može otvoriti takvu istragu i obrazovati tijelo radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa.
Podsjećajući da se anketni odbori mogu napraviti samo za slučajeve koji se ne nalaze pred pravosudnim organima, Marić navodi da je to bitna činjenica koja treba da “odvoji” moguće miješanje i uticaj zakonodavne vlasti na sudsku.
Kaže da je drugi nivo te priče - motiv političkih struktura da pokrenu neki od kontrolnih mehanizama zakonodavnog doma.
“On je dominantno politički i to je, na neki način, legitimno, ali je često ciljano subverzivan, usmjeren na dodatnu demonstraciju slabosti državnih organa u korist ostvarivanja političkih kampanja koje ne interesuju činjenice, već stvaranje atmosfere - ‘mi smo pravednici, oni su grešnici’, ocijenio je Marić.
Dok su bile u opoziciji, do 2020. godine, partije sadašnje vlasti inicirale su formiranje anketnih odbora za aferu ‘’Telekom’’ (sporna privatizacija te kompanije) 2012. godine i ‘’Snimak’’ (zapošljavanje glasača Demokratske partije socijalista - DPS) 2013, ali konačni izvještaji odbora o tim slučajevima nisu usvojeni.
U oba slučaja, nakon “istrage”, dvije strane (vladajuća većina i opozicija) ostale se na svojim početnim pozicijama, i nijesu uspjele da postignu minimalnu saglasnost oko spornih pitanja, te je epilog bio - usvajanje tehničkog izvještaja, bez predloga državnim organima kako da djeluju na osnovu prikupljenih dokaza.
Formiranje anketnog odbora za ispitivanje afere “Telekom” inicirali su NSD, SNP i Pokret za promjene, a za slučaj “Snimak” nekadašnji Demokratski front (čiji su dio bili NSD i DNP), SNP i Pozitivna Crna Gora. Prije odbora za slučaj “Telekom”, poslanici deceniju nisu koristili ustavni i poslovnički institut parlamentarne istrage.
Marić je rekao da je tema anketnih odbora jasna - kapaciteti pravosuđa, veting (postupak provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom), trajanje postupaka, izvjesnost da se u postupcima pred sudom počne dešavati “distribucija pravde”...
Kad je riječ o odnosu sadašnje vlasti a nekadašnje opozicije prema tim radnim tijelima, sagovornik navodi da ona, čini se, vjeruje da će se relativno brzo vratiti u staru ulogu i da stoga kalkuliše.
“Jer držanje institucija slabim, sa spornim povjerenjem u njih - a nema boljeg načina za to od ovakvog karaktera djelovanja kroz anketne odbore - zasigurno će pravosudnim organima u bitnom ograničiti domete. Možemo pogađati čiji je to sve interes...”, kazao je Marić.
On je ocijenio da politički subjekti u Crnoj Gori ne vjeruju ničemu što nije pod njihovom direktnom partijskom kontrolom, i da je crnogorsko društvo to apsolviralo.
“S druge strane, to ne opravdava pravosuđe za nedostatak rezultata, kao što su potrebne pravosnažne presude za korupciju i organizovani kriminal, nedostatak vetinga čiji model bi trebalo da potekne upravo iz pravosudnog sistema, proaktivan pristup kad se pojave inicijative koje interesuju ili uzbunjuju javnost...”, saopštio je Marić “Vijestima”.
Dvije inicijative za otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora podnijete su 2021. Prva je bila u vezi s postupanjem službi bezbjednosti tokom događaja u Cetinju 4. i 5. septembra te godine, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Formiranje anketnog odbora inicirala je opozicija.
Inicijativa je usvojena iz drugog pokušaja, ali odbor nije formiran. U međuvremenu je izabran novi saziv Skupštine.
Druga inicijativa, koju su potpisali svi poslanici vlasti, bila je povodom prikupljanja informacija u vezi s projektom vjetroelektrane “Možura”. Skupština je odluku o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju tog anketnog odbora usvojila 30. jula 2022, a u februaru 2023. u zakonodavnom domu nisu uspjeli da se dogovore ko je vlast a ko opozicija, tj. da izaberu predsjednika i članove odbora.
Prema Zakonu o parlamentarnoj istrazi, anketni odbori ovlašćeni su, između ostalog, da traže od svih državnih organa, organa lokalne samouprave, ustanova i pravnih lica da im dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za istraživanje, i ti subjekti dužni su da postupe po tim zahtjevima i daju istinite podatke.
Takođe, rukovodeća lica, službenici i namještenici u državnim organima, organima lokalne samouprave i ustanovama, pravna lica, bivši nosioci državnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, bivši i sadašnji funkcioneri lokalne samouprave, dužni su da se odazovu pozivu anketnog odbora i da daju istinite izjave.
Damjanović: Dometi anketnih odbora ograničeni
Bivši poslanik i nekadašnji funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović, kazao je “Vijestima” da su anketni odbori, ali i cjelokupan institut parlamentarne istrage limitirani s aspekta donošenja odluka i postupanja po njima, “iako imaju veći ili manji medijski značaj”.
On je podsjetio da je 2016. bio na čelu anketnog odbora kad je ispitivana privatizacija Duvanskog kombinata, i da je to jedini put da se desilo da je odbor većinom glasova usvojio izvještaj i dostavio ga parlamentu na usvajanje.
I taj odbor formiran je na inicijativu opozicije.
“Tadašnje skupštinsko rukovodstvo nije dozvolilo, kršeći Poslovnik brutalno, da se isti stavi na dnevni red i da se o njemu raspravlja u plenumu. Mimo toga, koliko znam, po ostalim pitanjima, nikad nisu usvojeni izvještaji, jer je bio paritet većine, odnosno manjine bez većinskog stava”, rekao je Damjanović.
Ministarstvo ćuti o tome je li odobrilo zahtjev za saslušanje pritvorenika
Ministarstva pravde nije juče odgovorilo “Vijestima” da li su dobili dopis anketnog odbora koji se bavi postupanjem državnih organa u slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce, kojim traže dobijanje mišljenja o tome mogu li parlamentarci saslušavati neka pritvorena lica koja se dovode u vezu sa ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi.
Nisu odgovorili jesu li odobrili zahtjev, ukoliko im je dopis dostavljen.
Anketni odbor je početkom avgusta prihvatio inicijativu poslanika i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da uputi dopis Ministarstvu radi dobijanja mišljenja o tome mogu li parlamentarci saslušavati neka pritvorena lica. Knežević je pomenuo Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, ali i u vezi s drugim zločinima.
Iz Ministarstva je tada “Vijestima” nezvanično rečeno da su male šanse da zahtjev bude prihvaćen.
Bonus video:
