Dajković bi mogao i foteljom platiti Đurišića

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (Pokret Evropa sad) poručio je juče da će protiv službenika Glavnog grada Vladislava Dajkovića (Slobodna Crna Gora) preduzeti mjere u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ako se utvrdi da je počinio krivično djelo učestvovanjem u dešavanjima u beranskom selu Gornje Zaostro, gdje je prošle sedmice bio otrkiven spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.

Prema navedenom zakonu (član 111), službeniku protiv kog je pokrenut krivični postupak, odnosno disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, može se, ako bi njegovo prisustvo štetilo interesu organa, do okončanja postupka ograničiti vršenje dužnosti na način da mu se ograniče ili oduzmu ovlašćenja, odredi mjera privremenog raspoređivanja na drugo radno mjesto ili da bude suspendovan.

“Vijestima” su iz Glavnog grada rekli da protiv Dajkovića ne može biti pokrenut disciplinski postupak jer je u Beranama bio tokom slobodnog dana. Međutim, protiv tog rukovodioca Službe za građane Glavnog grada potencijalno bi mogao da bude pokrenut krivični postupak, jer je tužilaštvo formiralo predmet protiv njega.

To je učinilo bjelopoljsko Više državno tužilaštvo zbog dešavanja u Gornjem Zaostru, gdje je bilo nezakonito otkriveno obilježje Đurišiću. U tom selu su, između ostalog, napadnute novinarske ekipe “Vijesti” i “Pobjede” nakon što su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani koji su je postavili.

Saša Mujović je kazao “Vijestima” da će njegove dalje aktivnosti u vezi s Dajkovićem biti “sinhronizovane s postupanjem nadležnog državnog organa”, kako, dodao je, ne bi preuzeo ulogu tužioca i sudije koja mu po Ustavu i zakonima ne pripada.

“Drugim riječima, ako se u postupku utvrdi da postoje elementi krivičnog djela u činjenju Dajkovića, preduzeću mjere u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima”, naveo je Mujović, odgovarajući na pitanje redakcije u vezi sa tim da li će razriješiti Dajkovića i kako gleda na to što je službenik Glavnog grada prisustvovao otkrivanju nelegalano podignutog spomenika Đurišiću, a potom blokirao put kako bi državne organe spriječio da sruše to obilježje.

Bjelopoljsko Više tužilaštvo reklo je u utorak da je, osim protiv Dajkovića, zbog dešavanja u Gornjem Zaostru formiralo predmet i protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. To tužilaštvo prethodno je formiralo predmet povodom izjava učesnika skupa u beranskom selu, na kom je, između ostalih, govorio i Metodije. On je tada kazao da je “malo onih koji su bili nadahnuti kao Đurišić”, te da bi spomenik tom ratnom zločincu trebalo da se podigne i u centru Berana. Metodije je poručio da se ne boje države, odnosno “sile njihove koja ni red na ulicama ne može da uvede”, kao ni mladih ljudi u skupim odijelima “koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da mogu da rade kako oni hoće i misle”.

Spomenik Đurišiću postavljen je prošlog četvrtka, u petak ga je otkrio Metodije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje sklonili su mještani po, kako su tvrdili, prethodnom dogovoru s policijom. Đurišićeva statua prebačena je u Crkvu Svete mati Paraskeve u Gornjem Zaostru, a nedležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.

Dajković je pokušao da spriječi državne organe da uklone postament, blokirajući automobilom put do Gornjeg Zaostra. Time se pohvalio na Fejsbuku.

“Blokirali smo put ka Gornjem Zaostru. Policija, interventna, bageri - svi su se spremili da ruše spomenik... Moj stav je - mogu da me fizički uklone, ali prvo nek pođu u Gusinje, Plav, Rožaje, pa tamo nek miču spomenike koljačima srpske djece. Može slobodno da me ukloni policija, ali ja se ne mrdam”, poručio je tada on, a video-snimak blokade objavio je na svojoj Fejsbuk stranici.

Dajkoviću je policija izdala prekršajni nalog zbog blokade puta. On je, prema ocjeni policije, odgovoran zbog kršenja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (član 323), kojim je propisano da će vozač koji parkira vozilo na mjestu na kom ugrožava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju ili nesmetano odvijanje saobraćaja - biti kažnjen novčano od 60 do 200 eura.

Otkrivanje spomenika Đurišiću izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”. Beranska policija privela je poslije incidenta četiri osobe, a uhapsila Danka Femića i Vlada Stijovića, kod kog su pronađene dvije memorijske kartice otete od fotoreportera “Pobjede” Steva Vasiljevića. Femiću je određeno zadržavanje od 30 dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnost, dok je Stijović pušten na slobodu. Policija je saopštila u utorak da je zbog napada na ekipe dva dnevna lista procesuirala još pet lica - D. L. (47), D. P. (28), V. D. (20) i dvije maloljetne osobe starosti 15 i 17 godina.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

U Gornjem Zaostru je 2002. godine postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, ubrzo su srušeni.

Tzv. vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta 2017. je pokrenuo inicijativu da se Đurišiću podignu spomenici u Beranama i Zaostru, a 2019. je aktuelni potpredsjednik Vlade i tadašnji poslanik Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija) pozvao Dragoslava Šćekića (Socijalistička narodna partija), u tom trenutku čelnika Berana, da podigne spomenik četničkom vojvodi.

Dajkoviću odobren slobodan dan za put u Gornje Zaostro

Iz Službe za odnose s javnošću Glavnog grada rekli su juče “Vijestima” da je Dajković tražio da mu se odobri slobodan dan 8. avgusta (kad je otkriven spomenik u Gornjem Zaostru) i da je njegov zahtjev odobren, zbog čega se ne može utvrditi disciplinska odgovornost.

“Vijesti” su pitale Glavni grad koliko dana godišnjeg odmora ima Dajković, kao i da li, osim godišnjeg koji mu je zakonom zagarantovan, može uzeti slobodan dan, te ako može - koliko puta u toku godine. Glavnom gradu upućeno je i pitanje da li postoji određena vrsta sankcije (ako postoji, koja) ukoliko se utvrdi da je službenik Glavnog grada u radno vrijeme bio van radnog mjesta.

Iz Glavnog grada su rekli da je uvidom u centralnu kadrovsku evidenciju utvrđeno da rukovodilac Službe za građane ima ukupan radni staž od pet godina i tri mjeseca, te da po tom osnovu ima pravo na godišnji odmor od 25 radnih dana.

“Imenovani se dana 6. 8. 2025. obratio gradonačelniku Glavnog grada zahtjevom broj 29-019/25 - sl da mu se odobri slobodan dan 8. 8. 2025, s tim da se isti odbije od preostalog dijela godišnjeg odmora za 2025. Shodno zahtjevu, doneseno je rješenje broj 01-106/25-84/1 kojim je odobreno korišćenje dijela odmora”, odgovoreno je iz Glavnog grada.

Oni napominju da Glavni grad posebnu pažnju posvećuje tome da zaposleni poštuju radne obaveze koje propisuje zakon.

“Takođe je poznato da ukoliko se prekrši radna obaveza, slijedi disciplinska odgovornost, koja se u konkretnom slučaju ne može utvrditi jer imenovani dana 8. avgusta nije bio na poslu, shodno pomenutom rješenju”, konstatovali su iz Glavnog grada.

Službenik mora čuvati ugled organa i van radnog vremena

Iako iz Glavnog grada tvrde da Dajković ne može disciplinski odgovarati, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (član 94) propisano je da pod lakšu povredu službene dužnosti potpada i “povreda pravila i standarda utvrđenih Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika”.

Prema tom dokumentu (član 5), propisano je da se službenik van radnog vremena “ne smije ponašati na način koji može imati negativan uticaj na ugled državnog organa”.