Pet godina nakon prve smjene vlasti u Crnoj Gori na izborima, institucije u državi nisu nezavisne.
To proizilazi iz odgovora predstavnika dijela vlasti i opozicije na pitanje Vijesti - da li su institucije postale takve nakon 30. avgusta 2020. godine, kad su obećani njihovo "oslobađanje" i kraj partitokratije.
Tog dana, Demokratska partija socijalista (DPS) poslata je u opoziciju nakon 30 godina neprikosnovenog vladanja.
Dok iz dijela vlasti tvrde da neke institucije nisu nezavisne jer je u njima i dalje kadar bivše vlasti, te da stoga proces jačanja njihovog integriteta ne ide željenim tempom, iz dijela opozicije ocjenjuju da je nova vlast zloupotrijebila ideju promjena i porobila institucije.
"Da budemo potpuno iskreni, neke od institucija i dalje su opterećene kadrom i vezama iz starog režima, pa proces jačanja njihovog integriteta ide sporije nego što bismo željeli. Pravosuđe, odnosno sudovi, i dalje su veliki problem", kazao je redakciji poslanik vladajućih Demokrata Momčilo Leković.
Predsjednik Demokratske partije i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ocijenio je za Vijesti da institucije nisu zaista slobodne.
"Naravno da nisu, ali mislim da svi moramo da se borimo za slobodu. To je trajni zadatak, jer slobodu nam niko neće pokloniti", istakao je on.
Đeka je naveo da je veoma značajno da sada nije presudan pritisak na institucije, da rade u skladu sa željama partija vlasti.
"Od njihovog rada, dakle rada naših institucija, zavisi i budućnost ove zemlje. Jer, istorija pokazuje da se uspješna društva od neuspješnih upravo razlikuju u pogledu toga koliko su im snažne institucije", naveo je Đeka.
Funkcioner vladajućeg Albanskog foruma i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, tvrdi da su stvari postale mnogo bolje nakon 30. avgusta 2020, ali da i dalje treba raditi kako bi institucije zaista bile nezavisne.
"Još postoje ljudi pod uticajem partitokratije, a smatram da su to dužnici i sluge bivših vlasti. Pošto smo mala zemlja, ta zaduženja prema bivšima ne brišu se lako. Ipak, smjena generacija će učiniti svoje. Unutar institucija mora ojačati profesionalizam, a ne uticaj političkih partija", kazao je on.
Na pitanja Vijesti o institucijama pet godina nakon smjene vlasti, nisu odgovorili iz vladajućih Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP), Socijalističke narodne partije (SNP), Bošnjačke stranke, kao ni opozicionih Socijaldemokrate (SD) i Hrvatske građanske inicijative (HGI).
NE PROPUSTITE
Iz opozicionog Grđanskog pokreta (GP) URA ukazali su da je promjena vlasti 30. avgusta bila polazna tačka za ostvarenje mnogih rezultata, kao što su kadrovske promjene u Tužilaštvu, borba protiv kriminala i korupcije, rekordne zapljene narkotika i švercovanih cigareta, hapšenje mnogih osoba koje su vedrile i oblačile državom prije 2020...
"Iako je urađeno mnogo, naročito na polju vladavine prava, svi svjedočimo svojevrsnoj zloupotrebi ideje istinskih promjena, koja je bila cilj 30. avgusta. Zato su oni koji su 2020. glasali za promjene značajno razočarani jer se partije koje danas čine vladajuću većinu ponašaju gotovo identično kao bivši režim, vodeći isključivo računa o ličnom i partijskom interesu, a sve nauštrb građana, zajednice i države Crne Gore", rečeno je Vijestima iz GP URA.
Lider te partije Dritan Abazović bio je predsjednik druge post DPS vlade, koja je srušena u Skupštini nakon samo 113 dana rada zbog temeljnog ugovora koji je potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Uprkos tome što kažu da proces jačanja institucija ne ide željenim tempom, iz stranaka vlasti tvrde da postoje institucije u kojima je vidljiv i značajan napredak.
"Policija i dijelovi tužilaštva danas pokazuju mnogo veću samostalnost i profesionalnost, pri čemu napominjem da su u protekle dvije godine pokrenute istrage i hapšenja više bivših visokih funkcionera osumnjičenih za kriminal i korupciju. Navodim primjere bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokih policijskih funkcionera Veselina Veljovića i Zorana Lazovića, što je samo po sebi pokazatelj duboke infiltracije organizovanog kriminala u institucije koje su izgrađene za vrijeme prethodne vlasti", kaže Momčilo Leković, dodajući da primjer "prave nezavisnosti institucija" vidi u slučaju direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
"Danas po prvi put na čelu Uprave policije imate direktora koji je profesionalac u svom poslu, odnosno stručnog, poštenog i hrabrog čovjeka koji se odlučno bori protiv svih oblika kriminaliteta...".
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, rekla je prije nekoliko dana Vijestima da aktuelna vlast pokazuje da joj dugogodišnji opozicioni status nije razvio političku kulturu i moral, kao i da je vladajuća garnitura "porobila institucije uticajem, neznanjem, neprofesionalizmom i apsolutnom partitokratijom".
Navela je da su obilježja aktuelne vlasti "despotski odnos" prema medijima koji nijesu u vlasništvu vlasti, agresivni stav prema nevladinim organizacijama i aktivistkinjama koje se godinama bore za ljudska prava, nepotizam u skoro skarednom obliku, rođačko-ortačka verzija meritokratije...
Dosta urađeno na demontaži, ali...
Odgovarajući na pitanje da li je vlast DPS-a doista demontirana s obzirom na to da je dosta njihovog kadra ostalo u institucijama, naročito u pravosuđu, Fatmir Đeka je odgovorio riječima da je "dosta toga urađeno".
"Uvjeren sam, međutim, da je najvažnije da u našim institucijama ne budu tek podobni i pogodni, već kadar koji zna posao i koji konstantno uči. Mi smo malo društvo, ograničenih resursa, i nipošto ne bi smjeli da se odričemo kada koji odgovorno radi, koju god političku preferenciju da ima", kazao je Đeka.
Momčilo Leković je ocijenio da je režim DPS-a formalno smijenjen 30. avgusta 2020, ali da njegova potpuna demontaža još traje, "jer je duboko ukorijenjen kadar DPS-a ostao u određenim ključnim segmentima sistema, naročito u pravosuđu i bezbjednosnom aparatu".
"Sve to, naravno, i zbog činjenice da je aktuelna, 44. Vlada, formirana krajem 2023, a da smo prije toga imali prvo Vladu sa tzv. ekspertima, a nakon nje 2022. godine i Vladu koju je izglasao i podržao DPS, što je, naravno, ostavilo posljedice i na dinamiku uspostavljanja nezavisnosti institucija", kazao je Leković.
Nikola Camaj je ocijenio se sistem popravlja, navodeći da vjeruje da su oni koji su ostali u sistemu - svjesni štetnih odnosa.
"Međutim, još ima onih koji ne smiju ili ne žele da naštete bivšim saveznicima...", kazao je on.
Iz GP URA su ocijenili da je bivši režim dobrim dijelim demontiran, naročito u oblasti intitucija zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Tu prije svega mislimo na tužilaštvo, a posebno na Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje. Nekad su na čelu tih institucija bile osobe koje se danas nalaze iza rešetaka ili se protiv njih vode sudski postupci zbog veza i radnji sa organizovanim kriminalom. Danas su pomenute institucije usamljena ostrva u borbi protiv kriminala", rečeno je Vijestima iz te stranke.
Tvrde da je trenutna Vlada umnogome sačinjena od kadra koji je predstavljao "treći ešalon" smijenjenog režima, "pa takvi danas obavljaju najznačajnije funkcije u državi, počevši od ministara, državnih sekretara pa do niza drugih".
"Sudske institucije u Crnoj Gori su nakon 2020. uglavnom ostale nedodirljive kad je u pitanju reforma ozbiljnijeg tipa, i to je jedna od značajnijih kočnica u sprovođenju 'ruke pravde' nad onima koji su se ogriješili o zakone i Ustav", navode iz GP URA.
Moglo i trebalo više
Đeka je, odgovarajući na pitanje da li je moglo nešto bolje da se uradi prethodnih godina na unapređenju demokratije i životnog standarda građana, kazao da - "naravno da je moglo i da je trebalo više".
"Mada, nešto je u tom pravcu urađeno programima 'Evropa sad 1 i 2'. No, građani će, svako za sebe, po svome džepu, suditi da li su zadovoljni. Jedino je izvjesno da će ova pitanja svakog dana biti sve aktuelnija", rekao je on.
Leković je ocijenio da je u proteklih pet godina bilo je izazova, ali da su formiranjem 44. Vlade "krenuli ubrzanim koracima ka stvarnim promjenama".
"Nikada bliže nismo bili Evropskoj uniji, dok na ekonomskom planu danas imamo rekordno povećanje plata, penzija i socijalnih davanja. Minimalna zarada je s mizernih 193 eura, koliko je bila u jednom periodu prije 2020, porasla na 450 eura, prosječna plata prelazi 1.000 eura, penzije rastu, uvedeni su dječiji dodaci za svu djecu, kao i značajno veće naknade za novorođenčad", kazao je on.
Tvrdi da je, u isto vrijeme, demokratija ojačala, da građani slobodnije biraju, da se institucije čiste od političkog i kriminalnog uticaja, te da time i vladavina prava značajno jača.
Camaj pak tvrdi da nije bilo lako učiniti više, jer je, kaže, u sistemu bilo i "nedobronamjernih ljudi".
"Ali smatram da je režim kao politički oblik dominacije okončan, ali mreže kadra i dalje postoje, posebno u pravosuđu i upravi. To je realnost koju nijedna vlada ne može promijeniti preko noći. Moj stav je da nije dovoljno samo zamijeniti ljude, već treba promijeniti način na koji institucije funkcionišu - uvesti jasne mehanizme kontrole i odgovornosti, kako bi se spriječila zloupotreba, bez obzira na to ko obavlja funkcije", ocijenio je on.
Camaj je naveo da fokus treba da bude na socijalnoj pravdi, modernizaciji ekonomije i obrazovanja, te bržem približavanju evropskim standardima.
"Prošlost ne možemo mijenjati i njome se ne treba previše opterećivati, ali greške iz prošlosti svakako moraju biti škola za budućnost - kao i dobra iskustva, ukoliko ih ima. Svakako, kada su manjine u pitanju, one su na mnogo boljem položaju, a nastavljamo rad za bolji položaj…", poručio je on.
Iz GP URA su istakli da je sigurno da je dosta toga moglo bolje da se uradi, dodajući da je jedan od stubova 30. avgusta upravo bila smjenjivost vlasti, "koja je postignuta na najbezbolniji način, na izborima, prvi put u istoriji Crne Gore".
"To što partije trenutne vlasti pokušavaju da imitiraju nekadašnji režim, kroz partijsko zarobljavanje medija, rasprodaju državne imovine, plansko urbanističko divljanje i brojne druge sfere, govori o tome da se oni 30. avgusta nijesu borili za promjene, nego za proste zamjene", zaključuju iz GP URA.
Bonus video:
