Rezultati novog Eurobarometra nijesu pokazali nikakvu razliku između volje hrvatskih građana i političara na vlasti kada je u pitanju članstvo Crne Gore u EU, jer je toj državi u interesu da se graniči sa državama članicama evropskog bloka.
Tako su sagovornici “Vijesti” komentarisali posebno istraživanje Eurobarometra koji se odnosi na stavove EU prema proširenju, a koje je pokazalo da Hrvati, uz Šveđane, Slovence i Dance, najviše žele da vide Crnu Goru kao sljedeću članicu Evropske unije.
To što su hrvatske vlasti Crnoj Gori stopirale zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) krajem prošle godine, ne vide kao blokiranje evropskog puta susjedne države, “jer da je tako blokirali bi i zatvaranje nekih drugih poglavlja”.
Glavni urednik “Dubrovačkog vjesnika” Jadran Kapor kaže da Crna Gora nije osobito česta tema u hrvatskim medijima, ali kad jeste, uvijek se naglašava strateški interes Hrvatske da ona postane članica EU.
“Objektivno, ona je tome bliža od Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, a velike iskorake radi Albanija, iako ti iskoraci neće tako skoro promijeniti poredak u anketama ako pitate Hrvate”, smatra Kapor.
Direktorka za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Zvezdana Kovač podsjeća da zvanični Zagreb nikada nije slao negativne poruke o evropskoj perspektivi Crne Gore - “naprotiv, njegove poruke bile su poruke podrške”.
“Ali, istovremeno je jasno i da se neke štetne odluke Crne Gore prema Hrvatskoj moraju sankcionisati, bez obzira na to, ili upravo zbog toga, čime su bile motivisane ili ko ih je podsticao”, rekla je.
Kovač kaže da rezultati samog istraživanja ne mijenjaju suštinu: stav građana i vlasti Hrvatske u osnovi se ne razlikuju, ali vlasti uvijek reaguju na konkretne poteze partnera i u donošenju odluka prvenstveno vode računa o sopstvenim političkim kalkulacijama.
“Ključna odgovornost, međutim, ostaje na nama - da svojim potezima i reformama ne dajemo povoda za blokade i da jasno pokažemo da zaslužujemo povjerenje koje građani EU već iskazuju prema našem članstvu”, poručila je.
Smatra da i ako se trenutni odnos Crne Gore i Hrvatske ne promijeni, vjerovatno je da bilateralni sporovi između dvije države neće direktno dovesti do blokade evropskog puta, ali će sasvim sigurno uticati na ishod tih sporova i na cijenu koju će Crna Gora na kraju morati da plati za njihovo rješavanje.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb blokirao zatvaranje Poglavlja 31.
Prema informacijama “Vijesti”, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor, iako je bilo takvih pokušaja sa crnogorske strane.
KAPOR: U INTERESU NAM JE DA CRNA GORA NE BUDE “DRUGO OKO U GLAVI”
Jadran Kapor ističe da u očima prosječnog Hrvata, Crna Gora ima prednost.
“Njeno priključivanje EU vidimo kao naš strateški interes. U interesu nam je da Crna Gora ne bude ‘drugo oko u glavi’, da ne bude ‘srpska Sparta’ jer nas je onaj raniji pokušaj stajao mnogih ljudskih života, velike materijalne štete i niza izgubljenih godina u razvoju”, kazao je Kapor.
Dodaje da je stav običnog građanina Hrvatske po ovom pitanju njegov prirodni refleks, ali i hrvatska Vlada u komunikaciji prema hrvatskoj javnosti kaže potpuno isto.
“Premijer (Andrej Plenković), ministar vanjskih poslova (Gordan Grlić Radman), pa i svi državni zvaničnici s kojima o tome razgovaram slažu se da je to strateški interes Hrvatske”, rekao je Kapor.
Hrvatska je, kako je naveo, zato i podržavala put Crne Gore u NATO, razvoj njenih obavještajnih službi, školovanje vojnog kadra, pomagala je Crnoj Gori u prilagođavanju zakona i administrativne prakse i još mnogo čemu drugom.
Kapor smatra da je blokiranje poglavlja 31, proglašavanje nekolicine crnogorskih funkcionera personama non grata, posljedica ponašanja nove vlasti u Crnoj Gori koja je, kako kaže, pod snažnim uticajem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
“Neću vam otkriti nikakvu tajnu da je Hrvatska zatvarala jedno, ponekad i oba oka na odluke i procese u Crnoj Gori u vrijeme vladavine DPS-a. Međutim, DPS nije bio pod uticajem Vučića ili Rusije na način na koji su tome podložne aktualne vlasti. DPS je imao demokratskog deficita, tranzicija se odvijala sporo, pravna država nije bila osobito funkcionalna, a jedino je organizovani kriminal bio uistinu svjetska klasa”, ocijenio je.
Ali, kako je dodao, država se vodila iz Podgorice, a ne iz Beograda ili nekog drugog centra.
“Sad kad se to promijenilo, promijenio se i odnos Hrvatske prema otvorenim spornim bilateralnim pitanjima, ali bih rekao da ni interes službenog Zagreba da Crna Gora postane članicom EU nikad nije bio veći nego danas”, poručio je Kapor.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova u julu prošle godine je nepoželjnima u Hrvatskoj proglasila predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), poslanika Milana Kneževića (Demokratska narodna partija) i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate). Odluka je uslijedila nakon što je u crnogorskom parlamentu izglasana za Hrvatsku neprihvatljiva - Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu.
MNOGE ČLANICE EU CRNOJ GORI “GLEDAJU KROZ PRSTE”
Zvezdana Kovač ocjenjuje da i Hrvatska, kao i mnoge druge države članice prilično gledaju Crnoj Gori kroz prste, pa i onda kada vlasti iz Podgorice otvoreno gaze po preuzetim obavezama ili daju povoda da se neka privremeno zatvorena poglavlja, kao što je Poglavlje 10 (Informatičko društvo i mediji), ponovo otvore.
Vjeruje i da opšti stav hrvatske javnosti nije izolovan, odnosno da i političke strukture vlasti i opozicije žele da Crna Gora, kao blizak susjed, bude uskoro u EU.
“Blokada zatvaranja poglavlja 31 bila je, prije svega, reakcija na jedan nepromišljen i nepotreban potez vlasti u Podgorici, ali i na niz provokacija vlasti iz Podgorice, a ne izraz strateškog stava Hrvatske prema crnogorskom članstvu”, navela je.
Kapor objašnjava da je Hrvatska, zbog promjene odnosa Crne Gore prema njoj, napravila tri stvari - nosioce politike koju smatra pogrešnom proglasila je personama non grata, uputila je popis otvorenih pitanja o kojima želi razgovarati i treće, jasno i javno poručila Crnoj Gori da će pažljivo pratiti poštovanje svih obaveza koje je Crna Gora preuzela u pregovorima s EU.
“Kad govorimo o preuzetim obvezama, one se ne tiču (samo) odnosa s Hrvatskom. Govorimo o rezultatima promjena na koje se Crna Gora sama obavezala u otvorenim poglavljima”, podsjetio je.
Komentarišući izjavu Plenkovića na Bledu, rekao je da je hrvatski premijer samo ponovio ono na što se Hrvatska obavezala u Saboru - da blokade neće koristiti kao alat za rješavanje bilateralnih pitanja.
Plenković je prije nekoliko dana s Bledskog foruma poručio da pokretanje bilateralnih pitanja “nije zdravo za proces pridruživanja”, aludirajući na to što je Slovenija blokirala Hrvatsku na putu ka EU.
“Plenković nije rekao ništa novo - mjeriće rezultate. Možemo se mi sada ponašati po onoj - ja tebi serdaru, ti meni vojvodo, ali gdje ste s rezultatima, znate i sami bolje od mene”, istakao je Kapor.
Prema njegovim riječima, što se bilateralnih odnosa tiče, čini se da je Crna Gora reagovala i da su razgovori o spornim pitanjima počeli.
“To je dobar znak i veliki iskorak. Nešto će se riješiti, nešto će ostati otvoreno, a za neka pitanja će se dogovoriti put kojim će se ići u rješavanju i to je, složićete se, dobro za obje strane”, poručio je.
CRNA GORA NE TREBA DA IZAZIVA SUSJEDE
Kovač smatra da je izjava Plenkovića važna i nesumnjivo u evropskom duhu i, iako se formalno odnosila na odnose Hrvatske i Slovenije, ona je relevantna i za Crnu Goru - tim prije što je Hrvatska upravo bilateralnim sporovima obrazložila svoju nesaglasnost sa zatvaranjem poglavlja 31.
“To pokazuje da između principijelnih izjava i konkretne politike često postoji raskorak. Hrvatska, kao članica EU, ima pravo da blokira put Crne Gore, ali joj je jednako u interesu da slijedi neke stavove Evropske unije (bili oni formalni ili ne), koji su na poziciji da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka procesu proširenja”, objasnila je.
Plenkovićeva poruka, kako dodaje, otvara prostor da Hrvatska ubuduće bude uzdržanija u isticanju bilateralnih pitanja, ali će to primarno zavisiti od toga kakve će poruke biti slate iz Podgorice i što će premijer Milojko Spajić, “od onog o čemu su mediji izvijestili da je obećao Plenkoviću, ispuniti”.
Kovač ističe da ne treba gajiti iluzije - vlade država članica EU uvijek će koristiti instrumente koje imaju na raspolaganju ukoliko procijene da im to donosi političku korist ili prednost u određenim pregovorima, kao i ukoliko se opšta, sada za Crnu Goru veoma povoljna, klima promijeni.
“Upravo zato je za Crnu Goru od presudne važnosti da sama izbjegava poteze koji mogu izazvati nepotrebne reakcije susjeda i da ostane fokusirana na reforme i dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti. To znači i promjenu sadašnjeg pristupa vođenju i ovih procesa u Crnoj Gori i otvaranju prema drugim dijelovima društva”, poručila je.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Crna Gora otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). Iz Vlade su više puta rekli da planiraju da zatvore sva poglavlja do kraja naredne godine, kako bi sproveli ambiciozni plan da Crna Gora postane članioca EU 2028.
Eurobarometar je pokazao i da a na nivou EU, 51 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u toj zajednici kad ispuni sve uslove, protiv je 38 odsto, odsto dok je 11 odsto neopredijeljeno.
Ipak, nešto veću podršku ima Ukrajina, koju bi 52 odsto ispitanika željelo da vide u EU kad ispuni sve uslove, dok je 41 odsto protiv. Posebno se izdvaja Švedska (91 odsto), zatim Danska i Finska (po 81 odsto) kao države s najvišim nivoom podrške Ukrajini.
Kada su u pitanju preferencije ispitanika u vezi sa tim koje sadašnje i potencijalne zemlje kandidate bi favorizovali kada je riječ o pristupanju EU, Crna Gora, drugi najfavorizovaniji kandidat nakon Ukrajine, je prvi izbor u sedam zemalja: Sloveniji (70%), Mađarskoj (66%), Slovačkoj (65%), Luksemburgu (57%), Poljskoj (52%), Češkoj (43%) i Austriji (40%).
Rezultati istraživanja koji su dio nezavisne regionalne ankete javnog mnjenja za Zapadni Balkan, u okviru programa WeBalkans, pokazali su da u EU vjeruje 69 odsto crnogorskih građana, a 39 odsto smatra da će Crna Gora postati članica EU u narednih pet godina. Da će Crna Gora postati članica Unije u narednih pet do deset godina, smatra 37 odsto ispitanika.
Pozitivan stav o Evropskoj unij ima 60 odsto građana Crne Gore.
Crna Gora mora učvrstiti povjerenje svojih građana u evropski put
Kovač ističe da je Eurobarometar pokazao pomalo apsurdnu situaciju - da je podrška građana Crne Gore pridruženju EU manja nego podrška građana Hrvatske ili nekih drugih članica da Crna Gora postane članica EU.
“Podrška građana Crne Gore EU integracijama pala je na oko 60%. Godinama unazad ta podrška je bila znatno veća i među najvećima u regionu. Uz sve ono što nose različite metodologije i posljedična odstupanja, ovo je signal koji moramo shvatiti ozbiljno”, upozorila je.
Crna Gora, kako kaže, mora povratiti i učvrstiti povjerenje svojih građana u evropski put i to konkretnim reformama, većim poštovanjem evropskih vrijednosti i jasnim pokazivanjem da je članstvo u EU prioritet. Poručuje i da EU mora biti dosljedna u instistiranju na svojim principima i standardima da bi održala kredibilitet.
Prema njenim riječima, Eurobarometar je pokazao i da je podrška građana država članica EU proširenju stabilna, posljednjih nekoliko godina se kreće oko 50%, “a posebno raduje što značajna većina mladih Evropljana podržava proširenje”.
“Međutim, treba imati na umu da je podrška građana nekih članica EU, poput Francuske i Njemačke tek oko 40%, pa bi trebalo na tu temu uložiti više diplomatskog napora i ove rezultate komunicirati sa tim državama. EU želi uspješnu priču i Crna Gora bi morala iskoristiti šansu koja joj se sada pruža. Mora rezultatima pokazati da zaslužuje da bude dio tog evropskog kluba”, poručila je.
Podsjeća da čak 74 odsto građana EU smatra članstvo korisnim za sopstvene države.
“S kojim pravom onda naši donosioci odluka podstiču podjele, nacionalizam i veličanje anicivilizacijskih vrijednosti, umjesto da iskoriste pozicije koje imaju da građanima obezbijede makar dio onog što imaju građani država članica EU?!”, pita Kovač.
Bonus video:
