Sjetili se VK kad je ponestalo drugih izgovora: Vladajuća većina sabotirala izbor sudije Ustavnog suda

Odluka većine poslanika vlasti da juče sabotiraju održavanje sjednice parlamenta na kojoj je trebalo da se odlučuje o popuni Ustavnog suda (US), uz poruku dijela tih skupštinara da s tim treba sačekati dok se ne primijeni mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje US Dragane Đuranović, koje su tri mjeseca ignorisali - samo je izgovor i nastavak stranačkih borbi za “svoje” pulene u tom sudu. To ne samo da ugrožava institucije, već i interes Crne Gore da uđe u Evropsku uniju (EU).

Tako su sagovornice “Vijesti” prokomentarisale to što predstavnici vladajuće većine nisu juče omogućili usvajanje dnevnog reda sjednice najvišeg zakonodavnog doma, koju je inicirao šef države Jakov Milatović s predlogom da advokatica Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju US.

Glasalo je 59 poslanika, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Bez obzira što Milatovićev predlog nije razmatran, ostaće u skupštinskoj proceduri.

Da treba sačekati implementaciju mišljenja “venecijanaca”, poručili su iz najjače vladajuće partije - Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića. Mišljenje je usvojeno sredinom juna, i od tada je od predstavnika EU i opozicije bilo više poziva da se ono primijeni. Međutim, pomaka na tom planu nije bilo.

Prije jučerašnjeg istupa PES-a, oglasilo se Ministarstvo pravde najavivši da će se sastanak radnog tima za izradu predloga izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, koji se radi u skladu s preporukama Venecijanske komisije, održati 22. septembra.

Na pitanja “Vijesti” zašto je baš juče odlučeno da se sastanak radnog tima održi naredne sedmice i zašto to do sada nije učinjeno, s obzirom na to da su “venecijanci” u junu dostavili preporuke, iz resora kojim rukovodi Bojan Božović odgovorili su redakciji da je datum određen “usljed čekanja na delegiranje predstavnika Skupštine, koje uprkos blagovremenim dopisima još nije okončano”.

Ne poštuju ni građane

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je “Vijestima” da je vladajuća većina demonstrirala juče neodgovornost prema US, nepoštovanje institucije predsjednika države, ali i nepoštovanje građana “koji odavno čekaju da njihovi predmeti u US budu riješeni”.

“Ne vidim zašto bi se izbor sudije na mjesto Budimira Šćepanovića, čiji prestanak funkcije nije osporavan kao onaj Dragane Đuranović, uslovljavao primjenom preporuka Venecijanske komisije, tako da mislim da se radi samo o izgovoru”, ocijenila je ona.

Gorjanc Prelević je istakla da će do primjene preporuka “venecijanaca” doći ko zna kad, a da nastavak krize u US neće riješiti izborne žalbe, ni druge predmete za čije rješavanje nema konsenzusa svih četvoro sudija, odnosno troje u vijeću za ustavne žalbe.

US radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da trenutno ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima.

Sagovornica je navela da mnogi predmeti u tom sudu odavno tavore blokirani, i ne samo izborne žalbe, nego i rješavanje pitanja koja su ljudima od životnog značaja, kao i isključivanje neustavnih i nezakonitih propisa iz pravnog poretka, što je, podvlači, sve neophodno za vladavinu prava.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramsphić rekla je redakciji da je, nakon tri mjeseca držanja predloga u “fioci”, vladajuća većina još jednom pokazala da je posljednje što je zanima - sprovođenje reformi i uspostavljanje profesionalnih institucija.

“Niko ko prati političke prilike u Crnoj Gori ne može biti iznenađen time da je vlasti poželjniji blokiran, nego funkcionalan US”, saopštila je ona.

Bajramspahić podsjeća da je US čuvar Ustava - institucija čija je uloga da štiti ustavnost i zakonitost i time osigura da se pravni i politički sistem temelji na najvišem pravnom aktu. Upravo zato je, napominje, nezavisan sud smetnja za nekontrolisano donošenje odluka za partikularne interese.

Sagovornica je kazala da vladajuća većina sprovodi partijsku trgovinu i dijeli mjesta prema partijskim kvotama, umjesto da se od US napravi najuglednija institucija u državi.

“Dok se taj proces ne završi, sud će ostati u blokadi. Izgledi da se uspostavi depolitizovan sud, koji uživa ugled i autoritet, danas su gotovo nikakvi”, ocijenila je ona.

Bajramspahić je navela da je dodatan problem što stranke preferiraju za “svoje kandidate” da budu skromnijih biografija, kako ne bi kasnije postavljali suvišna pitanja i ometali donošenje odluka u korist političkih centara moći, a ne u skladu sa stručnim kriterijumima.

“Imajući u vidu da vladajuća većina nije imala namjeru da pruži podršku za imenovanje i deblokadu US, možda je bolje što nije održana rasprava. Nažalost, nema nikakve sumnje da bi diskusija bila prizemna i povrijedila dostojanstvo kandidatkinje”, dodala je ona.

Bajramspahić je rekla da će veoma nizak nivo polemike u Skupštini sve više i više negativno da utiče na motivaciju kompetentnih ljudi u Crnoj Gori da se prijavljuju za obnašanje najodgovorniji državnih funkcija.

“Legitimno je da bilo koji kandidat/kinja nema podršku Skupštine i da se iznesu sve činjenice od interesa javnosti, ali je neprihvatljivo da se proces pretvara u javno ponižavanje. Nažalost, djeluje kao da je to cilj, kako bi javna sfera ostala samo onima kojima je to prihvatljivo”, konstatovala je građanska aktivistkinja.

Milatović: Neodgovoran i kukavički potez

Predsjednik Crne Gore izjavio je juče da je potez da se o njegovom predlogu ne raspravlja - neodgovoran i kukavički, te da direktno urušava kredibilitet najvišeg zakonodavnog doma.

Predlog Milatovića nalazi se u “fioci” najvišeg zakonodavnog doma od sredine maja, a početkom semptembra je zatražio da se Skupština o tome izjasni na vanrednom zasjedanju.

Šef države je ocijenio da je vlast pokazala da su protiv funkcionalnog US. Istakao je da je taj sud stub sistema, garant slobode i jednakosti građanima, ali da je danas “taj stub na ivici potpunog urušavanja”, te da potez vlasti šteti članstvu Crne Gore u EU.

Na zamjerke dijela konstituenata vlasti da je Vučinić zastupala i kompaniju “Bemaks”, Milatović je odgovorio da je taj potez opasan jer targetira advokatsku profesiju. Dodao je da su takve zamjerke “udar na svakog časnog pravnika”.

“Ako im je ‘Bemaks’ sporan, zašto su ti koji sjede u Vladi dali preko 40 miliona ugovora toj kompaniji?”

Odgovarajući na pitanje kako komentariše saopštenje PES-a, da prvo treba sprovesti mišljenje Venecijanske komisije, Milatović je rekao: “Pa što ne sprovedu”.

“To je najgluplje saopštenje...Pozivam premijera da se vrati na put odgovornosti i put koji zemlju vodi u EU, jer ovo što radi njegov poslanički klub, nije taj put.”

Iz PES-a su juče poručili da to što nije postojala potrebna većina da se Milatovićev predlog nađe na dnevnom redu, znači da će se o tom pitanju odlučiti kasnije, za vrijeme redovnog zasjedanja.

“Načelno, stava smo da prije izbora sudija US treba sprovesti preporuke Venecijanske komisije koje smo dobili još u junu, što je princip koji treba pripremiti i kad je u pitanju izbor sudija US koje predlaže predsjednik.”

Iz te stranke nisu odgovorili da li pominjanje VK predstavlja samo izgovor da ne glasaju za kandidatkinju i zašto je baš juče odlučeno da se radna grupa pozabavi mišljenjem VK nakon nekoliko mjeseci.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić izjavio je nakon sjednice parlamenta da Crna Gora sa aktuelnom vlašću postaje nefunkcionalna država, navodeći da se plaši da je interes dijela većine da US bude blokiran.

“Ovo je poniženje koje je parlamentarna većina priredila i predsjedniku Crne Gore.”

Nikolić je kazao da je nekome interes da država ima nefunkcionalnu predstavničku demokratiju i da se US uvede u novu blokadu.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar ocijenio je nakon sjednice da je juče ponižena Skupština kao institucija, a institut vanredne sjednice obesmišljen.

“Ovo je još jedna potvrda da se cirkus sa aktuelnom parlamentarnom većinom nastavlja i ako neko stvarno misli da su ljudi iz ove vlasti sposobni da Crnu Goru uvedu u EU - onda je u velikoj zabludi.”

Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, napisao je na mreži “Iks” da se juče desilo još jedno “antievropsko ponašanje većine, suštinsko urušavanje Ustava, bježanija od ukrštanja argumenata, uz izuzetak nekoliko poslanika većine koji su glasali za dnevni red”.

“Politička trgovina, ucjene i poriv da se politički ‘poklopi’ svaka institucija je jedina ideja vodilja ovako skrojene foteljaške većine.”

Samostalne poslanice u Skupštini, Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, poručile su da odgađanje izbora Vučinić predstavlja “ozbiljan udar na vladavinu prava i evropski put Crne Gore”.

“Glasanje u kom je 38 poslanika bilo uzdržano jasno pokazuje odsustvo političke odgovornosti i nedostatak opredijeljenosti za profesionalizam u pravosuđu.”

Trebalo ukrstiti argumente

Gorjanc Prelević istakla je da su poslanici morali barem da raspravljaju o predlogu Milatovića, i da se čuju svi njihovi argumenti tamo gdje je tome mjesto - u Skupštini.

“Jedini ‘grijeh’ advokatice Vučinić je, koliko smo mogli da čujemo, taj što je zastupala firmu ‘Bemaks’. Trebalo je onda ukrstiti argumente o tome smije li se odustati od evropskih vrijednosti kao što je pravo ljudi na odbranu u sudskim postupcima, od osnovnog načela advokatske etike da svako zaslužuje odbranu i od preporuka izvestiteljke UN-a da advokati ne smiju da se poistovjećuju sa svojim klijentima”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Ona je kazala da sve djeluje kao nastavak borbe partija za “njihove pulene” u US, što ugrožava institucije i osnovni interes države da uđe u EU.

Dina Bajramspahić je istakla da je krajnje neuvjerljivo i cinično saopštenje PES-a da je potrebno sprovesti mišljenje VK nakon što su to isto mišljenje puna tri mjeseca ignorisali i sabotirali.

“Evropska unija je, u susret dobijanju mišljenja, više puta istakla da je u očima EU puno poštovanje mišljenja mjera poštovanja vladavine prava u Crnoj Gori. Ambasador (Johan) Satler je založio lični autoritet za postizanje dogovora između premijera i opozicije. Nažalost, za partiju premijera ni to nije bio dovoljan razlog da poštuju svoj potpis”, kazala je sagovornica.

Venecijanska komisija je u junu preporučila razmatranje nekoliko predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija US; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija US; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija US u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti US.

Dok je Milatovićev predlog pred skupštinarima, Ustavni odbor parlamenta još nije utvrdio listu kandidata za dvoje sudija (nasljednjike Milorada Gogića i Dragane Đuranović), iako je oglas za ta mjesta raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta ove. U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije US, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.

Ukoliko parlament do tada ne obavi svoj posao, to znači da bi sud koji štiti ustavnost i zakonitost mogao ostati s troje sudija, čime bi mu rad bio blokiran jer ne bi mogao donositi odluke (za odlučivanje je potreban glas četvoro sudija).

Iz EU su u više navrata apelovali na zakonodavni dom da popuni upražnjena mjesta u US.

Bajramspahić: Paralizovana zaštita ljudskih prava i sloboda

Dina Bajramspahić je rekla da su, neizborom Vučinić, vladajuće partije izabrale paralizu zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

“Građani i građanke koji su iscrpili sva redovna pravna sredstva, uzalud će se obraćati ustavnom žalbom koju nema ko da rješava, a US je, kao što je poznato, bio neefikasan i s većim brojem sudija”.

Bajramspahić je naglasila da blokirani US otvara prostor za nastavak donošenja pravnih akata koji podrivaju pravnu sigurnost i jednakost građana.

“Na kraju, ovim se nanosi šteta međunarodnom kredibilitetu Crne Gore jer će nositi etiketu zemlje nestabilnog pravnog sistema u kojoj partije drže institucije pod kontrolom.”

Ministarstvo: Opozicija nije delegirala predstavnika u radni tim

Iz Ministarstva pravde rekli su “Vijestima” da razlog za odluku da se prvi sastanak radnog tima održi 22. septembra, neposredno proizilazi iz dinamike delegiranja članova od strane najvišeg zakonodavnog doma.

Podsjećaju da je nacrt mišljenja Venecijanske komisije postao dostupan crnogorskoj javnosti 13. juna, da je odmah potom Ministarstvo otpočelo pripreme za formiranje radnog tima, da se 17. juna ministar Božović obratio predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću s molbom da parlament delegira dva predstavnika - po jednog iz parlamentarne većine i opozicije - i to do 1. jula.

“Kako Skupština u ostavljenom roku nije delegirala svoje članove, uputili smo novi dopis 3. septembra. Do današnjeg dana, Skupština još nije formalno nominovala svoje predstavnike, tačnije obaviješteni smo da je parlamentarna većina odredila svog predstavnika, dok opozicija to još nije učinila.”

Iz resora kojim rukovodi Božović navode da je 22. septemba prvi raspoloživi termin koji omogućava urednu pripremu i učešće svih do sada imenovanih članova, uz otvorenu mogućnost da Skupština u međuvremenu delegira svoje predstavnike.

“Drugim riječima, datum je određen usljed čekanja na delegiranje predstavnika Skupštine, koje, uprkos blagovremenim dopisima, još nije okončano.”