Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da se danas snažno radi na tome da se do kraja godine zatvori još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), te da će postojati unutrašnja spremnost da se zatvore još dva pregovaračka poglavlja.
On je, u uvodnom dijelu sastanka Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini, rekao da je od 2023. godine, od kada je formirana aktuelna Vlada, odblokiran proces EU integracija, dobijen pozitivan IBAR i da su zatvorena tri poglavlja, podsjetivši da je posljednje zatvoreno u junu ove godine.
„Kao članica EU, Crna Gora će imati sve preduslove da postane zemlja slobodnih, srećnih, sigurnih i bogatijih ljudi“, poručio je Mandić.
On je rekao da je plan jasan i precizan - da sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja naredne godine i stvoriti preduslove da države članice EU obezbijede snažnu političku podršku pristupanju Crne Gore.
„Vjerujemo da uz vašu podršku možemo ostvariti cilj, da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU do 2028. godine“, rekao je Mandić.
Istakao je da je i cilj EU da kroz proširivanje pošalje poruku onima koji sumnjaju u opstanak EU.
Tokom rasprave o stanju pristupnih pregovora i odnosa između EU i Crne Gore, kopredsjedavajući Dejan Đurović (NSD) u ime Skupštine je rekao da su svjesni da ih očekuje još posla kako bi se postigao cilj - ulazak u EU do 2028. godine.
„Reforme nisu lake. One traže istrajnost, spremnost na kompromis i preuzimanje odgovornosti. Imamo jasnu viziju, kapacitet i volju da taj posao završimo“, rekao je Đurović.
Predsjedavajući u ime delegacije Evropskog parlamenta, Tomas Vajs, rekao je da je zahvalan na odlukama koje je Skupština donijela u prethodnih pola godine.
„Vidim da bi cilj finalizovanja pregovora do kraja 2026. mogao da bude realan, ako ovaj dom nastavi sa konstruktivnom praksom odlučivanja“, rekao je Vajs.
Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević podsjetila je da su otvorena sva poglavlja, a privremeno zatvoreno sedam.
„Značajan napredak postignut je u poglavljima 3 (pravo osnivanja preduzeća i slobode pružanja usluga, 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (privredno pravo), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (ribarstvo), gdje smo postigli internu spremnost za njihovo zatvaranje u ovoj godini tokom predsjedavanja Danske“, kazala je Gorčević.
Istakla je da je Vlada, radi implementacije ključnih preporuka Evropske komisije, usvojila Akcione planove za sva pregovaračka poglavlja, a posebno i akcione planove za poglavlja 23 i 24.
„Naša postignuća su postignuta i stabilnim bilansom rezultata u pogledu istraga i optužnica u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala. Predmet ovih postupaka su i visoki javni funkcioneri, bivši ministri, tužioci, nosioci pravosudnih funkcija, predstavnici bezbjednosnog sektora, kao i članovi organizovanih kriminalnih grupa“.
Gorčević je istakla da se, između ostalog, bilježi i rast broja finansijskih istraga i osuđujućih presuda za organizovani kriminal.
Istakla je da bilježe i blagi porast privremenog oduzimanja imovine, a donošenjem novog Zakona o oduzimanju imovine, koji je u fazi nacrta, dodatno će osnažiti institucionalni odgovor na taj izazov.
Ambasadorka Danske u Crnoj Gori Pernile Deler Kardel, čija zemlja predsjedava Savjetom EU, kazala da je impresivno čuti rezultate koje je Crna Gora postigla na putu ka EU.
Istakla je da je proširenje najbolja odbrana EU, te da donosi stabilnost tamo gdje sada postoji ranjivost.
Sastanak POSP-a biće nastavljen sjutra.
Tokom dvodnevnog sastanka crnogorski i evropski poslanici, kako je saopšteno iz Skupštine, razgovaraće o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore, uz učešće ministarke evropskih poslova Crne Gore, ambasadorke Kraljevine Danske u Crnoj Gori i ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori. Na sastanku će takođe biti riječi o napretku u oblasti vladavine prava, sa fokusom na veting i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, napretku u reformi izbornog zakonodavstva, kao i o poljoprivredi, ruralnom razvoju i održivom turizmu.
Parlamentarni odbor Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) obrazovan je u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Odbor koji čine poslanici Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta sastaje se dva puta godišnje. POSP razmatra sve aspekte odnosa između EU i Crne Gore, a posebno primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Nikolić: Vlast jedno govori, a drugo radi
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da se ključni problem Crne Gore danas odnosi na suštinsku razliku između onoga što njena vlast govori i onoga što njena vlast radi.
“Kontinuirani napadi na predstavnike medijske zajednice i organizacije civilnog društva, ukanjanje državnih simbola iz državnih institucija, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma sa ciljem poništavanja antifašističkog nasljeđa našeg društva i negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, samo su neke od političkih praksi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme”, rekao je Nikolić.
Istakao je da se na taj način dovodi u pitanje istorijska šansa koja se ukazala, u vidu mogućeg pristupanja EU do kraja decenije.
Šef kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je rekao da se u Crnoj Gori kriminalizuje svako ko misli drugačije i kritički promišlja - studenti koji su protestovali, mediji, advokati, NVO sektor.
“Koristi se pozicija moći da se upućuje kritike i kriminalizuju ti ljudi”.
Istakao je da žmurenje na ozbiljne anomalije društva ne čini dobro ni Crnoj Gori ni EU.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović kazao je da Crna Gora napreduje u svim segmentima, navodeći da se bilježe značajni rezultati u oblasti vladavine prava i u oblasti ekonomije:
"Vjerujemo da Crnoj Gori treba Evropska unija, kao što i EU treba Crna Gora".
Glavak: Ne može se gledati u bankomat, a glavom biti u susjedstvu
Poslanica Evropskog parlamenta Sunčana Glavak kazala je da borba protiv korupcije, u oblasti vladavine prava i slobodu medija, treba biti snažnija.
Ona je istakla da se ne može gledati u bankomat, odnosno EU, a glavom biti u susjedstvu, bilo to Srbija, Rusija ili neko treći.
"Nadam se da nećemo samo deklarativno raspravljati o zatvorenim poglavljima, jer nemojmo se zavaravati, sedam od 33 nije mnogo", kazala je Glavak.
Bonus video:
