Policija je pod jakim političkim uticajem, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je agencija čijim se radom ne možemo pohvaliti, saopštile ja Jovana Marović, članica BiEPAG-a i bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore.
Ona je to kazala da Forumu "Evropska unija u praksi: Šta nas zaista čeka?", koji je nevladina organizacija Građanska alijansa (GA) organizovala sinoć u Evropskoj kući u Podgorici.
Iz GA su kazali je na forumu ocijenjeno da "Crnu Goru nakon ulaska u EU, pored pristupa evropskim fondovima, očekuju i ozbiljne institucionalne i društvene promjene, od jačanja vladavine prava i konkurentnosti privrede do stvaranja uslova u kojima će mladi željeti da ostanu i grade svoju budućnost kod kuće".
Forum su otvorili Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse, Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU i Lejla Dervišagić, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, čime je kako su kazali iz GA, zvanično započela sa radom 23. generacija Škole političkih studija.
Panelisti na Forumu bili su Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Srđan Darmanović, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova i Jovana Marović, članica BiEPAG-a i bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore.
Marović je istakla da Crna Gora mora ispuniti kriterijume u oblasti vladavine prava i pokazati ozbiljnost u reformama.
"Neophodno je pružiti sliku da nam je stalo do nezavisnih institucija, ali trenutno imamo urušen Ustavni sud i višegodišnje odlaganje uvođenja vetinga. Policija je pod jakim političkim uticajem, a Agencija za sprečavanje korupcije je agencija čijim se radom ne možemo pohvaliti. Potrebni su odlučni potezi koji će jasno pokazati da smo drugačiji i da uklanjamo političke uticaje. Ne možemo ići brže, ali smatram da možemo bolje", kazala je ona.
Marović je napomenula da, iako građani podržavaju pristupanje EU, postoje problemi sa prihvatanjem evropskih vrijednosti.
"Moramo raditi na jačanju evropskih vrijednosti i kapaciteta za upravljanje projektima, jer trenutno nemamo jasnu viziju prioriteta. Reformama će biti potrebni prelazni periodi, a ulazak u Šengen ne donosi automatska prava, već ćemo morati neke stvari dodatno izboriti", kazala je Marović.
U saopštenju se navodi da je komentarišući ubrzano usvajanje evropskih zakona u Skupštini, Ivanović kazao da to nije samo formalni proces već da mu prethode konsultacije i planiranje primjene u praksi.
"Ne primjenjuju se svi zakoni od prvog dana jer postoje prelazni periodi, ali da bismo došli do njihove implementacije, najprije ih moramo usvojiti", objasnio je on.
Govoreći o administrativnim kapacitetima, Ivanović je istakao da će to biti jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, jer iako je mnogobrojna javna administracija, potrebna im je dodatna edukacija.
"Već sada razmišljamo o proširenju našeg predstavništva u Briselu, koje će morati da bude dva do tri puta brojnije nego danas", naveo je Ivanović.
Kada je riječ o demografskim izazovima i zabrinutosti zbog odlaska mladih, potpredsjednik Vlade naglasio je da je ključ u stvaranju ekonomskih i društvenih uslova zbog kojih će mladi željeti da ostanu u zemlji.
Ivanović je dodao da je proces evropskih integracija transformativan ne samo institucionalno, već i društveno.
"Reforme će zahtijevati promjenu mentaliteta, unapređenje kulture ponašanja i usvajanje evropskih standarda u oblastima poput bezbjednosti hrane ili zaštite životne sredine. To su zahtjevni procesi, ali su na korist građana i društva u cjelini", kazao je on.
Grubišić je rekao da je Hrvatska pregovarala 69 mjeseci, navodeći da je državna administracija bila spremnija od lokalne, dok su se manje opštine često bolje snalazile od većih gradova.
"Nakon 12 godina članstva možemo reći da smo bili pripremljeni, ali EU je živa organizacija u stalnim reformama. Prvih godina postojao je osjećaj da ne koristimo dovoljno evropske fondove, ali danas je bilans jasan – Hrvatska je u velikom plusu kada se sabere koliko smo dobili", poručio je Grubišić.
Govoreći o ekonomskim i društvenim posljedicama članstva, Grubišić je ocijenio da je uklanjanje carina otvorilo brojne mogućnosti za domaću privredu, te da Hrvatska danas više od dvije trećine izvoza ostvaruje u EU, a farmaceutska industrija se snažno razvila.
"EU je doprinijela tome da hrvatsko društvo postane uređenije i čistije", kazao je Grubišić.
Darmanović je kazao da je politika proširenja uvijek bila najuspješnija politika EU, da je ona to govorila i priznavala međutim nije to dosljedno promovisala.
On je rekao da je Crna Gora idealan kandidat, i po svojoj veličini i po svojoj bezopasnosti za bilo koga u svom okruženju i po tome što se sve reforme mogu relativno brzo implementirati.
Komentarišući nedavnu rezoluciju američkih kongresmena kojom se pruža podrška članstvu Crne Gore u EU,Darmanović je poručio da nikada nije simbolično ono što dolazi iz Amerike već da to ima svoju težinu.
"Imamo političke i društvene aktere koji proces evropskih integracija opstruiraju, bilo regionalnom politikom, pokušajem revizije novije istorije koja se ne može revidirati ili nekim drugim akcijama", kazao je Darmanović.
Bonus video:
