Otvorene izborne liste su model da započnemo sa izgradnjom države svih građana i rušenjem partijske države i partitokratije koja guta naše društvo u svim sferama, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
"Nažalost, uprkos promjenama 30. avgusta 2020. godine, Crna Gora je i danas partijska država. Pet godina nakon istorijskih promjena pokazalo se da se većina partija nije borila za suštinske promjene već za zamjene, jer je većina preuzela loše obrasce i matrice djelovanja iz vremena DPS-a", kazao je on.
Mikić ističe da otvorene liste omogućavaju veći stepen neposredne demokratije i povećavaju odgovornost samih poslanika.
"Kroz ovaj sistem, građani će svoj suverenitet prenositi direktno na poslanike sa određene izborne liste, odnosno svoj glas bi poklanjali onima za koje smatraju da ih na najbolji mogući način mogu zastupati u lokalnim skupštinama ili državnom parlamentu. Uvođenjem ovog sistema smanjila bi se moć partijskih lidera koji su sada ključni u kreiranju izbornih listi, a značajno uvećala mogućnost građana da direktnije učestvuju u kreiranju sastava lokalnih i državne skupštine", napominje on.
Mikić smatra da promjena izbornog sistema otvara dosta nedoumica i izazova koje treba riješiti, ali da nijedan izazov nije nerješiv ukoliko postoji politička volja. Tvrdi da najveći broj građana želi otvorene liste, a da bi njihovo uvođenje doprinijelo rastu povjerenja građana u političke partije.
"URA se od svog osnivanja zalaže za otvorene liste i sa modelom u kojem bi birač prvo zaokružio na listiću izbornu listu, a onda i do pet kandidata sa te liste zaokružujući njihov redni broj na toj izbornoj listi. Time bi u parlament ulazili oni kandidati sa izborne liste koji osvoje najveći broj preferencijalnih odnosno direktnih glasova od građana. To znači da bi se redosljed koji predlože partije na izbornoj listi promijenio u skladu sa onim što je direktan izbor građana", ukazao je Mikić
URA se zalaže, kako je rekao, i da se propišu jasna pravila kako bi se zaštitila norma usvojena u julu ove godine da najmanje 40 odsto izborne liste, a kasnije i skupštinskog sastava čine žene, kao i da se propišu norme koje bi omogućile određeni broj individualnih kandidatura, "što trenutni izborni sistem onemogućava".
Pojašnjava da je za uvođenje i primjenu tog sistema neophodna edukacija birača, ali i organa za sprovođenje izbora, prije svega biračkih odbora.
Kazao je da URA priprema konkretne predloge koje će predstaviti kroz skupštinski Odbor za sveoubuhvatnu izbornu reformu, a da će, osim predloga koji će se odnositi na uvođenje otvorenih listi, imati predloge za zaštitu biračkog prava, zaštitu principa tajnosti glasanja, kao i predloge koji se odnose na "čišćenje" biračkog spiska.
Bonus video:
