r

Narodni muzej: Vojinović iznijela netačne podatke o nestalim predmetima

"U Umjetničkom muzeju, umjesto, kako je saopšteno: 'preko 200 slika', riječ je o svega dva predmeta o kojima se može govoriti o otuđenju, a za tri da su propali u konzervatorskom smislu. U Njegoševom muzeju nije utvrđeno da nedostaje 20 komada Njegoševog namještaja", navodi se u saopštenju

4378 pregleda 0 komentar(a)
Narodni muzej (Ilustracija), Foto: narodnimuzej.me
Narodni muzej (Ilustracija), Foto: narodnimuzej.me

Podaci o broju predmeta koji su označeni kao "nestali" u zbirkama Narodnog muzeja koje je iznijela poslanica Demokrata Anđela Vojinović u saopštenju za javnost objavljenom u ponedjeljak su netačni, rečeno je iz Narodnog muzeja Crne Gore.

Vojinović je tada kazala da nijedan okupator nije uništio crnogorsku kulturu i nacionalno blago kao DPS.

"Preko 2.900 muzejskih predmeta, koja imaju spomenički karakter i upisani su kao kulturno dobro nedostaje iz Narodnog muzeja Crne Gore. U Istorjskom muzeju nedostaje preko 1.700 predmeta, preko 20 komada Njegoševog originalnog namještaja, dok u Umjetničkom muzeju razlika u zbirci slika prekoračuje cifru od 200", navela je poslanica Demokrata.

Reagujući na njenu izjavu, iz Narodnog muzeja su kazali da žele da, po ko zna koji put, pruže precizne informacije zasnovane na rezultatima revizije koja je završena 2019. godine.

"Radi se o prvoj sveobuhvatnoj reviziji muzejskog materijala i muzejske dokumentacije od osnivanja ove ustanove 1926. godine. Realizovana je kroz višegodišnji rad sedam stručnih komisija, pod nadzorom Državne komisije. Prema njenim nalazima, u Umjetničkom muzeju, umjesto, kako je saopšteno: 'preko 200 slika', riječ je o svega dva predmeta o kojima se može govoriti o otuđenju, a za tri da su propali u konzervatorskom smislu. U Njegoševom muzeju nije utvrđeno da nedostaje 20 komada Njegoševog namještaja, kako je navedeno u saopštenju.

U Muzeju kralja Nikole najveći dio predmeta odnesen je tokom Drugog svjetskog rata ili predat drugim institucijama odlukama poslijeratnih vlasti. Komisije su utvrdile da se oko 95% ovih nedostajućih predmeta može vezati za period do 1990. godine, što je važno istaći u odnosu na tvrdnje da se radi o kasnijem otuđenju", navodi se u saopštenju Narodnog muzeja.

Kako se dodaje, generacije stručnjaka i zaposlenih u Narodnom muzeju radile su u složenim uslovima, ali uvijek sa posvećenošću očuvanju kulturne baštine, bez obzira na promjene okolnosti i vlasti.

"Revizija sprovedena 2019. godine imala je upravo cilj da razjasni višedecenijske nedoumice i obezbijedi jasnu i transparentnu sliku o stanju fondova. Narodni muzej Crne Gore ostaje otvoren za saradnju sa svim institucijama, stručnom i širom javnošću. Istovremeno, pozivamo na odgovornost prilikom iznošenja podataka u javnosti i korišćenje provjerenih i tačnih informacija, kako bi se zajednički doprinosilo očuvanju i zaštiti kulturnog naslijeđa", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: