Krivično bi mogao odgovarati svaki funkcioner koji ne može da objasni i dokaže porijeklo imovine, niti da je opravda zvaničnim primanjima.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Ministarstvo pravde planira da, kroz izmjene Krivičnog zakonika, precizira krivično djelo nezakonito sticanje bogatstva i tako otvori prostor za vođenje finansijskih istraga i prošireno oduzimanje imovine.
U resoru Bojana Božovića očekuju da bi to novo krivično djelo kod javnih funkcionera trebalo da proizvede “snažan odvraćajući efekat”.
“Poruka je jasna - kršenje antikoruptivnog zakonodavstva se ne isplati”, kazao je izvor “Vijesti”, pojašnjavajući da bi se ovo odnosilo “na svu imovinu koju javni funkcioner ne može da opravda, odnosno ne može da dokaže njeno porijeklo”.
Iz Ministarstva su nezvanično kazali da su međunarodni eksperti zaključili da se bez tog krivičnog djela (nezakonito sticanje bogatstva), ne može adekvatno zaokružiti antikorupcijski normativni okvir i na adekvatnom nivou uspostaviti institucionalna saradnja između Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državnog tužilštva, u prvom redu Specijalog državnog tužilaštva.
“Prekršajna odgovornost jednostavno nije dovoljna. Prekršajno-administrativni sistem sankcija ima svoje utemeljenje i zna da pogodi cilj, ali bez uvođenja ovog krivičnog djela sistem nije izveden do kraja”, kaže sagovornik “Vijesti” iz resora pravde.
U Ministarstvu smatraju da se uvođenjem krivično-pravne sankcije otvara prostor za vođenje finansijskih istraga i naglašavaju da to pitanje zaslužje posebnu pažnju.
“Finansijske istrage mogu da dovedu do proširenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kao važnog represivnog alata u borbi protiv organizovanog i teškog kriminala i korupcije, posebno korupcije na visokom nivou. Uvođenjem ovog krivičnog djela olakšava se djelovanje nadležnih organa i skraćuje put do željenih rezultata”, poručuje sagovornik.
Kako je dodao, ako bi se ovo krivično djelo našlo u Krivičnom zakoniku, “nužno je tim djelom dopuniti Zakon o oduzimanju imovne stečene krivičnom djelatnošću, odnosno odredbu tog propisa kojom je definisano u kojim slučajevima se može oduzeti imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću (član 2)”.
U Ministarstvu smatraju da se na taj način potpuno otvara prostor za vođenje finansijskih istraga i prošireno oduzimanje imovine, ali i da se rješava problem retroaktivne primjene zakona u dijelu koji se odosi na oduzimanje imovinske koristi.
“Činjenica je da se ovaj institut ne tretira kao krivično-pravna sankcija, već se radi o sui generis krivično-pravnoj mjeri”, kazao je izvor.
Skupština je u junu prošle godine usvojila izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi u okviru IBAR zakona, odnosno propisa koje je trebalo usvojiti da bi Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR). Pozitivan IBAR dobijen je u 26. juna prošle godine.
Dio javnosti i nevladinog sektora kritikovao je izmjene, navodeći da su “tehničke i kozmetičke”.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) su više puta rekli da se zalažu za uvođenje takozvanog “italijanskog modela”, koji podrazumijeva, pored ostalog, oduzimanje imovine u građanskom postupku, vođenje procesa protiv imovine, bez vremenskog ograničenja i dugotrajnog i često neuspješnog postupka dokazivanja krivičnog djela iz koga je ta imovina potekla.
Iz Ministarstva pravde su najavljivali da će poslije dobijanja pozitivnog IBAR-a, otpočeti rad na uvođenju ovog modela.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je u julu ove godine da bi rad na unapređenju Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom trebalo da bude završen u trećem kvartalu ove godine.
On je kazao da je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost 23. jula razmatrana i mogućnost osnivanja posebne agencije koja bi upravljala oduzetom imovinom, što bi podrazumijevalo i donošenje posebnog zakona kojim bi se precizno uredio njen rad.
Ministarstvo pravde ranije je saopštilo da ima određena rješenja i za uvođenje vetinga u pravosuđu koja ne moraju čekati ustavne promjene.
Državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović “Vijestima” je nedavno rekao da Ministarstvo pravde stoji čvrsto na stanovištu da su jačanje integriteta i etičke i disciplinske odgovornosti (veting) potrebni, ali ne kao politički revanšizam ili inžinjering, već kao proces koji će učvrstiti integritet u pravosuđu i ojačati povjerenje javnosti u njegov rad.
“Radilo se konkretno i imamo određene modele kako bi zakon mogao da izgleda koji uključuju ustavne promjene, ali i rješenje koje ne zahtijeva ovaj pravni zahvat”, kazao je Sekulović, odgovarajući na pitanje šta Ministarstvo preduzima da ispoštuje preporuke Vijeća za nacionalnu bezbjednost koje je u julu predložilo hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija i donošenje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
Vijeće je na sjednici 23. jula preporučilo Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. To tijelo je posebno analiziralo ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu i navelo da “postoji korelacija između rasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine”.
Veting, provjera imovine sudija i tužilaca i njihovih eventualnih veza sa kriminalom, više puta je najavljivan nakon izbora u avgustu 2020, kada je nakon 30 godina smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Priča o uvođenju vetinga u Crnoj Gori bila je intenzivirana 2022. godine nakon niza pravosudnih afera, hapšenja bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, bivšeg čelnika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića..., koji se terete za teška krivična djela.
Prekršajna odgovornost jednostavno nije dovoljna. Prekršajno-administrativni sistem sankcija ima svoje utemeljenje i zna da pogodi cilj, ali bez uvođenja ovog krivičnog djela sistem nije izveden do kraja", kaže sagovornik "Vijesti" iz resora pravde.
Bonus video:
