Evropska komisija (EK) je, u najnovijem Izvještaju za Crnu Goru, pozitivno ocijenila napredak države na evropskom putu, ali ukazala na izazove u ključnim oblastima, posebno u poglavljima 23 i 24, kazala je članica BiAPEG-a i bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da je izvještaj, koji su evropski zvaničnici danas predstavili u Briselu, pozitivan, a da ključni izazovi ostaju u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.
„Izvještaj jeste pozitivan, ukupna ocjena je viša nego prošle godine i najbolja otkako se napredak mjeri na ovaj način. Crna Gora je i izdvojena u odnosu na ostale zemlje kandidatkinje”, rekla je Marović.
Kako je dodala, razlog za zabrinutost ostaje stanje u poglavljima 23 i 24.
„Iako smo imali napredak u izbornoj reformi i veliki broj hapšenja za visoku korupciju, ove dvije oblasti su kritikovane u okviru izvještaja. EK jasno kaže da reforme nijesu sveobuhvatne i da su presude za visoku korupciju i dalje rijetke“, navela je Marović.
Ona je naglasila da je zabrinjavajuće što je Crna Gora usporila tempo reformi nakon dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR) prošle godine.
„IBAR je trebalo da bude podsticaj i apsolutno ne postoji razlog i opravdanje zašto smo mi tu usporili. Poglavlja 23 i 24 su ključna, i bez napretka u njima nema ukupnog napretka“, istakla je Marović.
Ona je ukazala i na nazadovanje u poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je ranije bilo privremeno zatvoreno, i dodala da bi, prema logici pregovaračkog procesa, to poglavlje moglo ponovo biti otvoreno.
„Način izbora direktora Radio Televizije Crne Gore i članova Savjeta Agencije za audivizuelne medijske usluve ponovo je kritikovan. Ako mislimo da zatvorimo pregovore, moramo se baviti ključnim problemima, a medijske slobode svakako jesu jedan od njih“, kazala je Marović.
Ona smatra da izvještaj EK treba da bude jasan podsticaj vlastima da nastave sa sprovođenjem reformi.
“Čak se i u poglavljima 23 i 24, koja su i dalje najproblematičnija, trudilo da se evidentira određeni ukupni napredak. Tako da je u ovom izvještaju EK ostavljen prostor da Crna Gora zatvori pregovore do kraja naredne godine. Ako to nije podstrek za reforme – ne znam šta jeste”, rekla je Marović.
Kada je riječ o dinamici zatvaranja poglavlja, Marović je navela da su dva poglavlja spremna za zatvaranje do kraja godine, dok će za preostala tri biti potrebno „odraditi domaći zadatak“.
„Očekujem da ćemo ih privremeno zatvoriti u decembru“, rekla je ona.
Govoreći o daljim koracima koje bi vlasti morale preduzeti, Marović je kazala da prvenstveno treba osnažiti pregovaračku strukturu i tehničku ekspertizu jer je, kako je objasnila, veliki dio tog posla i dalje tehnički.
Ona je istakla da je drugi dio posla politički, navodeći da je neophodno imenovati sudije Ustavnog suda i sprovesti preporuke Venecijanske komisije (VK).
„Proces izbora sudija se odugovlači i šalje lošu poruku. Nema više prostora za odlaganje. Moraju se spravesti i preporuke VK. Jasno je naveden način penzionisanja sutkinje Ustavnog suda iako se stvara određena pogrešna slika da se to nije desilo neustavno”, navela je Marović.
Prema njenim riječima, mora se dalje raditi na izbornom zakonodavstvu kako bi obezbijedili uslove za fer i slobodne izbore.
“Ako treba da nam se proglada kroz prsta da uđemo 2028. u EU, a svi smo za to, onda treba da uđemo sa makar temeljima na kojima bi se mogle graditi nezavisne institucije”, dodala je Marović.
Ona je istakla da se mora insistirati i na medijskim slobodama i daljem usaglašavanju sa zajedničkom bezbjednosnom i viznom politikom EU.
„Aktivnosti nijesu ravnomjerne. Ako želimo zatvaranje pregovora do kraja naredne godine, moramo raditi na više frontova“, istakla je Marović.
Komentarišući uvođenje viza turskim državljanima, Marović je ocijenila da je to bio zahtjev i jedan od uslova na putu ka EU, ali da je način na koji je uveden vizni režim za Tursku problematičan.
„Mjera je uvedena preko noći, kao ishitrena reakcija, i na način kojim se pogoršavaju odnosi sa prijateljskom državom. Ispostavilo se da turskih državljani nijesu bili umiješani u taj incident i niko se nije ni izvinio za takav postupak. Da su se te vize uveli mnogo ranije pod geslom našeg evropskog puta i naših obaveza, to bi bilo mnogo lakše pravdati”, rekla je Marović.
Govoreći o mogućnosti izrade Ugovora o pristupanju, Marović je poručila da bi to bio važan korak i korektivni mehanizam, koji bi dao određenu dinamiku i smjernice za okončanje procesa pregovora.
Ona smatra da je važno insistirati na tome da Crna Gora bude primljena prije bilo kakvih internih reformi u EU.
“To je interes EU, Zapadnog Balkan i na prvom mjestu naš interes, i bilo bi dobro da se ta vrata još više otvore najavom Ugovora o pristupanju”, rekla je Marović.
Bonus video:
