Bilo je mnogo podmetanja i manipulacija prethodnih dana, u vezi sa hapšenjem turskih državljana i incidenata na Zabjelu, rekao je u Skupštini potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Momčila Lekovića u vezi sa Zakonom o strancima, kazao da je veliki protivnik generalizacije u Crnoj Gori i da nadležne državne organe ne interesuje kako se neko zove.
"Zakon će biti isti za sve", poručio je.
Pitanje imigracije aktuelizovalo je ranjavanje Podgoričanina M. J. 25. oktobra na Zabjelu. Iz policije su prvo tvrdili da su u incidentima učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata - pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u više gradova, paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana...
Nakon što je Viši sud konstatovao da nema dokaza protiv dvojice prvobitno uhapšenih državljana Turske N. D. (54) i Azerbejdžana Y. G. (31), jer je dokazano da nemaju veze s tim krivičnim djelom, policija je u subotu uhapsila Azerbejdžance J. M. (45) i E. M. (33).
Bečić tvrdi da je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi.
"Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu lišavaju se slobode lica za koja se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni ", naveo je Bečić.
Dodao je da je jasno šta je nadležnost policije, a šta tužioca, ali su se "opet desile manipulacije".
Kazao je da šta god se desi u Crnoj Gori, pokušava se etiketa nalijepiti sektoru bezbjednosti „samo od straha od rezultata i vetinga i otvaranja mračnih tema koje opterećuju Crnu Goru“.
Bečić je naveo da je u prethodnih godinu i devet mjeseca izdato oko 15 hiljada naloga zbog kršenja Zakona o strancima, oko 4,5 hiljade ili otkaza boravka ili incijativa za prestanak boravka.
Rekao je da je izdato i oko 2,3 hiljade rješenja o povratku u matičnu zemlju, oko 1,5 hiljada rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru i oko 500 rješenja o prindunom udaljenju ili protjerivanju.
„Radilo se i radiće se ne vodeći računa ko je u pitanju, već o tome da li se krši zakon“, rekao je Bečić.
Firme korišćene za dobijanje boravka
On je, istakao da će se u izmjenama Zakona o strancima ići u pravcu dvije ključne reforme, jer se tu primjećuju najveće zloupotrebe.
Kako je kazao, jedno je pitanje osnivanja firmi od strane stranih državljana, što je moglo biti urađeno sa jednim eurom, pa je to korišćeno za dobijanje privremenog boravka. A onda se to, kako kaže, koristilo tako da pojedinac koji je osnovao firmu, po osnovu spajanja porodice dovede svoju porodicu.
"Drugo – do sada nije bilo definisan obim tog radnog angažmana, pa smo imali situaciju da stranac koji radi nije osiguran ni na minimalnu zaradu ni na puno radno vrijeme, već se tu moguće izigravao zakon, sa polovinom ili četvrtinom radnog vremena“, rekao je Bečić.
Veting potreban, posebno u pravosuđu
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, da li su napadi na bezbjednosni sektor krenuli onoga trenutka kada su se u Skupštini čule informacije o tome da je Gorana Žugića ubio Ivan Delić po nalogu Belog Raspopovića i Brana Mićunovića, da li će biti nastavljeno sa vetingom u policiji, vojsci i da li će on biti sproveden i u pravosuđu, Bečić je rekao da Crnoj Gori treba veting, posebno u pravosuđu.
Bečić je pozdravio namjeru ministra pravde Bojana Božovića da uspostavi Specijalni sud, ocjenjujući i da je to vrsta vetinga.
Kaazao je da građani veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, navodeći da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”.
„Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije“, poručio je Bečić.
Bonus video:
