Joanikije: Nijesam sreo nijednog sina stradalih četnika koji nije bio za pomirenje

Zalažem se da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički, okupatorski, kazao je večeras mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

On je to rekao u emisiji Argumenti na Televiziji Crne Gore (TVCG).

Joanikije je istakao da su mitropolit Amfilohije i donekle i on, u jednom dijelu izvršili reviziju istorije, prenosi portal Radio televizije Crne Gore (RTCG).

"Nacistički zločini nad pravoslavnim narodom Pive i Velike, u našoj istoriji zaobilaženi su cijelo vrijeme. Tu su pobijena djeca, pobijene su žene, trudnice, majke, goloruki narod, nedužna omladina. Sveštenici su ubijani. Taj zločin je bio zaobiđen. Istina, komunističke vlasti su bile osnovale komisiju za popisivanje zločina, drugih, naravno ne i komunističkih, i ona je radila do 1948. godine. Potom su došli neki drugi interesi, da se to sve zaboravi, i da se to skrajne. Prvo je Josip Broz Tito htio da se obračuna sa svojim protivnicima, zbog toga je stvoren i Goli otok, a pitanje je i da li je Goli otok kod nas istorijski obrađen kako valja", kazao je Joanikije.

On je rekao da je u nauci uvijek potrebno da se iznova sagledaju stvari.

"Ja se zalažem da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički zločini, okupatorski. Ali je za nas velika sramota da smo se iskasapili međusobno u toku rata. Mnogo više nas je poginulo u međusobnim obračunima nego u borbi protiv okupatora. Zar to nije sramota? Zar ne treba da se kao zajednica zbog toga pokajemo", rekao je.

Prema njegovim riječima, "zar nije sramota za Crnu Goru da ima jame".

"Evo sahranili smo nedavno i okupatorske vojnike koji su pogunili na teritoriji Crne Gore. Njemačka ambasada se za to zalagala, i to je urađeno. A mi imamo jame gdje su braća pobila braću, i te kosti niti su opojene niti su ljudski sahranjene, i ne pominju se te žrtve. A tu je bilo i dosta nedužnog naroda. Bilo je i onih koji su imali neku krivicu, ali zašto im se nije sudilo. To mora da se iznova sagleda i to neće naškoditi našem osnovnom, temeljnom stavu, našem antifašizmu. Tada ćemo moći da imamo pravu sliku o svim tim događajima, i da zauzmemo stav prema toj našoj tragičnoj prošlosti. Treba jedna katarza da se doživi. Ostale su traume narodu, to treba liječiti. A one se liječe istinom, saznanjem i pokajanjem. Zalažem se da se popišu svi zločini. Crna Gora ima Istorijski institut, da formira odjeljenje, ili pri Akademiji nauka. Sramota je da takve institucije nijesu dale skoro nikakav doprinos rasvjetljavanju nacističkih zločina u Crnoj Gori, što se tiče Velike i Pive, nego je to ponajviše uradila crkva, sa potomcima žrtava", rekao je Joanikije.

Nadam se da će institucije pravilno kazniti počinioce incidenta na Zabjelu

Na pitanje o incidentu na Zabjelu, koji je potom doveo do protesta sa kojih su se mogle čuti ksenofobične poruke, Joanikije rekao je da se nada da će se sve to završiti i da će naše institucije sve to pravilno ociijeniti.

"I kazniti počinioce. I da će se tenzije smiriti. Čim dođe do takvih incidenata, veliko je uznemirenje. Prije svega, ranjen je jedan mladić. Nadam se da će se izliječiti od tih rana, da nije životno ugrožen. Ali znate, sve ono što se kasnije događalo, nije dobro. Dobro je što su institucije i drugi ljudi pozvali na spuštanje tih tenzija. Ispostavilo se da nije sve tako kako je u početku rečeno, ali nadam se da će se to sve smiriti. I treba da se smiri", rekao je mitropolit.

On je kazao da želi pomirenje u Crnoj Gori zasnovano na istini i praštanju, a ne neko deklarativno i mehaničko.

Kako je kazao, potrebno nam je dosta na tom planu, prije svega da se isprave neke neperavde i da se dođe do istine o prošlosti koja nas puno opterećuije i da sve otrkije. Grešaka je, dodaje, bilo sa svih strana.

"I tada ćemo moći da se pokajemo. Niko nije bez grijeha", rekao je Joanikije.

Kako je konstatovao, nije sreo nijednog sina stradalih četnika koji nije bio za pomirenje, prenosi portal RTCG.

S druge strane, kazao je, oni koji su bili malo komunisti, malo četnici, manje su skloni da pričaju o tome.

"Kod njih je uvijek kiptjela neka osuda. Vrlo interesantno", dodao je mitropolit.

On je kazao da u eri tehnološkog razvoja i društvenih mreža, ima koristi i ima mana. Ljudi se, ukazuje, manje druže, provode manje vremena zajedno, posebno mladi.

"Nisam ipak za to da se to zabranjuje, osim na časovima. Klasični vid obrazovanja je ipak najbolji", rekao je Joanikije.

Kako ukazuje, komunikacija između živih ljudi, kreativnih ličnosti, ničim se ne može zamijeniti. Ukazao je da ima slučajeva da nepismeni ljudi završe fakultet, i to je problem.

Naglasio je da smo dužni da činimo sve što možemo da omogućimo bolji život u zajednici.

Sa mitropolitom Metodijem imam odličan odnos

Joanikije je rekao da ima kritičko razmišljanje i kritički odnos prema svemu, pa i prema Evropskoj uniji (EU).

Kako je naveo, "nije EU neka sveta krava pa da joj se moramo klanjati čim se pomene".

"Pripadali smo Evropi i prije EU. Nijesam oduševljen svim što se dešava u EU, ali zbog vladavine prava ja jesam za to da Crna Gora uđe u EU. Mi jesmo Evropa i pripadamo Evropi. Mi smo korijen te Evrope, upravno balkanski narodi", istakao je Joanikije.

On je rekao da je Crkva božanska institucija, čija je glava Isus Hrist i drži je božanska blagodat, a država je zemaljska institucija, koju svakako treba poštovati, i raditi za opšte dobro.

"Sada vidimo da neki koji su nas progonili zapravo su pljačkali ovu državu i sticali enormna bogatstva, nanijeli su veliku sramota. To su oni koji su nas napadali za antidržavnu djelatnost. Vidimo kako se to pokazuje a nije se sve pokazalo. U skladu sa Božjom voljom, sve što je tajno, biće javno", kazao je Joanikije.

Kako je rekao, građanski koncept države je da Crkva ima svoju slobodu i radi u svom djelokrugu a država ima svoju slobodu.

Zalaže se za normalnu komunikaciju i saradnju u stvarima od opšteg dobra.

Joanikije je istakao da su obnovili cetinjsku Bogosloviju, a otvorili su i gimnaziju u Podgorici.

On je rekao da je Episkopija budimljansko-nikšićka bila mitropolija do nasilnog ukidanja sredinom 17. vijeka. Kako je rekao, mitropolije kod nas nemaju nadležnost nad drugim eparhijajama. Istakao je da je ispravna odluka da na čelu Episkopije bude mitropolit.

Govoreći o odnosu sa mitropolitom budimljansko-nikšićkimMetodijem, on je rekao da je taj odnos odličan, kao sa bratom.

"Kao što jesmo braća. Ja poštujem njegove nadležnosti", kazao je Joanikije.

On je ukazao da je njegova misija Jevanđeljska, odnosno glas ljubavi, mira i sloge. Navodi da treba uraditi što više na pomirenju.

"Kada govorimo o pomirenju, mislimo na pomirenje kroz istinu i praštanje, a ne neko mehaničko praštanje, od koga, mislim, nema ništa", rekao je.

Amfilohije upokojenjem stao u red sa Svetim Petrom Cetinjskim i Njegošem

Naglasio je da je pokojni mitropolit Amfilohije svojim upokojenjem stao u red sa Svetim Petrom Cetinjskim i Njegošem.

"Tako se to dogodilo da se on upokojio uoči praznika Svetoga Petra Cetinjskoga, a već sjutra je bio dan Njegoševog upkojenja. Svake godine obilježavamao dane mitropolita Amfilohija. Njegovo djelo i zavještanje je takođe veliko i uvijek ga pominjemo. Naravno, život ide dalje i poslije Njegoša i mitropolita Amfilohija ali takve ličnosti se ne zaboravljaju. Nemamo nestrpljenje da odmah i sve odjednom kažemo o mitropolitu Amfilohiju jer smo potpuno svjesni da je njegova veličina takva da će ona tek kroz vrijeme doći do punog izražaja", dodao je Joanikije.

Kazao je da su nedavno, zajedno sa Opštinom Kolašin, podigli spomenik Amfilohiju u njegovom rodnom gradu.

"On jeste bio u potpunosti naš ali je u isto vrijeme pripadao cijeloj pravoslavnoj Crkvi na vaseljenskom nivou. To je ličnost takvih razmjera. Poslije Njegoša, nemamo mi talentovanijeg arhijereja, veće harizme i većeg zamaha, od mitropolita Amfilohija, tako da, to je jedno veliko nasljeđe", naveo Joanikije.

Istakao je i da je Amfilohije ušao u dušu svog naroda, posebno dušu svog sveštenstva i monaštva.

"Naravno, da vam kažem da nas mnogo ne interesuje kako to nešto komentariše, znamo kako su ljudi govorili o njemu pozitivno i negativno u vrijeme njegovog života. Sada oni koji su ga najviše vrijeđali u vrijeme njegovog zemaljskog života, sada se postavljaju kao zastupnici njegovog nasljeđa. Pa neka im to bude", kazao je Joanikije.

Kako je istakao, sve što je prilikom dodjele najvišeg državnog ordena mitropolitu Amfilohiju rekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na mjestu je.

"Mitropolit Amfilohije je u našem narodu veoma cijenjen, voljen i poštovan. Ali isto tako, on je cijelo vrijeme imao i one koji su ga osporavali. O tome je malo detaljnije govorio Matija Bećković u Kolašinu, na otvaranju spomenika. I jedno i drugo plete, po mom vjerovanju, vijenac vječne slave. Nemate velikih ličnosti koje nijesu bili osporavane, i od svoga naroda, i od svojih savremenika. I Njegoš je bio osporavan, i Sveti Petar, pa kako da ne bude i mitropolit Amfilohije. Uvijek uz velike ličnosti idu pakost, mržnja i zavist. To su znali. Osporavali su i našeg patrijarha Pavla, koji je bio tako krotak i smiren. Nikada nijedna suvišna riječ. Sam mitropolit Amfilohije se divio njegovoj svetosti, umjerenosti i mudrosti. Pa i on je osporavan. Nije to nama nepoznato, niti nam je strašno", kazao je Joanikije.

Sve što je Njegoš činio, ostalo je u našem nasljeđu kao živo njegovo prisustvo

Joanikije je rekao da je Crkva uvijek imala značajne manifestacije povodom Njegoševih dana, i to ne samo u novembru, već praktično tokom cijele godine kulturni programi dotiču se Njegoša i svetorodne loze Petrovića.

On je naglasio da su Njegoševa ličnost, djelo i zavještanje neprocjenjivo kulturno blago Crne Gore, koje treba dobro da upoznamo, njegujemo i čuvamo.

Kako je rekao, dobro je što je Crna Gora odlučila da Njegošev dan bude svečano obilježavan kao državni praznik.

"Sve što je Njegoš činio, i kao vladika crnogorski, i kao vladar, i kao pjesnik, obilježilo je ne samo to vrijeme nego je ostalo u našem nasljeđu kao živo njegovo prisustvo. Kad čovjek dođe u tešku situaciju, uvijek se nekako sjeti Gorskog vijenca, ili Luče mikrokozme, ili neke Njegoševe izreke. Mada, ljudi sada manje čitaju, ranije su ga učili napamet, i nepismeni ljudi su nalazili načine da uče Njegoša. Ja sam zapamtio te starce i starice koji su znali Gorski vijenac skoro u cjelini, napamet", kazao je Joanikije.

Kako je rekao, Njegoševo djelo i pjesničkom nadahnuće, njegov odnos prema vjeri, tradiciji, Kosovu i kosovskom zavjetu, sve je zaista veličanstveno. On je, dodaje vladika, staru našu tradiciju prihvatio i prezentovao, na jedan sasvim novi način, kao čovjek novog vremena.