Ustavni sud mogao bi do kraja godine ponovo da bude na ivici kvoruma i da mu stoga rad bude ugrožen, ako Skupština do tada ne izabere još jednog sudiju te institucije, a odluči da, uprkos tome, ne produži mandat sutkinji Desanki Lopičić.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što zasad nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države Jakov Milatović nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić, kojoj krajem decembra ističe dvanaestogodišnji mandat.
Drugi znak je to što od predstavnika (izvršne) vlasti stižu poruke da će kvoruma za rad suda biti i nakon “penzionisanja” Lopičić. Zato se postavlja pitanje: da li to nagovještava da u vladajućoj većini - ili barem jednom njenom dijelu - ne postoji interesovanje da se primijeni zakonski mehanizam koji bi omogućio da sud ima “više”, a ne “manje” sudija?
Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) kazao je prošle sedmice da očekuje da će ubrzo biti izabrano još dvoje sudija, dodajući da je Ustavni sud trenutno funkcionalan i da imaju kvorum.
“Ustavni sud je funkcionalan u potpunosti. Imamo pet sudija, više nego dovoljno za kvorum. Imamo, poslije penzionisanja uvažene sutkinje Lopičić, i dalje kvorum, tako da nema bojazni s te strane, ali slažem se da treba što prije da popunimo Ustavni sud. Ja se nadam što prije, možda do kraja godine, možda i u januaru, februaru. Vidjećemo. Što prije moguće”, poručio je Spajić na konferenciji za medije.
I potpredsjednik Vlade i Spajićev partijski drug Filip Ivanović, rekao je prethodne sedmice, gostujući na Javnom servisu, da će “čak i s penzionisanjem sutkinje Lopičić ovog mjeseca, opet biti kvoruma”.
UGROŽENO ODLUČIVANJE
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija. Ukoliko jedan ne bude izabran, a Lopičić ode, ponovo će ih biti četvoro. Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da svo četvoro sudija glasa na isti način. Ako se pak jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Zakonom o Ustavnom sudu (član 15) predviđeno je da će, kad sudiji suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere nikoga na upražnjeno mjesto, parlament istovremeno donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji kom je istekao mandat i odluku da taj sudija nastavi da vrši funkciju do izbora nasljednika, “ali ne duže od jedne godine”.
Iz Skupštine nisu odgovorili redakciji hoće li zakonodavni dom donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i istovremeno odluku da ona nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije. Naravno, sve pod uslovom da do isteka njenog mandata ne bude izabran novi sudija.
Jedan od pravnika s kojim su “Vijesti” razgovarale, kazao je da je norma u Zakonu o Ustavnom sudu “imperativna u osnovi”, te da bi bila ispoštovana - parlament mora da glasa. Sagovornik je naveo da se tom normom nameće da se moraju donijeti “vezane odluke” o prestanku i nastavku mandata.
Istakao je da, iako Skupština glasa, to ne znači da će ova norma “po pravilu biti sprovedena”. Dodao je da pretpostavlja će, ako ne bude većine za ovu, “suštinski tehničku odluku koja treba da premosti vrijeme do izbora novog sudije”, parlament samo konstatovati prestanak mandata, a drugu vezanu odluku ostaviti možda i bez kvoruma.
“Što bi moglo otvoriti, po ko zna koji put, raspravu o zakonitosti o pravu gđe Lopičić da nastavi mandat do izbora novog sudije ili godinu dana. Da li je to onda zakonito s obzirom na to da Skupština nije glasala...”, kazao je pravni ekspert.
Iz PR službe Ustavnog suda “Vijestima” su kazali juče da je, kad ta institucija funkcioniše sa četvoro sudija, to ujedno i granica za postojanje kvoruma, dok je za svaku odluku potrebno da svi glasaju “za”, odnosno - da bude jednoglasna.
“Dodatno, u slučaju kad sud funkcioniše sa četvoro sudija, a stranka u postupku zatraži izuzeće jednog sudije, onda nema kvoruma da se odluči o tom pitanju, a samim tim da se donese odluka o suštini spora”, objašnjavaju iz suda.
Navode da je upravo to bio slučaj s predmetom “švajcarci”, koji je, podsjećaju, dugo vremena bio “spreman za odlučivanje”, ali da se čekao izbor makar jednog sudije da bi se prethodno donijela odluka o podnijetom zahtjevu za izuzeće.
Ustavni sud je 3. decembra usvojio ustavnu žalbu 95 građana i ukinuo rješenje podgoričkog Višeg suda iz novembra 2020. godine u tom predmetu. Tim rješenjem su korisnici stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima bili dužni da snose troškove postupka povodom parnice koju su vodili sve dok nije usvojen Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima.
“Podsjećamo na stav Ustavnog suda da je kompletan sastav suda garancija da će odluka biti donijeta i u najsloženijim predmetima”, poručili su iz PR službe suda.
PARTIJE ĆUTE O KRSTONIJEVIĆU
Većina stranaka još se ne izjašnjava kako će se odrediti prema Milatovićevom predlogu da Krstonijević bude sudija Ustavnog suda.
Izvor “Vijesti” iz Demokratske partije socijalista kazao je da ta stranka još nije odlučila, dok je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum) rekao redakciji da će on glasati za izbor Milatovićevog kandidata.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je "Vijestima" da ta partija još nije odlučila kako će se izjasniti tokom glasanja o Krstonijeviću.
Ilir Čapuni iz Albanske alijanse je rekao da će podržati Krstonijevića.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog, mjesec i po prije toga, izabrala Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nisu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Jovanović i Radović su bili kandidati skupštinskog Ustavnog odbora, a Mirjanu Vučinić je predložio Milatović.
Predsjednik Crne Gore raspisao je tri dana kasnije novi poziv za izbor jednog sudije.
Čekaju nedostajuće sudije da odluče o žalbama Danila Mandića
Ustavni sud nije juče donio odluke o tri pritvorske žalbe Danila Mandića, bratanića i neformalnog tjelohranitelja šefa Skupštine Andrije Mandića, jer je, kako je saopšteno iz te institucije, došlo do podijeljenosti glasova, pa predlozi sudija izvjestilaca nisu dobili potrebnu većinu.
Ustavni sud je odlučivao o rješenjima o produženju pritvora Mandiću iz jula, avgusta i septembra.
“Troje sudija je smatralo da je Ustavni sud ovlašćen da cijeni stepen osnovane sumnje u smislu proizvoljnosti njenog obrazloženja, odnosno ocjene obrazloženja pojedinih dokaza koji upućuju na njeno (ne)postojanje. S druge strane, dvoje sudija istaklo je da ostaju potpuno dosljedni svom više puta iskazanom stavu, a koji je stav Ustavni sud izrazio u svim odlukama donijetim u pritvorskom vijeću, da je ‘količina’ činjenica i dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju, odnosno zaključak o osnovanoj sumnji u nadležnosti redovnih sudova...”, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, protiv donošenja odluke bile su predsjednica suda Snežana Armenko i sutkinja Momirka Tešić, koje su smatrale da nije na Ustavnom sudu da cijeni stepen osnovane sumnje. S druge strane, sutkinja Lopičić i sudije Faruk Resulbegović i Jovan Jovanović smatrali su da sud treba da cijeni osnovanu sumnju i usvoji žalbe Mandića.
“Kako nije bilo većine za donošenje odluke, za ponovno glasanje čekaće se izbor nedostajućih sudija”, poručeno je iz Ustavnog suda.
Mandić je optužen za više krivičnih djela. On je, navodno, u noći 19. aprila, ranio dvije osobe u centru Podgorice.
Bonus video:
