Pariz koči ulazak Crne Gore u EU: Francuska blokira dva poglavlja bez objašnjenja, u utorak zatvaranje tri

Samo 24 časa nakon poruke kancelara Njemačke Fridriha Merca da treba početi pisanje ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU), Francuska je, bez prethodnih najava i nagovještaja, blokirala Podgorici zatvaranje dva poglavlja u pregovorima s Briselom.

To znači da će Crna Gora najvjerovatnije do kraja godine “precrtati” tri poglavlja - umjesto pet, koliko su u posljedenje vrijeme najavljivali iz vlasti.

“Crveno svjetlo” za dva poglavlja - 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) - predstavnici Francuske dali su juče na sjednicama tijela Savjeta EU - Radne grupe Savjeta (COELA) i Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II).

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Francuzi su tvrdili na sjednicama tih tijela da dva poglavlja nisu spremna za “štrikiranje” i da nisu dovoljno usklađena s tekovinama EU, ne navodeći, međutim, konkretne razloge za takav svoj stav.

Iako odluka Francuske može biti promijenjena na ministarskom nivou (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kom će se, 16. decembra, finalno odlučivati o (ne)zatvaranju poglavlja, šanse da se to desi - vrlo su male. Tim prije što je Savjet EU sinoć i zvanično najavio međuvladinu konferenciju na čijem će dnevnom redu biti odlučivanje o preostala tri poglavlja - 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).

Čisto politička odluka?

O razlozima francuskog poteza - i to u vrijeme kad je Berlin, druga najvažnija adresa u EU, prvi put dao konkretan i snažan mig da treba otpočeti finalna faza prijema Crne Gore - zasad se može samo nagađati. Izvori “Vijesti” spekulišu o dva scenarija. Prvom, da je čelnik Francuske Emanuel Makron, čiju partiju 2027. čeka izborna bitka za ostanak na predsjedničkoj poziciji, odlučio da, u susret tome, stavi po strani temu proširenja EU, koja nema većinsku podršku u tamošnjem društvu, dok se opozicioni i desničarski Nacionalni front snažno protivi širenju te zajenice.

Drugi navodni scenario je da je posrijedi “pomoć” predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je prije dva dana tražio od briselskih zvaničnika da cijeli Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU.

No, činjenice govore sljedeće: da je Pariz, odnosno tamošnje ministarstvo poljoprivrede, dalo pozitivno mišljenje o “precrtavanju” svih pet poglavlja u trenutku kad se o tome pričalo u Evropskoj komisiji, koja je predložila njihovo zatvaranje, a da je juče, iznebuha, “spustio rampu” maltene bez obrazloženja. Je li to dovoljno da se postavi pitanje - da li je posrijedi čisto politička odluka?

Bilo kako bilo, potez Francuske mogao bi - ako se ne promijeni do međuvladine konferencije zakazane za tri dana - skupo da košta Podgoricu. Odnosno, da uspori njen ulazak u Uniju. A to može da se desi ako Pariz, ostajući na istom kursu, ne da saglasnost za stvaranje radne grupe koja treba da piše pristupni ugovor sa Crnom Gorom. Formiranje tog tima planirano je do kraja godine.

To je, zasad, samo potencijalni problem. Onaj stvarni i najvažniji je: kako država, koja će od utorka, nakon 13 godina pregovora, imati zatvoreno 10 od 33 poglavlja, misli da do kraja 2026. ispuni cilj koji je sama zacrtala - da “prekriži” sva preostala?

Sporiji napredak i članstvo na dugom štapu

Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber, rekao je “Vijestima” da je zabrinutost Francuske u pogledu proširenja EU, povezana s izborima u toj zemlji, koji se očekuju 2027.

“Tako da imamo raskorak između njemačkog ‘zelenog svjetla’ i francuskog ‘crvenog svjetla’. Čini se da je francuska odluka motivisana domaćim pitanjima”, naveo je on.

Podsjećajući da, prema podacima iz istraživanja “Eurobarometar”, objavljenog početkom septembra, 40 odsto Francuza podržava učlanjenje Crne Gore, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže to nije novost, već tradicionalna nenaklonjenost Francuza širenju EU na Zapadni Balkan.

Ona stoga poručuje da bi Vlada i Skupština morale da su toga svjesne i da bi morale da imaju “specijalnu strategiju za osvajanje podrške Francuza i francuskih institucija”.

“... Koje su dozvoljavale da proces (pregovora) teče nesmetano, dok nije počelo da postaje ozbiljnije”, dodala je Bajramspahić.

Ona je rekla redakciji da mjesecima u Crnoj Gori vlada nekritička euforija, kao da je zagarantovano da će država postati članica EU 2028, što je cilj Vlade Milojka Spajića (Pokret Evropa sad).

“... Samo predostrožnošću možemo izbjeći iznenađenja i odbraniti strateški državni interes. Upozoravala sam da je neophodno agilnije razmatrati nepovoljne scenarije radi pravovremenog reagovanja na prepreke na putu. To govorim upravo zato što najsnažnije navijam da uspijemo”, dodala je Bajramspahić.

Sagovornica je navela da u Crnoj Gori postoji ignorisanje svih nepovoljnih signala na koje se mora obraćati pažnju da bi bili prevenirani. Prije svega, kaže, na činjenicu da Crna Gora do juče nije dobila “zeleno svjetlo” od jedne od ključnih članica EU.

“Tišina je politička poruka koju nam upućuju posljednjih mjeseci i na koju je trebalo da reagujemo”, tvrdi Bajramspahić.

Ona je istakla da je, pošto je država “dovedena u cajtnot”, to što zatvara i tri poglavlja - ispalo kao da je ustupak i poklon, a ne nešto zasluženo.

“Nije važno koji će argumenti biti iskorišteni kao opravdanje blokade dva poglavlja. Poruka nije tehnička, već politička: da Crna Gora treba sporije da napreduje i da članstvo nije toliko izvjesno koliko se tvrdi u političkim frazama. Međutim, to je osnovno i to je trebalo i sami da znamo i da djelujemo u skladu s tim”, konstatovala je Bajramspahić.

Glavni i odgovorni urednik portala “European Western Balkans”, Nemanja Todorović Štiplija, saopštio je “Vijestima” da Francuska ima rezerve prema ubrzanom putu Crne Gore u EU, jer očekuje reformu te zajednice, odnosno promjene u oblastima koje se tiču procesa proširenja. Tvrdi da je to važna tema za Pariz.

“Ona, na neki način, usporava proces, ali će svakako sve leći na svoje u narednih godinu i po dana, ako za to ima mogućnosti. Takođe, bitno je da crnogorska Vlada vidi koji su komentari Francuske, naročito na poglavlja o poljoprivredi (čiji je zatvaranje blokirano), kako bi se te stvari otklonile”, naveo je on.

Međutim, crnogorska strana zasad nema nikakve povratne informacije šta je Francuskoj sporno u blokiranim poglavljima- ako je išta.

Ni šest, ni sedam, ni devet

Da se sprema “rampa” na dva poglavlja, prvi je, juče oko podneva, obznanio predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković. On je, na sjednici tog skupštinskog tijela, rekao da će se to desiti “usljed protivljenja jedne uticajne članice”, pozivajući ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević (Pokret Evropa sad) da objasni o čemu je riječ.

Ona je poručila da je Crna Gora ispunila svaka obaveza u vezi pet poglavlja.

“Vjerujem da ćemo 16. decembra imati razloga da slavimo jedan zajednički uspjeh cjelokupne administracije - Vlade i parlamenta. Vjerujem da je mnogo urađeno u 2025. godini”, poručila je.

Iz Vlade su više puta najavljivali da će na međuvladinoj konferenciji biti zatvoreno pomenutih pet poglavlja, te da su sve obaveze u tom pogledu - realizovane.

Međutim, odluka Pariza sasvim sigurno je “hladan tuš” vlasti, pogotovo imajući u vidu činjenicu da su njeni zvaničnici licitirali da bi ove godine moglo da bude zatvoreno šest, sedam ili devet poglavlja.

Najviši predstavnici vlasti ćutanjem su juče ispratili informaciju “Vijesti” da je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja. Jedini se oglasio ministar poljoprivrede Vladimir Joković (Socijalitička narodna partija), čija su dva poglavlja “stradala”. On je listu kazao da je urađeno sve što je zahtijevano i da iza odluke Francuske možda stoje “i razlozi koji se ne tiču same poljoprivrede”.

Felten: Dostignut nivo da se ide po ugovor

Potez Pariza potpuno je stavio u drugi plan prekjučerašnju najavu Fridriha Merca da sa Crnom Gorom “treba preći na sljedeći korak” - izradu sporazuma o pristupanju.

“Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju. To je i u našem interesu, jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi. To se posebno odnosi na ograničavanje nelegalnih migracija. Za naše dvije zemlje to je od velikog značaja”, izjavio je Merc u Berlinu, na konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, kazao je za Vijestima da je Merc potvrdio stav Berlina - da se proces pristupanja EU temelji na rezultatima.

“Uoči važnih konferencija u Briselu - međuvladine konferencije EU sa Crnom Gorom 16. decembra, samita EU - Zapadni Balkan 17. decembra i Evropskog savjeta 18. decembra, savezni kancelar potvrdio je stav Njemačke da je proces pristupanja EU za zemlje kandidate zasnovan na učinku i da je napredak Crne Gore u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje dostigao nivo koji, po našem mišljenju, omogućava EU da započne proces izrade ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom”, naveo je on.

U odgovoru Feltena piše da je ovu poruku prenio i savezni ministar vanjskih poslova Johan Vadeful svojim crnogorskim sagovornicima i crnogorskoj javnosti, tokom posjete Podgorici 17. novembra.

Komentarišući Mercovu poruku, Florijan Biber je rekao da su posrijedi dobre vijesti za Crnu Goru.

“Ovo je najjasnija posvećenost njemačkog kancelara Merca pristupanju Crne Gore EU. To je značajno, jer njegova vlada nije bila toliko otvoreno naklonjena proširenju kao prethodne njemačke vlade”, istakao je on.

Sagovornik je naveo da poruku Merca vidi i kao usmjerenu ka zemljama koje bi mogle biti neodlučne. Posebno je, dodaje, bilo ključno poslati signal Hrvatskoj da bilateralna pitanja ne bi trebalo da ometaju proces pristupanja, a što je trenutno slučaj.

Članstvo daleko od izvjesnog

Potpredsjednik Evropske stabilizacione inicijative (ESI) Kristof Bender, kazao je listu da se, otkako je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu, vidjela retorička promjena u vezi s proširenjem EU, te da su čak i raniji skeptici naglasili da sad smatraju proširenje EU strateškim ciljem.

“Mercovu izjavu treba posmatrati u tom kontekstu. To, međutim, ne znači da je pristupanje Crne Gore već gotova stvar. I dalje postoji značajan otpor proširenju EU unutar njemačkog rukovodstva koji treba prevazići”, tvrdi on.

Bender je naveo da je slično i u Francuskoj, objašnjavajući da tamošnje vladajuće rukovodstvo smatra da mu je prostor za manevrisanje ograničen usled jačanja krajnje desnice.

On, međutim, naglašava da je Crna Gora jedina zemlja kandidatkinja koja ima realnu šansu da bude primljena u EU prije 2030. Tvrdi da je to moguće, ali da je daleko od izvjesnog. Kaže da će to djelimično zavisiti od političke dinamike u državama članicama EU, ali u velikoj mjeri i od same Crne Gore.

“Što Crna Gora bude bolje pripremljena do kraja 2026, to će biti teže odbiti ili odložiti njen pristup”, ocijenio je Bender.

Sagovornik je rekao da, pošto je cilj članstva tako blizu, vrijedno je “dati sve” u posljednjoj godini, zaboraviti uskostranačke interese na trenutak i punom snagom raditi zajedno na zajedničkom nacionalnom cilju.

Odgovor Vučiću

Za Nemanju Todorovića Štipliju, poruka njemačkog kancelara je pozitivan i veoma važan signal, posebno zato što, kaže, dolazi iz najveće i najuticajnije države članice EU. Istakao je da takva najava potvrđuje da se politika zasnovana na individualnim rezultatima kandidata i dalje smatra relevantnom u Briselu i Berlinu.

“Mslim da je ova izjava i svojevrsni odgovor na predlog predsjednika Vučića da sve države Zapadnog Balkana uđu u EU u istom trenutku, ideju koja više ne odgovara ni Crnoj Gori, ni Albaniji, koje realno i mjerljivo napreduju u pregovorima. U tom smislu, neko od ključnih evropskih aktera morao je da povuče jasnu liniju i stavi tačku na takve, politički neozbiljne prijedloge”, poručio je Todorović Štiplija.

On tvrdi da “tajming nije slučajan”, navodeći da se EU nalazi u fazi redefinisanja politike proširenja, pod pritiskom geopolitičkih okolnosti, bezbjednosnih izazova i unutrašnjih debata o kredibilitetu procesa.

“Poruka iz Berlina dolazi upravo u trenutku kada je bilo potrebno reafirmisati princip zasluga”, dodaje sagovornik.

Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića pozdravili su izjavu njemačkog kancelara, navodeći da je šef države na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra, “jasno pozvao” Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta ugovora o pristupanju.

Joković: Ne znam zašto je Francuska čekala minut do 12

Vladimir Joković je prije tri dana rekao medijima da će “Crna Gora sljedeće sedmice zatvoriti dva poglavlja iz sektora poljoprivrede”. To se neće desiti, a ministar poljoprivrede tvrdi da je njegov resor uradio sve što je od njih zahtijevano.

“Ovdje su činjenice potpuno na našoj strani. Sve što je Evropska komisija tražila od nas, mi smo završili. Komisija je prije više od mjesec dana dala pozitivno mišljenje na oba poglavlja i sve što je od nas traženo, mi smo završili. Dvadeset šest od 27 zemalja EU, među kojima su Italija, Njemačka, Holandija, Austrija, Španija, Poljska... dale su pozitivno mišljenje i nema nikakvih problema po njihovom viđenju i viđenju Komisije”, rekao je Joković “Vijestima”.

Kako je dodao, nije siguran ni zašto se čekao “minut do 12” (za odluku Francuske), te da možda postoje i razlozi koji se ne tiču same poljoprivrede.

“Dakle, zašto Francuska nije glasala kad smo sve odradili što je od nas traženo i zašto se čekao posljednji dan ili posljednja dva dana da se o tome izjasne? Ne znam zbog čega je tako, ali znam da je sve završeno i više mislim da je ovo odluka zbog nekih drugih razloga nego što je samo poljoprivreda”, naveo je Joković.

Spajić sljedeće sedmice u Berlinu i Parizu

Premijer Spajić, koji je juče bio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima boraviće naredne sedmice u Njemačkoj i Francuskoj. Na prekjučerašnjoj sjednici Vlade usvojene su platforme o tome. Tokom dvodnevne radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra, Spajić će se sastati s njemačkim ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom i potpisati deklaraciju koja će omogućiti međusobno priznavanje vozačkih dozvola, a planirana je i posjeta Fondaciji “Konrad Adenauer.

Takođe, u periodu od 18. do 20. decembra, šef Vlade će biti u radnoj posjeti sjedištu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Parizu. Spajić će se, tom prilikom, sastati sa novoizabranim generalnim direktorom UNESCO-a Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a Lazarom Elunduom Asomom.

Nije jasno hoće li Spajić biti na međuvladinoj konferenciji u Briselu u utorak.

Todorović Štiplija: Njemačka prvi put govori konkretno o Crnoj Gori

Nemanja Todorović Štiplija je kazao da Francuska u prethodnih šest mjeseci nije bila spremna da podrži početak izrade ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom.

“Ipak, ne vjerujem da je to konačna pozicija Pariza. Tokom narednog perioda, posebno za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU, očekujem da se ovo pitanje ponovo otvori, uz aktivniji angažman crnogorskih vlasti prema francuskim vlastima, kako bi se eventualne rezerve prevazišle”, dodao je on.

S druge strane, sagovornik je naveo da je Njemačka i ranije slala pozitivne političke signale Crnoj Gori, ali da je razlika u tome što se sada prvi put tako jasno i nedvosmisleno govori o narednom, vrlo konkretnom koraku u procesu pristupanja.

“Ovo više nije opšta politička podrška ili diplomatska fraza, već poruka koja ima i proceduralnu i političku težinu. Upravo zato je izjava Merca značajna, jer pokazuje da se Crna Gora u dijelu ključnih evropskih prijestonica zaista posmatra kao kandidat koji je spreman da uđe i u tu, žavršnu fazu pregovora”, zaključio je Todorović Štiplija.

Šta je Makron govorio Milatoviću i Spajiću o EU

Premijer Spajić se u februarau 2024, tokom radne posjete Francuskoj, sastao s Makronom, koji mu je, kako je tada saopštio, kazao da je Crna Gora “prva u nizu zemalja koja će se priključiti EU”.

“Fenomenalan sastanak s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, tokom kog smo osjetili snažnu podršku Francuske na našem putu ka EU”, napisao je Spajić tada na mreži Iks.

Predsjednik Milatović susreo se s Makronom krajem oktobra, na Pariskom mirovnom forumu.

“Tokom susreta, predsjednik Makron je istakao snažnu podršku Francuske putu Crne Gore ka članstvu u EU, naglasivši da Francuska ostaje pouzdan partner i istinski saveznik u ostvarivanju tog cilja”, rečeno je tada iz Milatovićevog kabineta.