Savjet Evropske unije (EU) uskoro bi mogao da uspostavi ad hok Radnu grupu za izradu Nacrta pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, imajući u vidu ostvareni napredak države i ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja.
To se navodi u Nacrtu zaključaka Savjeta o proširenju, u koje "Vijesti" imaju uvid, a koji bi mogli biti danas usvojeni.
Kako se navodi, Savjet prima na znanje komunikaciju i izvještaje Evropske komisije od 4. novembra 2025. godine, te posebno pozdravlja, između ostalog, da je Crna Gora dodatno napredovala u pristupnim pregovorima i da je sada privremeno zatvoreno 12 pregovaračkih poglavlja.
"Savjet se raduje što skorijem privremenom zatvaranju dodatnih poglavlja, čim se ispune uslovi. Na osnovu ukupnog napretka koji je Crna Gora ostvarila, Savjet odlučuje da se uspostavi ad hok Radna grupa za izradu Nacrta pristupnog ugovora sa Crnom Gorom. U tom smislu, i kao pitanje prioriteta, Savjet očekuje neophodne pripremne aktivnosti kako bi se obezbijedilo efikasno funkcionisanje ad hok Radne grupe nakon njenog osnivanja, uključujući i razjašnjenje ključnih principa budućih pristupnih ugovora", piše u Nacrtu zaključaka.
Kako su "Vijesti" objavile početkom oktobra, Radna grupa za izradu nacrta sporazuma (ugovora) o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji može biti formirana krajem godine jer je Danska spremna da to stavi na dnevni red prije završetka njihovog predsjedavanja.
Izvor "Vijesti" upoznat s tokom pregovora o pristupanju podsjetio je da je u zaključcima Savjeta EU iz decembra 2024. pomenuto da će, kada se steknu uslovi, u Savjetu biti formirana ad-hok radna grupa za izradu nacrta.
"Članice o tome vode računa, Kipar je već administrativno pripremio teren, a Danci su spremni da formiranje te grupe stave na dnevni red prije kraja njihovog predsjedavanja", kazao je izvor.
Danska je u julu preuzela od Poljske rotirajuće šestomjesečno predsjedavanje EU, a nakon nje ga u januaru preuzima Kipar.
Crna Gora je danas zatvorila još pet poglavlja u pregovorima sa EU- poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te poglavlje 13 – Ribarstvo.
Crna Gora je do sada zatvorila ukupno 12 poglavlja.
Crna Gora mora nastaviti sa reformama, posebno u oblasti pravosuđa
U Nacrtu zaključaka, u dijelu o Crnoj Gori, piše i da Savjet ohrabruje Vladu da nastavi sa sprovođenjem ambicioznog plana za uspješno okončanje pristupnih pregovora, a sve političke aktere da očuvaju široki politički konsenzus, pojačaju napore i rade zajedno kako bi se obezbijedio dalji napredak.
"Savjet ohrabruje Crnu Goru da dodatno unaprijedi sprovođenje mjerila za zatvaranje poglavlja, naročito u poglavljima vladavine prava 23 i 24", navodi se.
Savjet poručuje da Crna Gora mora nastaviti napredak na putu reformi, posebno u oblasti pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u javnoj upravi.
"Evropska unija očekuje da Crna Gora uopšteno unaprijedi svoje administrativne kapacitete."
Savjet konstatuje da broj pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije i dalje ostaje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj bilans rezultata u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala, obezbjeđujući pravosnažne presude, odvraćajuće kazne, kao i zapljenu i oduzimanje imovine.
Savjet poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoje izborno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, naročito u dijelu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
Savjet takođe ohrabruje Crnu Goru da obezbijedi nesmetano funkcionisanje ključnih pravosudnih institucija i da ubrza i produbi sprovođenje ključnih pravosudnih reformi, kako bi se dodatno ojačala nezavisnost, profesionalnost i odgovornost pravosuđa.
"Crna Gora treba hitno da okonča postupke imenovanja na upražnjena mjesta kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija, kao i kroz postupke zasnovane na zaslugama", jedan je od zaključaka.
Neophodno brzo i potpuno usklađivanje sa viznom politikom EU
Kako se navodi, Savjet prepoznaje dobar napredak ostvaren u oblasti azila i upravljanja migracijama, uz ponovno potvrđivanje potrebe za brzim i potpunim usklađivanjem sa viznom politikom Evropske unije.
U pogledu ekonomskih kriterijuma, Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i poboljšanja na tržištu rada. Savjet naglašava značaj zaštite nezavisnosti Centralne banke i transparentnih, nepristrasnih imenovanja članova upravljačkih tijela, te pozdravlja nedavna imenovanja viceguvernera.
Savjet ohrabruje Crnu Goru da dodatno sprovodi neophodne strukturne reforme, smanji javni dug i nastavi napore na jačanju fiskalnog upravljanja i transparentnosti.
"Savjet ostaje posvećen daljem napretku postepene integracije Crne Gore u unutrašnje tržište EU, između ostalog na osnovu unaprijeđene primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Savjet pozdravlja tekuću implementaciju Plana rasta za Zapadni Balkan u Crnoj Gori, koji je na dobrom putu da donese konkretne koristi građanima. Savjet pozitivno prima na znanje prve dvije djelimične isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast i ohrabruje Crnu Goru da nastavi sprovođenje svoje Reformske agende", piše u Nacrtu.
Savjet konstatuje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju ključni elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja i "snažno pohvaljuje Crnu Goru" zbog dosljedne saradnje u oblasti vanjske politike, kao i njene postojane i dugogodišnje potpune usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU – što predstavlja snažan signal strateške posvećenosti Crne Gore njenom putu ka Evropskoj uniji.
Savjet takođe pozdravlja kontinuirano aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike, kao i njenu zainteresovanost za dalje jačanje takve saradnje.
Značajan napredak Albanije, Ukrajine i Moldavije
Savjet EU ukazuje na značajne iskorake i napredak koje je više zemalja kandidata ostvarilo tokom 2025. godine, uprkos ozbiljnim izazovima izazvanim ruskim ratom agresije protiv Ukrajine i kontinuiranim hibridnim aktivnostima.
Pohvaljujući ostvareni napredak, "Savjet se raduje preduzimanju daljih koraka radi unapređenja odgovarajućih pristupnih procesa čim se ispune kriterijumi i steknu uslovi".
Podsjeća se da je Albanija sada otvorila svih šest pregovaračkih klastera i da napreduje u pristupnim pregovorima, dok je uspješno i blagovremeno okončan procesa skrininga Ukrajine i Moldavije te Savjet "prima na znanje procjenu Evropske komisije da je svih šest klastera spremno za otvaranje".
"Savjet se raduje otvaranju klastera sa obje zemlje kandidatkinje, počevši bez odlaganja od klastera osnova, a potom i ostalih klastera, u skladu sa metodologijom i pregovaračkim okvirima. Savjet sprovodi aktivnosti u cilju pripreme narednih koraka", piše u zaključcima.
Bez rominga sa EU naredne godine
Najavljeno je pristupanju Ukrajine i Moldavije "Romingu kao kod kuće" od 1. januara 2026. godine, a Zapadnog Balkana tokom 2026. "čime će se njihovim građanima omogućiti da obavljaju pozive ka, iz i unutar Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora, kao i da koriste mobilne podatke bez dodatnih troškova".
"Savjet ostaje posvećen obezbjeđivanju jasnog i predvidivog puta ka članstvu u Evropskoj uniji za zemlje kandidate, uključujući i kroz pojednostavljenje postupaka u okviru uspostavljene metodologije. U tom kontekstu, Savjet naglašava značaj organizovanja političkih međuvladinih konferencija", navodi se u Nacrtu zaključaka.
Proširenje doprinos evropskom miru, stabilnosti i prosperitetu
Savjet u zaključcima ponovo potvrđuje geostrateški značaj proširenja kao ključnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu u 21. vijeku.
"Efikasan, na zaslugama zasnovan i kredibilan proces proširenja mora se održavati, utemeljen na kopenhaškim kriterijumima, utvrđenim principima i metodologiji. Savjet poziva sve partnere da iskoriste ovu priliku, iskoriste postojeći zamah i preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali svoj napredak na putu ka Evropskoj uniji", piše u Nacrtu.
Kako se dodaje, u sve nestabilnijem geopolitičkom kontekstu, u kojem se na evropskom kontinentu vodi rat (ruska agresija na Ukrajinu) Evropska unija ostaje oslonac mira, prosperiteta i bezbjednosti. Poštovanje međunarodnog prava, mirno rješavanje sukoba, pomirenje i regionalna saradnja predstavljaju principe od najvećeg značaja kojima je Unija posvećena.
Savjet ponavlja da će se napredak svih partnera koji teže članstvu i dalje ocjenjivati na osnovu pravične i stroge uslovljenosti i njihovih sopstvenih zasluga, što predstavlja kamen temeljac pristupnih pregovora, sa vladavinom prava, demokratijom i osnovnim pravima u njegovom središtu.
"Partneri moraju poštovati i promovisati vrijednosti Evropske unije utvrđene ugovorima. Članstvo u EU podrazumijeva sposobnost da se u potpunosti preuzmu sve obaveze koje iz njega proizilaze. Napredak u osnovnim oblastima i dalje ostaje ključni mjerilo napretka ka članstvu u Evropskoj uniji. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti otklanjanju svih nedostataka koje je identifikovala Evropska komisija", poručuje Savjet.
Kako dodaje, sposobnost Unije da primi nove članice, uz očuvanje svoje efikasnosti u funkcionisanju i daljem razvoju, predstavlja važno pitanje u opštem interesu kako Unije, tako i zemalja kandidata.
"Imajući u vidu perspektivu daljeg proširenja Unije, i Evropska unija i buduće države članice moraju biti spremne. Uporedo sa intenziviranjem reformskih napora zemalja koje teže članstvu, EU mora sprovesti neophodne unutrašnje pripreme i reforme, kako je predviđeno Deklaracijom iz Granade i zaključcima Evropskog savjeta iz juna 2024. godine. To će Uniju učiniti snažnijom i unaprijediti evropski suverenitet. Savjet će nastaviti da se bavi ovim pitanjem i unapređuje rad u skladu sa dogovorenim procedurama", piše u Nacrtu zaključaka.
Navodi se da potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP) i dalje predstavlja ključni aspekt procesa evropskih integracija i snažan izraz strateškog opredjeljenja partnera. Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa CFSP-om EU, uključujući i restriktivne mjere.
Zemlje regiona da riješe sporove i pitanja proistekla iz nasljeđa prošlosti
Na Zapadnom Balkanu, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Savjet, kako se navodi, snažno ohrabruje partnere da riješe svoje bilateralne sporove i pitanja proistekla iz nasljeđa prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim principima, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije.
Savjet poziva zemlje kandidate da u potpunosti iskoriste postojeće mogućnosti i poziva Evropsku komisiju da iznese dodatne predloge u vezi sa postepenom integracijom.
"Efikasna strateška komunikacija o proširenju i njegovim koristima, kako od strane partnera, tako i od strane Evropske unije, ostaje od ključnog značaja", piše u Nacrtu zaključaka.
Bonus video:
