Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore nije juče reagovalo na odluku Vlade Hrvatske da tijelo koje će se baviti pitanjem vlasništva nad brodom “Jadran” nazove komisijom “za povrat” tog jedrenjaka.
“Vijesti” od resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) očekuje odgovore na pitanja da li su naziv komisije doživjeli kao provokaciju, da li je Podgorica formirala tijelo koje će se baviti statusom školskog broda, te ako jeste - kad i ko su članovi.
Vlada Hrvatske juče je formirala “Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda ‘Jadran’ i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom”. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te države nije odgovorilo na pitanja redakcije da li smatraju da se naziv komisije temelji na načelima dobrosusjedstva, te misle li da ga crnogorska strana može doživjeti kao provokaciju.
Takav potez Zagreba došao je dan nakon što je Podgorica zatvorila pet poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU). Hrvatska je krajem prošle godine blokirala zatvarenje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), a prethodno je, u formi non-pejpera, ispostavila zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i vlasništvo nad brodom “Jadran”. Crnogorski zvaničnici tvrde da je Podgorica ispunila sve uslove za “precrtavanje” poglavlja 31.
U dokumentu o osnivanju komisije objavljenom na sajtu hrvatske Vlade navodi se da će predsjednik tog tijela biti šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, a članovi Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić, kao predstavnici Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
Ističe se da je Hrvatska zainteresovana za jačanje bilateralnih odnosa s Crnom Gorom “temeljenih na načelima dobrosusjedstva i uz poštovanje ugovora koji obavezuju obje države”, što uključuje i rješavanje otvorenih pitanja, te da Zagreb podstiče otvoren i aktivan dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja tih pitanja.
“Pitanje sukcesije vojne imovine, posebno povrata školskog broda ‘Jadran’, u skladu s Ugovorom o pitanjima sukcesije, jedno je od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu, te je obostrano dogovoreno da se ovo pitanje razmatra na nivou stručnih komisija. Komisija u svom radu na pitanjima sukcesije imovine bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u odnosu na Crnu Goru, polazi od međunarodnopravnog okvira koji obavezuje države nastale raspadom Jugoslavije...”, piše u odluci.
Napominje se da će komisija rad da temelji na postojećim “analitičkim i dokumentacijskim podlogama”, te da će “posebnu pažnju posvećivati pitanju povrata školskog broda ‘Jadran”.
“Vijesti” su početkom septembra objavile da su dvije države blizu dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova i da je dio kompromisa bilo i to da se o “Jadranu” ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj dok se to pitanje ne riješi.
Iz MVP-a su polovinom septembra redakciji rekli da je, imajući u vidu razlike u stavovima Crne Gore i Hrvatske o jedrenjaku, planirano da argumentaciju razmijene “nadležne specijalizovane komisije”.
Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran”, nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.
Argument crnogorskih vlasti je to što se “Jadran”, kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji se koristi u civilne svrhe, nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori - na redovnom remontu u bivšem vojnom brodogradilištu u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Dragan Samardžić, rekao je juče da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi “temeljno i kritički” analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije.
“Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore”, ocijenio je on.
Crna Gora i Hrvatska počele su početkom 2025. bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja otvorenih pitanja.
“Zahlađenje” u odnosima dviju država počelo je u januaru 2024, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o “Jadranu” i tabli u Morinju. Krapović je prethodno rekao da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom.
Kulminacija je uslijedila pošto je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu. Pogoršanju odnosa doprinijela je i ljetošnja objava Ministarstva odbrane i VCG da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu “Jadrana”.
U međuvremenu je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno završen je proces poklanjanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu, ali je otvoreno novo - imovina pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Bonus video:
