Priča o statusu srpskog jezika i dvojnog državljanstva partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF) služi za mobilizaciju glasačkog tijela, te samim tim predstavlja početak kampanje u susret izborima 2027. godine.
To je “Vijestima” rekla glavna i odgovorna urednica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović, komentarišući najavu Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) da će “intenzivirati aktivnosti” na rješavanju statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva kroz izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
“Kao što je to ranije radila Demokratska partija socijalista (DPS), tako sada stranke nekadašnjeg DF-a na temama podjela opstaju i učvršćuju svoje pozicije”, rekla je Perović.
Predsjedništvo DNP-a je u ponedjeljak saopštilo da je na sjednici jednoglasno usvojilo zaključak o intenziviranju aktivnosti svih partijskih funkcionera na rješavanju pitanja statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva. Kazali su da su “posebno apostrofirani” javno saopšteni stavovi potpredsjednika DNP-a i Vlade Miluna Zogovića i poslanika Jelene Kljajević i Dragana Bojovića da je “neophodno početi nacionalni dijalog oko ovih pitanja u prvom kvartalu sljedeće godine”.
“Ustavne izmjene i dopune nisu nikakav atak na državu, naprotiv, one predstavljaju nužnost koja vodi stabilizaciji društveno-političkih prilika u susret evropskim izazovima koji nas očekuju. Predsjedništvo DNP-a takođe smatra da ustavne izmjene i dopune prvo treba da predloži i usvoji Vlada kako bi institucionalni nivo takve odluke garantovao i izglasavanje u Skupštini”, naveli su.
Poručili su da je vrijeme da sa “načelne i verbalne spremnosti” svi ključni politički činioci pređu na demonstraciju konkretnosti, odgovornosti i spremnosti da “doprinesu zaustavljanju dalje diskriminacije lingvističke većine”.
NE PROPUSTITE
Takva odluka dolazi sedam dana nakon izjave šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) da važeći najviši pravni akt zemlje, donesen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, i da je veliki broj odredbi tog propisa “sazreo za usklađivanje sa savremenom državom”, dodajući da treba “upodobiti” i status srpskog jezika.
Nacionalizam i podjele profitabilni
Perović je rekla da priča o statusu srpskog jezika i dvojnog državljanstva prvenstveno služi dijelu aktuelne vlasti da mobiliše sopstveno glasačko tijelo, te da, samim tim, to jeste i svojevrsna kampanja u susret izborima 2027. godine.
Ocijenila da su priče identiteta i podjela, istovremeno i “vječne teme” političke strukture okupljene oko bivšeg DF-a, zahvaljujući kojima, tvrdi ona, politički opstaju sve ovo vrijeme i utvrđuju svoje političke pozicije.
“Nažalost, od nacionalizma i podjela se politički profitira. Kao što je na identitetskim temama i podjelama toliko dugo opstajala i živjela prethodna vlast, tako te priče i danas služe u iste svrhe. Da se politički živi i učvršćuje”, navela je sagovornica.
Dio vladajuće većine, predvođen liderom DNP-a Milanom Kneževićem i Mandićem, posljednjih nekoliko godina traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog. U dijelu većine krajem prošle godine čula se ideja i da bosanski jezik bude službeni. Srpski i bosanski (uz albanski i hrvatski) su, prema Ustavu, u službenoj upotrebi, dok je crnogorski službeni jezik.
”Dok Knežević otvoreno opstruira evropski proces, kao što vidimo na slučaju Botuna, Mandić to čini vještije. Predsjednik parlamenta obilazi evropske prijestonice, priča o diplomatskim aktivnostima na kojima navodno radi da bi zemlja postala naredna članica EU, dok istovremeno non-stop u fokusu drži teme podjela, koje ne samo da odvlače od evropskih zadataka, nego su i vrednosno antievropske teme”, rekla je Perović.
Zbog komplikovane procedure za izmjenu Ustava u dijelu jezika (potrebne su dvotrećinska podrška u parlamentu i najmanje tropetinska svih birača na referendumu), zbog čega je to praktično nemoguće, DNP i Nova srpska demokratija (NSD) su zagovarali pravno upitne ideje za realizaciju svog zahtjeva, poput organizovanja ustavotvorne skupštine i “dodavanja” novog člana u najviši pravni akt.
Iz DNP-a nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li očekuju da će imati podršku parlamentarne većine za izmjene Ustava kako bi srpski jezik postao službeni, te da li zapravo mobilišu biračko tijelo i tako počinje pripreme za kampanju u susret izborima 2027.
Perović: od čega DNP da živi?
Perović je konstatovala da politička platforma DNP-a nema na čemu drugo da se zasniva, osim na identitetskim temama i podjelama, postavivši pitanje: “Od čega drugo ta partija politički živi?”.
“Od posjeta Kneževića (predsjedniku Srbije Aleksandru) Vučiću za slavu, priča o Vučićevim supermoćima i ostalim aktivnostima Vučićeve genijalne ideje da region što kasnije, ili nikad, uđe u Evropsku uniju (EU)”, kazala je ona.
Naglasila je da je poseban problem što se dio nove vlasti deklarativno zalaže za ulazak u EU, dok istovremeno uporno insistira na temama koje zemlju odvlače od tog proklamovanog cilja.
“Tu, doduše, imamo nijanse. Dok Knežević otvoreno opstruira evropski proces, kao što vidimo na slučaju Botuna, Mandić to čini vještije. Predsjednik parlamenta obilazi evropske prijestonice, priča o diplomatskim aktivnostima na kojima navodno radi da bi zemlja postala naredna članica EU, dok istovremeno non-stop u fokusu drži teme podjela, koje ne samo da odvlače od evropskih zadataka, nego su i vrednosno antievropske teme”, podvukla je Perović.
Iako je DNP prilikom formiranja Vlade Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) krajem oktobra 2023. potpisao sporazumu o vlasti, u kom piše da će se njeni konstituenti suzdržavati “od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore”, Knežević je u više navrata govorio o ideji srpskog jezika kao službenog.
To se intenziviralo uoči održavanja popisa stanovništva u decembru 2023, te nakon objavljivanja rezultata tog procesa sredinom oktobra 2024. godine. Krajem 2023. izjavio je da će DNP nakon objavljivanja rezultata popisa insistirati da dođe do “dopuna” Ustava, kojima će srpski jezik biti izjednačen sa crnogorskim.
U intervjuu dnevnom listu “Pobjeda” u avgustu prošle godine, Knežević je poručio da bi eventualne promjene Ustava trebalo da budu “predmet dogovora parlamentarne većine”, te da niko ne bi trebalo da bude zabrinut da će “njima biti promijenjen građanski karakter države”.
Tada je kazao da, ako rezultati popisa pokažu da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori, treba pristupiti dopunama, a ne izmjenama Ustava, tako što će pored crnogorskog i srpski jezik biti normiran kao službeni.
“Svako ko osporava ovu legitimnu inicijativu u stvari se zalaže za lingvistički aparthejd. Naša je dužnost da pružimo institucionalni otpor svakom pokušaju prisilne nacionalne i identitetske asimilacije”, rekao je Knežević tom prilikom.
Prema podacima s popisa stanovništva realizovanog u decembru 2023, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom - 43,18 odsto (269.307 građana), zatim crnogorskim 34,52 odsto (215.299), pa bosanskim 6,97 odsto (43.470).
Albanskim jezikom govori 5,25 odsto stanovnika (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), a srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999). O tome kojim jezikom govori, nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).
Bonus video:
