U crnogorskom izbornom sistemu ne postoji potpuna ustavno-sudska zaštita biračkog prava i Ustavni sud u slučaju Šavnika nema mogućnost da samoinicijativno pokrene postupak poništavanja izbornog procesa u toj opštini, rekao je danas predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša.
On je danas saslušan na Ustavnom odboru, kao jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda.
Njega je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović pitao koja su moguća rješenja u izbornom zakonodavstvu da se ne ponavlja Šavnik, gdje izbori nijesu završeni tri godine, i kako može Ustavni sud da reaguje u tom slučaju.
Mugoša je podsjetio da izborni proces ni do danas nije završen iako DIK redovno održava sjednice i nalaže Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) u Šavniku da se izbori na dva biračka mjesta ponove.
Mugoša je ukazao na zakonske prepreke – DIK ne može preuzeti nadležnost OIK-a kada su u pitanju lokalni izbori.
"Sa druge strane da biste podnijeli izbornu žalbu Ustavnom sudu, potrebno je da DIK donese rješenju kojim odbija ili odbacuje prigovor“, rekao je Mugoša.
Dodao je da je ova situacija ekstremna jer su izbori počeli prije tri godine, svake nedjelje DIK nalaže OIK-u da taj proces završi, a za tri godine desile su i demografske promjene.
"Sada neko ko je bio blizu punoljetstva prije izbora u Šavniku, sada ne bi mogao da ostvari pravo u slučaju ponavljanja izbora jer je birački spisak zaključen uoči izbora. Da je OIK postupio po rješenju DIK-a, i da su izbori ponovljeni na dan održavanja izbora u Nikšići imali bismo paradoksalnu situaciju da se građani nalaze na dva biračka spiska u dvije opštine i da ostvaruju svoje biračko pravo“, naveo je Mugoša.
Prema njegovim riječima, izbori koji se sprovode tri godine ne mogu biti fer i demokratski, a s druge strane građani Šavnika nijesu dobili mogućnost da ostvare svoje biračko pravo.
"Jedini način da se taj proces završi jeste okončanje izbora na dva biračka mjesta“, kazao je Mugoša.
Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, kad su održani u još 13 opština, ali još nijesu okončani jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije “Za budućnost Šavnika”, koju predvodi nekadašnji Demokratski front, nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, jer su, tvrde, prepisani da bi podržali DPS.
Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 541 birač, glasalo se u devet navrata, posljednji put 18. decembra 2022, kad su izbori opet prekinuti, nakon čega tamošnja Opštinska izborna komisija (OIK) nije mogla da se dogovori o tome da ih ponovi.
Mugoša je, govoreći o stanju u sudstvu, ukazao na evropski standard koji zahtijeva pravsonažne presude.
"Generalno, ne možemo biti zadovoljni, standard koji se nameće, naročito u procesu EU intergacija je da su potrebne pravsonažne sudske odluke, ako ih nema, onda sve tužilačke istrage i sve što je predmet rada organa koji su pokrenuli neke postupke ne mogu imati zadovoljavajući pravni epilog“, kazao je odgovarajući na pitanje poslanika PES-a Vladimira Bakrača.
U tom smislu, kako je dodao, potreban je, osim pravnog znanja, određeni integritet koji se ne može naučiti na konferenciji ili seminaru, on se posjeduje i on se gradi.
Prema njegovim riječima, Ustavni sud, kao najinteresantniji, u proteklom periodu se suočavao sa određenim kritikama koje su se odnsoile na kvalitet rada.
"U posljednjem periodu je postignut napredak, kako ustavnih žalbi i predmeta vezanih za kontrolu ustavnosti i čini mi se da je ambicija da do kraja godine budu riješene sve ustavne žalbe iz protekle tri godine“, rekao je Mugoša. Dodao je da je potrebno unaprijediti i dinamiku rada sudova, kako bi građani u razumnom roku mogli da očekuju pravdu.
Poslanik GP URA Zoran Mikić pitao je Mugošu kakvo je njegovo iskustvo u saradnji sa Ustavnim sudom i je li bilo prilike da u nekim slučajevima efikasnije djeluje, kao i kako gleda na odlaganje lokalnih izbora u prošlom skupštinskom sazivu.
"Isto tako sada smo konsenzusom odložili sve izbore do 2027“, podsjetio je.
On je pitao Mugošu da li je trebalo da donesu leks specijalis, umjesto izmjena postojećeg Zakona o izboru odbornika i poslanika jer pojedini predsjednici opština „ne znaju šta će da rade kad im istekne mandat“.
Mugoša je kazao da u kontinuitetu prati rad Ustavnog suda već deset godina i praksa je raznolika.
Rekao je da je jedna od osnovnih zamjerki u odnosu sa DIK-om je što se često dešavalo da DIK samo dobije obavještenje o onom što je ustavna žalba, odnosno da se ukida odluka DIK-a, a da se ne navode razlozi za to.
"Onda je DIK bio u dilemi kako da postupi“, naveo je dodajući da stalno potencira "hitnost" i "obrazloženost" u odlukama Ustavnog suda.
Ukazao je na dva „najekstremnija primjera“ vezana za biračko mjesto Javljen i Nikšiću i Doljane u Podgorici, gdje su bile slične situacije (nedostajao je birački spisak, kao dio biračkog materijala), a Ustavni sud je donio dvije različite odluke - u jednoj da je to razlog za ponavljanje izbora, a u drugoj da nije razlog za ponavljanje izbora.
Odgovarajući na drugo pitanje Mikića, kazao je da su sve situacije kada je riječ o produženju mandata bez izbora sporne, ali u situaciji kada postoji konsenzus i vlasti i opozicije, lakše se dolazi do rješenja, odnosno održivosti situacije.
„Takođe, mora biti ispunjeno i to da je cilj koji se želi postići time opravdan, odnosno da je neophodan u demokratskom društvu“, rekao je.
Podsjetio je da je jedan od zahtjeva međunarodnih partnera da postoji politička stabilnost i da su iscjepkani lokalni izbori doprinosili jednoj političkoj tenziji, gdje je Crna Gora bila u kontinuitetu u izbornim procesima.
Mugoša je aktuelni predsjednik Državne izborne komisije, koja će, u skladu sa izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su ljetos usvojene, biti ukinuta, odnosno transformisana u Centralnu izbornu komisiju (CIK). Mugoša je završio Pravni fakultet, magistrirao je i doktorirao na temama koje se odnose na izborne sisteme Crne Gore i EU.
U njegovoj biografiji, objavljenoj na sajtu DIK-a, piše da je bio saradnik u nastavi na Univerzitetu Crne Gore i pravni savjetnik u DIK-u šest godina. Autor je više naučnih radova, članaka i tekstova na temu izbora i učesnik više posmatračkih misija.
Od 2025. godine alumnista je prestižnog programa International Visitor Leadership Program (IVLP) američkog Stejt dipartmenta, namijenjenog razmjeni iskustava istaknutih profesionalaca i lidera iz različitih oblasti javnog života.
Ćupić: Ustavni sud bi trebalo i sam da pokreće sporove
Profesor Univerziteta Crne Gore Danilo Ćupić rekao je da bi Ustavnom sudu trebalo dati mogućnost da sam pokrene neki ustavni spor i pored bojazni od prejudiciranja.
On je, odgovarajući na pitanje predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović, da li sudije Ustavnog suda treba da odlučuju samo kada se uputi inicijativa ili nekad i sami treba da reaguju, kazao da se tu postavlja pitanje da li Ustavni sud „kada odluči nešto da preispita, već prejudicira odluku“.
„Postoji bojazan da je Ustavni sud već zauzeo stav. To ne može da se dovodi u pitanje i Ustavnom sudu bi trebalo dati mogućnost da sam pokrene neki ustavni spor“, kazao je Ćupić.
Smatra da se ustavna kultura u Crnoj Gori još nije razvila i građani još doživljavaju taj sud kao nadvrhovni koji će da im sagleda presudu kao Vrhovni i zato i postoji veliki broj ustavnih žalbi.
Ćupić je doktor je pravnih nauka i bivši generalni direktor Direktorata za poslove nadzora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Bonus video:
