Produžetak mandata sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić je neustavan i nezakonit i u situaciji, kada nije ni rat ili vanredno stanje, znači neopravdano nepoštovanje pravnog poretka, rekla je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
To je, kako je kazala Vijestima, “neprimjereno državi koja treba da dokaže privrženost vladavini prava pred ulazak u Evropsku uniju (EU)”.
Skupština je u nedjelju donijela odluku da sutkinji Lopičić produži mandat do izbora njenog nasljednika, najduže godinu, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu (član 15). Odluka je donijeta jednoglasno, dvotrećinskom većinom (54 poslanika) iako je predsjednik države Jakov Milatović početkom decembra predložio Predraga Krstonijevića da na funkciji sudije Ustavnog suda naslijedi Lopičić.
Parlament bi o Krstonijeviću trebalo da se izjasni danas, ali, prema informacijama “Vijesti”, nema neophodnu većinu glasova. Za izbor sudije Ustavnog suda je potrebna dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon najmanje 30 dana, sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49).
Gorjanc Prelević podsjeća na stav koji HRA dosljedno ističe - da sutkinja Desanka Lopičić nije zakonito u sudu.
Dodaje da je njoj još prošle godine funkcija morala da prestane jer je navršila 40 godina staža, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a u januaru puni i 65 godina života, čime ispunjava i drugi uslov za penziju.
Međutim, Skupština nije dobila o tome obavještenje od Ustavnog suda.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je u nedjelju u Skupštini da parlament može da radi na osnovu obavještenja koje su dobili od Ustavnog suda, “a tamo se radi o prestanku mandata”.
Prethodno su nezavisna poslanica Radinka Ćinćur i poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić rekli da je Lopičić već napunila 66 godina i da “po sili zakona treba da bude u penziji”.
“Sutkinja Lopičić ispunjava uslove za starosnu penziju i Ustavni sud je trebalo, shodno Ustavu i zakonu, da obavijesti Skupštinu da je taj kandidat ispunio uslove za starosnu penziju”, rekao je Čarapić.
HRA je prije nekoliko mjeseci podnijela inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, navodeći da član 153 stav 2 Ustava jasno propisuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina, bez ostavljanja bilo kakve mogućnosti za njegovo produženje.
Naveli su da posljedice takvog rada mogu biti ozbiljne jer odluke donijete od strane organa čiji članovi nemaju ustavni legitimitet mogu proizvesti štetu po pravni poredak i vladavinu prava.
Vlada je u novembru, u izjašnjenju na inicijativu HRA, navela da su navodi te NVO neosnovani. Kazali su da je Venecijanska komisija preporučila da ovakvo produženje mandata koje je deblokirajući mehanizam za funkcionalnost Ustavnog suda, imajući u vidu njegovu ustavnu ulogu u pravnom poretku Crne Gore, treba da bude vremenski neograničeno do izbora novih sudija.
Podsjećaju da je član 15 Zakona o Ustavnom sudu već bio pred Ustavnim sudom 2015. godine, kad je odbijen predlog za ocjenu ustavnosti.
Venecijanska komisija preporučila automatski produženje mandata
Prema nacrtu izmjena Zakona o Ustavnom sudu, koji je pripremilo Ministarstvo pravde, sudija kojem ističe mandat ili navršava godine za odlazak u penziju može, ali samo uz sopstveni pristanak, ostati na dužnosti “ako je to neophodno za odlučivanje većinom svih sudija”, u slučaju da se parlament ili predsjednik države ne predlože novog kandidata ili ga Skupština ne izabere.
Venecijanska komisija preporučila je 15. decembra u Mišljenju na Nacrt zakona da Crna Gora uvede automatski produžetak mandata ustavnih sudija dok ne budu izabrani njihovi nasljednici.
Komisija naglašava da crnogorski kontekst dodatno opravdava potrebu za automatskim produženjem, jer Ustavni sud ni danas ne radi u punom sastavu, a dvije pozicije sudija ostaju upražnjene mjesecima. Upravo ova situacija, navodi Komisija, pokazuje koliko je opasno oslanjati se na političku volju i rokove bez jasnih mehanizama zaštite institucionalnog kontinuiteta. Podsjeća i na 2022. godinu, kada je Sud bio blokiran i nije mogao donositi odluke jer je ostao sa samo tri sudije, što je u dokumentu apostrofirano kao scenario koji se mora spriječiti jasnim pravnim rješenjima.
Iz Ministarstva pravde su sredinom decembra najavili da će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa Mišljenjem VK i preporukom koja se odnosi se na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
Vlada Nacrt još nije usvojila.
Predsjednik države da hitno predloži i drugog kandidata za sudiju
Gorjanc Prelević je rekla da očekuje da predsjednik države hitno predloži i drugog kandidata za sudiju i da se popune sva mjesta, kako bi taj sud imao i legitimitet i kapacitet da normalno radi.
Predsjednik je 24. decembra utvrdio listu prijavljenih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda, po javnom pozivu od 28. novembra ove godine. Na oglas se javilo deset kandidata Nenad Đorđević, Nenad Vujanović, Milica Kovačević, Almir Muratović, Nataša Radonjić, Jelena Ružičić, Marija Bošković, Marko Blagojević, Ivan Adamović i Mirsad Mujević.
Milatović će, kako je najavljeno, formirati posebnu komisiju koja će provjeravati prijave kandidata, a zatim će sa njima obaviti razgovor.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima petoro sudija. Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog, mjesec i po prije toga, izabrala Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nisu dobile potrebnu podršku.
Mandić je na sjednici u nedjelju kazao da vjeruje da će biti izabrano “dvoje sudija Ustavnog suda”, ako ne u prvom glasanju, “onda svakako u glasanju koje će uslijediti najranije mjesec nakon prvog”.
Ustavni odbor predložio Nikolu Mugošu za ustavnog sudiju
Ustavni odbor Skupštine predložio je juče aktuelnog predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora iz vlasti i opozicije, dok je uzdržan bio poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović koji je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata, jer Ustavni sud neće imati sudiju iz bošnjačkog naroda.
Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Že. V.
Bonus video:
