Nepoštovanje naredbi pretpostavljenih i pokušaj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske Crne Gore (VCG) zahtijevali su jasan odgovor sistema - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate), govoreći o novim trzavicama u VCG i vrhovnoj komandi, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice VCG Darka Vukovića.
Krapović je u intervjuu “Vijestima”, rađenom elektronskom poštom, kazao da je suspenzija Vukovića rezultat ozbiljnih kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i jedinstva u komandovanju, navodeći da neće pristajati na političke kompromise koji zadiru u ustavne nadležnosti Vlade.
Govoreći o vetingu u sistemu odbrane, Krapović je rekao da je taj proces u toku i da je od 1. novembra 2023. do kraja prošle godine u Vojsci sproveden veliki broj provjera koje su rezultirale prestankom službe za 19 lica.
Ministar je saopštio da i dalje smatra da bi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka bila dobra ideja, ali da još nema elementarnih pretpostavki za takav korak.
Komentarišući to što je Hrvatska tijelo koje će se baviti pitanjem vlasništva nad brodom “Jadran” nazvala komisijom “za povrat” tog jedrenjaka, Krapović je kazao da svako ima pravo da određena radna tijela naziva kako smatra prikladnim, a da je za Crnu Goru mnogo važniji razgovor radnih grupa.
Istakao je da je stav Crne Gore po pitanju starog jedrenjaka „kristalno jasan“ i da se neće mijenjati, a to je da je “brod legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore”. Krapović je dodao da je s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem postigao dogovor da on (Krapović) predvodi komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu s Hrvatskom.
Kraj 2025. obilježile su nove trzavice u VCG i vrhovnoj komandi, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice VCG Darka Vukovića. Prvi čovjek VCG Miodrag Vuksanović tvrdi da je odluka o suspenziji zakonita i da nije motivisana politikom, već kršenjem principa subordinacije. Njoj je prethodilo pismo Vukovića šefu države Jakovu Milatoviću, u kom tvrdi da ga mobingujete, odnosno da se ne poštuje njegov čin prilikom ulaska u zgradu Ministarstva i prilikom rasporeda sjedjenja na sastancima. Kako odgovarate na te optužbe?
Suspenzija komodora Vukovića rezultat je ozbiljnih kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i jedinstva u komandovanju. Neposredan povod za donešenje odluke bilo je neizvršavanje direktnih naređenja načelnika Generalštaba, uključujući nedolazak na zakazani službeni razgovor. Nepoštovanje naredbi pretpostavljenih i pokušaj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske, zahtijevali su jasan odgovor sistema. Odluka je donešena u skladu sa zakonom i u koordinaciji s načelnikom Generalštaba, kao neophodna mjera za očuvanje discipline i autoriteta Vojske.
Odluka je donešena na predlog načelnika Generalštaba, sprovedena u skladu sa zakonom kao neophodna mjera za očuvanje gorepomenutih načela na kojima počiva organizacija i disciplina unutar VCG.
NE PROPUSTITE
Što se tiče pisma, sam komodor Vuković je iznio na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost da nije napisao nikakvo pismo bilo kome, a meni kao ministru se nije obratio ni preko načelnika Generalštaba kako priliči, a ni direktno meni, kad je za to imao priliku s bilo kakvim problemom od početka njegovog mandata na čelu Mornarice.
Vuković se žalio u pismu predsjedniku da u zgradu Ministarstva ne može da uđe na glavni ulaz, kuda ulaze i neki oficiri s nižim činom od njegovog, već na službeni ulaz s druge strane, gdje sve posjetioce “pretresa” vojna policija. Izvori “Vijesti” tvrde da je Vuksanović tražio da preispitate svoju odluku o režimu ulaska u zgradu, ali da ste to odbili. Da li je to tačno i ako jeste - zašto ste to odbili? Ne smatrate li da je ponižavajuće za prvog čovjeka Mornarice da u zgradu Ministarstva ulazi na sporedni ulaz?
Sistem ulaska u zgradu Ministarstva i redosljed sjedenja na kolegijumima određuje se isključivo prema funkciji, a ne ličnom činu. Komodor Vuković, kao komandant vidovske jedinice ranga bataljona, postavljen je u lancu komandovanja prema svojoj funkciji, a ne rangu i ličnom činu. Slično se postupa i s drugim visokim oficirima, uključujući oficira u činu general-majora, koji je trenutno najviši čin, ili bivše načelnike Generalštaba, koji takođe koriste službeni ulaz. Dakle, radnje komodora Vukovića nisu bile pitanje ličnog statusa, već pokušaj nametanja sebe iznad sistema - tendenciju koju Vojska Crne Gore, kao niti bilo koja druga vojska, ne može i neće tolerisati.
Elaborat mjere ozbezbjeđenja, načina ulaska i pristupanja zgradi Ministarstva odbrane prvi put je donesen prije deceniju, a ja ga nisam mijenjao, niti na njemu intervenisao do sad. Pogotovo to neću na pojedinačne inicijative ili po pojedinačnim preferencijama.
Kako odgovarate na optužbe dijela javnosti da se posljednjim dešavanjima u VCG i na sjednici vrhovne komande urušava integritet Vojske?
VCG je institucija s jasno definisanom hijerarhijom i pravilima. Dosljedno poštovanje subordinacije i discipline temelj je njenog integriteta. Svako kršenje ovih principa, posebno od lica visokog čina, ugrožava sistem, koji mora biti iznad svih pojedinaca. Upravo zbog toga donesene su sve potrebne mjere kako bi se očuvala stabilnost, profesionalizam, integritet i funkcionalizam VCG u punom obimu.
Postoji li mogućnost da se najnovija sporenja, kao i ona prethodna višemjesečna između Vas i šefa države, riješe kompromisom? Ljetos ste sukob o tome ko treba da bude načelnik Generalštaba riješili tako što je prihvaćen Vaš predlog da to bude Vuksanović, dok je predsjednikov kandidat, Vuković, postavljen na čelo Mornarice.
Kao ministar odbrane Crne Gore ostajem otvoren za dijalog, kao i eventualne kompromise, ali uvijek unutar nadležnosti, procedura i hijerarhije. Bezbjednost mora biti iznad pojedinca, pa i onih s najvišim funkcijama, koji moraju biti nepokolebljivi i spremni da odgovore svim zadacima koji se pred njih postave.
Ako treba da biram između potencijalnog urušavanja sistema donošenjem odluka koje zadiru u nadležnosti Vlade i trulih političkih kompromisa s jedne strane, i digniteta Vlade kroz očuvanje njenih ustavnih nadležnosti, kao i ličnog i profesionalnog digniteta moje malenkosti kao ministra odbrane Crne Gore s druge strane - uvijek biram ovo drugo.
Početkom juna ste, nakon što je Miodrag Vuksanović imenovan za načelnika Generalštaba VCG, saopštili da se time stvaraju preduslovi “za temeljnu reformu i veting unutar sektora odbrane”. Je li počeo veting u tom sistemu, ako jeste - kad, kako se sprovodi, po kom (pravnom) osnovu i šta su njegovi rezultati (ko je “vetingovan”), a ukoliko nije - zašto, kad će se realizovati i kako?
Proces vetinga u sektoru odbrane je u toku i biće sprovođen dosljedno i kontinuirano. Njegov početak vezujem za svoj dolazak na mjesto ministra, a sve aktivnosti realizuju se u punoj saglasnosti sa Zakonom o vojsci, Zakonom o vojno-obavještajnim poslovima, Zakonom o odbrani i drugim relevantnim pravnim aktima.
Veting nije samo proces - to je temelj za profesionalnu, kredibilnu i odgovornu Vojsku Crne Gore, a posredno i za jačanje cjelokupne države. Što se tiče Generalštaba, proces se sprovodi u potpuno koordinisanoj saradnji s načelnikom, s punom posvećenošću obostranog uvođenja visokih standarda profesionalnosti i integriteta u sve segmente sektora odbrane.
Ističem da je u periodu od 1. novembra 2023. do danas u VCG sproveden veliki broj provjera koje su rezultirale prestankom službe za 19 lica, u skladu sa Zakonom o Vojsci Crne Gore. Takođe, tokom provjera u postupku izdavanja dozvola za pristup tajnim podacima, negativan ishod je utvrđen za tri lica, koja potom nisu postavljena na formacijska mjesta za koja je, posjedovanje takvih dozvola, zakonski obavezno.
Veting, kao proces, formalno ne postoji u crnogorskim propisima. Međutim, vaša partija - Demokrate, sprovodi ga u resorima kojima upravlja. Zašto ne mislite da bi prvo trebalo sačekati uvođenje tog postupka u zakon, pa onda krenuti u njegovo sprovođenje? Kako, u tom smislu, odgovarate na optužbe dijela javnosti da Demokrate koriste veting kao oružje za revanšizam, odnosno političke obračune?
Veting se sprovodi nepristrasno i dosljedno u odnosu na sva lica, bez obzira na političku pripadnost, status ili lične karakteristike. Njegov cilj nije politički obračun, već osiguranje profesionalnog, kredibilnog i odgovornog sistema odbrane, koji je od strateškog značaja za našu državu i društvo u cjelini. Za sprovođenje vetinga nesumnjivo postoji zakonski osnov koji treba da bude ojačan svakako, ali činjenica je da postoji! U svjetlu te nepobitne činjenice, jasno je da su sve pretpostavke i ranije bile tu. Međutim, ono što je ključno je politička volja, tj. politička hrabrost da isti sprovedete na efikasan način!
Ljetos ste najavili usvajanje novog zakona o vojsci da bi se, kako ste rekli, onemogućili politički uticaj na nju, ali i kontakti njenih pripadnika s kriminalnim klanovima. Koliki su bili ti uticaji (politički i kriminalni) na vojsku, koliki su danas, kako tačno planirate da ih onemogućite i kad očekujete usvajanje novog zakona? Šta će još, osim navedenog, biti njegove ključne novine?
Na početku smo smatrali da su dovoljne izmjene i dopune postojećeg Zakona o vojsci. Međutim, detaljne analize jasno su pokazale da su potrebne dalekosežne promjene koje nadilaze okvir parcijalnih izmjena. Shodno navedenom, odlučili smo se na donošenje potpuno novog zakona - modernog i sveobuhvatnog. Zakon će trajno ukloniti politički uticaj, spriječiti kontakte pripadnika Vojske s kriminalnim strukturama i postaviti standarde profesionalnosti, integriteta i odgovornosti na najvišem nivou.
Novim zakonskim rješenjima će se obezbijediti da se bezbjednosne provjere mogu vršiti u svakom trenutku i nad svim licima u službi u Vojsci, kao i zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na osnovu saznanja ili indicija. Takođe, u dijelu koji se odnosi na sprečavanje političkog uticaja, podsjećamo da i važeći zakon propisuje da se služba u Vojsci vrši politički neutralno i nepristrasno, da lica u službi u Vojsci ne mogu biti članovi političke organizacije i da su dužna da se uzdržavaju od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja.
Takođe, aktivnosti na izmjenama zakona u oblasti odbrane usmjerene su na obezbjeđenje bolje popunjenosti jedinica Vojske na način što će se pojednostaviti administrativne procedure za sprovođenje prijema u službu, postavljenja i unapređenja profesionalnih vojnih lica, a u cilju poboljšanja službe u Vojsci stvoriće se i zakonski uslovi za rješavanje stambenih potreba zaposlenih po povoljnijim uslovima putem posebnih programa.
Vlada je početkom jula, na Vaš predlog, poništila inicijativu za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini, a u igri za mjesto gdje bi mogao da se gradi je, kako ponavljate dvije godine, nekoliko lokacija. Možete li, napokon, otkriti gdje se nalaze te lokacije, odnosno na teritoriji kojih opština? Hoće li pitanje izgradnje vojnog poligona uopšte biti riješeno u mandatu 44. Vlade?
Jasno ističem da Vlada i Ministarstvo odbrane slušaju i razumiju glas svojih građana. To potvrđuje i odluka da se odustane od Sinjajevine kao lokacije za vojni poligon. Crna Gora je površinski mala država, a pronalaženje lokacije u državnom vlasništvu koja zadovoljava sve kriterijume za izgradnju i formiranje poligona je složen i zahtjevan proces. Prethodne greške u komunikaciji, kao u slučaju Sinjajevine, sigurno se neće ponoviti. Razmotren je veliki broj lokacija, od kojih su neke odbačene, a među razmatranim je bila i lokacija rudokopa Rudnika boksita, od koje smo odustali zbog nemogućnosti da ispuni neke od kriterijuma. Pitanje vojnog poligona biće riješeno u mandatu 44. Vlade, ali samo kad budemo sigurni da lokacija u potpunosti odgovara svim vojnim, sigurnosnim i ekološkim kriterijumima.
Početkom januara 2024. u intervjuu “Vijestima” rekli ste da niste za uvođenje obaveznog vojnog roka, a onda ste u septembru te godine saopštili da bi bilo dobro kad bi se vratio obavezni vojni rok. Zbog čega ste za tako kratko vrijeme promijenili mišljenje? Hoće li Ministarstvo otvoriti pitanje uvođenja vojnog roka, posebno imajući u vidu činjenicu da su neke susjedne države vratile tu obavezu?
Ne radi se o promjeni mišljenja. I dalje smatram da bi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka bila dobra ideja. Međutim, trenutno nisam za njegovu implementaciju jer Crna Gora, na nivou države i društva, još nema elementarne pretpostavke za takav korak. Pitanje obaveznog roka prije svega je pitanje za institucije, građane, NVO sektor, i cjelokupno društvo. Bez jasne podrške i spremnosti društva, ne postoji nikakav smisao otvaranja ove teme. Ako građani pokažu interes i podršku, implementacija bi zahtijevala ozbiljna infrastrukturna ulaganja i projekte vrijedne desetine miliona eura, kako bi se realizovala na pravi način. Što se tiče susjednih država koje su donijele slične odluke, riječ je o državama sa znatno većim administrativnim i drugim kapacitetima u odnosu na one sa kojima Crna Gora raspolaže. Biće zanimljivo pratiti kako će te odluke biti implementirane uvažavajući specifičnost resursa i ukupne okolnosti drugih država.
U koliko međunarodnih misija učestvuje država i koliko je pripadnika VCG angažovano u njima? Da li je u 2026. planirano povećanje učešća u misijama, ako jeste - čije će to misije biti i da li neka ima veze s Ukrajinom?
Trenutno su pripadnici VCG angažovani u sedam međunarodnih misija, što jasno potvrđuje opredijeljenost naše države da, kao odgovorna saveznica i partner, doprinosi kolektivnoj bezbjednosti.
U okviru NATO aktivnosti, najveći broj pripadnika je raspoređen u Isturene kopnene snage u Bugarskoj (44) i Letoniji (10), dok dva pripadnika učestvuju u misiji KFOR-a na Kosovu, a jedan u NATO misiji obuke u Iraku. Pod okriljem Evropske unije (EU), jedan pripadnik angažovan je u operaciji EU NAVFOR ATALANTA, a kroz misije UN-a jedan pripadnik učestvuje u MINURSO u Zapadnoj Sahari. Ove misije su podržale sve relevantne institucije, uključujući većinu u crnogorskom parlamentu, što dodatno potvrđuje kredibilitet Crne Gore, čak i u odnosu na neke članice EU koje nisu donijele slične odluke.
Za 2026. planirano je dodatno angažovanje pripadnika u tri misije: NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), Misiju vojne pomoći EU za Ukrajinu (EUMAM UA) i misiju UN na Kipru (UNFICYP). Sve aktivnosti u vezi s Ukrajinom će biti realizovane isključivo na teritoriji Njemačke, u neborbenom kapacitetu i u skladu s međunarodnim pravom. Crna Gora neće učestvovati u vojnim operacijama na teritoriji Ukrajine ili ratom zahvaćenim područjima. Ovo jasno podvlačim zbog kontinuiranih medijskih spekulacija i političkih manipulacija.
Koliko je vrijedna vojna, humanitarna i finansijska pomoć koju Crna Gora pruža Ukrajini otkad je tu zemlju u februaru 2022. napala Rusija?
Od početka rata u februaru 2022. godine, Crna Gora kontinuirano pruža podršku Ukrajini u odbrani njenog suvereniteta i principa međunarodnog prava. U tom periodu, uputili smo deset paketa vojne pomoći u ukupnoj vrijednosti od preko 10 miliona eura, prilagođene stvarnim potrebama Ukrajine i našim objektivnim mogućnostima.
Pored toga, Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, pružala je i finansijsku podršku kroz međunarodne mehanizme. Ove godine opredjeljena su značajna sredstva u skladu s odlukama Samita u Vašingtonu 2024, kroz Povjerilački fond NATO-a za bezbjednosnu podršku i obuku Ukrajine (NSATU), kojim rukovodi Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i kroz nedavno uspostavljeni NATO mehanizam Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).
Jednom prilikom ste kazali da Crna Gora podržava članstvo Ukrajine u NATO-u, ukoliko je to želja Kijeva. Zašto mislite da bi ulazak Ukrajine u NATO savez bio dobra ideja?
Crna Gora podržava NATO politiku „otvorenih vrata", posebno jer smo i sami iskusili benefite ovakvog pristupa kad smo postali 29. članica Alijanse. Ovaj princip omogućava državama aspirantima da postanu dio saveza na osnovu jasno definisanih kriterijuma i standarda koji su u samoj srži sistema kolektivne bezbjednosti NATO-a.
Podržavam sve napore međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Američkih Država, da se okonča rat u Ukrajini na način prihvatljiv za obje strane, uz traženje kompromisa koji je često nužan u završetku sukoba.
Svaka suverena država ima pravo da samostalno odlučuje o svojim političkim i vojnim savezima. Crna Gora poštuje to pravo i podržava principe NATO politike „otvorenih vrata” za sve zemlje koje žele pristup savezu, u skladu s jasno definisanim kriterijumima i procedurama Alijanse.
Podržavate li ideju o formiranju zajedničke evropske vojske?
Crna Gora je nedvosmisleno posvećena evropskim integracijama i kontinuirano doprinosi svim mehanizmima EU za jačanje bezbjednosne i odbrambene dimenzije. Ove godine prvi put je organizovan dijalog između EU i Crne Gore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, a Savjet EU je Crnoj Gori dodijelio Mjeru pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta za nabavku opreme koja dodatno osnažuje naše vojne kapacitete. Razmatramo i mogućnosti uključivanja u PESCO projekte, kao i apliciranje za sredstva iz EU mehanizma SAFE. Crna Gora u potpunosti podržava aktivnosti EU u jačanju evropskog stuba transatlantske bezbjednosti, uz princip da sve aktivnosti budu komplementarne NATO savezu, koji ostaje centar kolektivne odbrane članica u Evropi. Bez jake odbrambene i vojne komponente, EU ne može biti konkurentna na globalnom nivou.
Jeste li od kolega iz Vlade, prvenstveno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), obaviješteni zašto nema dogovora s Hrvatskom o rješavanju barem dijela spornih bilateralnih pitanja?
S Ministarstvom vanjskih poslova sprovodimo niz značajnih zajedničkih aktivnosti, i s potpredsjednikom (Ervinom) Ibrahimovićem imam konstruktivnu komunikaciju po svim pitanjima. Uz ličnu konstataciju, da je pitanje postavljeno s izvjesnom dozom sugestivnosti, zaista smatram da se ulažu svi neophodni napori sa crnogorske strane kako bi se određena pitanja riješila, a sve u cilju postizanja dogovora koji je uvijek odraz zrelosti jednog savremenog društva.
Kako gledate na to što je Hrvatska tijelo koje će se baviti pitanjem vlasništva nad brodom “Jadran” nazvala komisijom “za povrat” tog jedrenjaka?
Stav moje malenkosti, kao ministra odbrane Crne Gore, ostaje nepromijenjen - prioriteti su jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, što je jedan od tri ključna spoljnopolitička cilja naše države. U duhu dobre volje, sva otvorena pitanja rješavamo kroz radne timove obje države, usmjerene ka postizanju obostrano prihvatljivih rješenja. Svako ima pravo da određena radna tijela naziva kako smatra prikladnim, te ne bih dalje komentarisao odluku hrvatskih vlasti. Za Crnu Goru je mnogo važniji razgovor radne grupe, a ekskluzivno za vaš medij mogu da kažem da smo kolega Ibrahimović i ja postigli dogovor da komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu predvodi moja malenkost. Stav Crne Gore po pitanju školskog broda “Jadran” je kristalno jasan i neće se mijenjati - a to je da je brod legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore.
NE PROPUSTITE
Smatrate li da MVP treba da s mnogo više digniteta reaguje na neke poruke iz Zagreba, prvenstveno na ocjene tamošnjih najviših zvaničnika u kojima se negira postojanje splitskog logora “Lora”? Mislite li da se trenutnim pristupom, kako tvrde neki analitičari, narušava državno dostojanstvo?
Kao član Vlade, ne bih javno komentarisao način na koji bilo koji resor, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova, djeluje u okviru svoje nadležnosti. Za konkretna pitanja, prava adresa je kolega Ibrahimović. Ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da Vlada ima jasno definisan prioritet - ostvarivanje konkretnih rezultata na putu ka članstvu Crne Gore u EU, ne kao cilj sam po sebi, već kao garanciju dodatne sigurnosti i prosperiteta za naše građane.
Suočavanje s prošlošću i njegovanje kulture sjećanja, uključujući teško naslijeđe 90-ih, obaveza je svakog društva prema sopstvenoj budućnosti. Institucije, bez obzira na aktuelni momenat ili političke okolnosti, imaju zadatak da s dignitetom i profesionalnošću obezbijede pravni i institucionalni epilog, uključujući identifikaciju odgovornih pojedinaca - kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj i svugdje drugo.
Što se tiče slučaja splitske “Lore”, nema nikakve sumnje da mora dobiti odgovarajući epilog, i Crna Gora će dosljedno insistirati da se to pitanje razriješi tamo gdje je za to i mjesto i vrijeme, kroz adekvatne pravne i institucionalne mehanizme.
Je li Vam neko iz Vlade zamjerio zbog toga što su Ministarstvo i VCG izradili ljetos značke s modelom “Jadrana”, zbog čega je Hrvatska uputila Crnoj Gori protestnu notu? Zašto ste povukli taj potez ako je bilo jasno da može izazvati dodatno pogoršanje odnosa sa Zagrebom?
Mogao bih ovdje da odgovorim kontrapitanjem - zašto bi jedan medij uputio takvo pitanje? To je kao da ste nas pitali - zašto se bavite svojim poslom? U pitanju je simbolična i benigna stvar. Mi u narednom periodu planiramo da ulažemo, unapređujemo i promovišemo školski brod “Jadran”, kao naš, crnogorski simbol. Svjestan sam da neke odluke mogu izazvati različite reakcije, ali uvijek sam spreman da ih donesem bez oklijevanja.
U kakvim ste odnosima s premijerom Milojkom Spajićem, i da li je zbog slučaja znački za “Jadran” Vaš ostanak u Vladi bio doveden u pitanje?
Premijer Spajić i ja održavamo dobre i kolegijalne odnose, a podrška za moj rad u Vladi ostaje čvrsta i nepokolebljiva. Pitanje moje smjene ili ostavke nikad mi nije ni formalno, ni neformalno postavljeno, niti je tako nešto razmatrano. Pokušaji određenih, nazovi medijskih krugova, povezanih sa, po mom skromnom sudu, organizovanim kriminalom da utiču na političke prilike, da destabilizuju Vladu ili većinu kroz uticaje na bezbjednosni i pravosudni sistem - naišli su na kristalno jasan odgovor. A u političkom dijelu, moje je da kažem i ponovim: političkom sudbinom Demokratske Crne Gore i pojedinaca koji u njeno ime obnašaju funkcije u Vladi ili drugim institucijama, upravljaju isključivo organi Demokratske Crne Gore, građani koji su nam ukazali povjerenje i niko drugi.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbila je inicijativu Savjeta bokeljskih nevladinih organizacija da “Jadran” bude proglašen za zaštićeno kulturno dobro, ocijenivši da se to može desiti tek nakon što jedrenjak prestane da se koristi i vrati u prvobitno stanje? Smatrate li da bi jedrenjak trebalo isključiti iz upotrebe i onda poraditi na tome da postane zaštićeno kulturno dobro?
Školski brod “Jadran” bez sumnje predstavlja kulturno dobro i mora ostati u aktivnoj upotrebi. Kontinuiranim ulaganjima osiguravamo njegovu punu zaštitu i valorizaciju, jer jedino kroz funkcionalnost i stalnu brigu može ostvariti svoj puni značaj, uz uvažavanje stava Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
"Pitanje srpskog jezika, kojim se i sam služim, zahtijeva pažljiv pristup"
Kakav je Vaš stav o ideji šefa parlamenta Andrije Mandića da se srpski jezik normira u Ustavu kao službeni?
Pitanje statusa srpskog jezika, kojim se i sam služim, u Crnoj Gori zahtijeva pažljiv i odgovoran pristup, oslobođen pogrešnog tajminga i političke zloupotrebe. Imajući u vidu da je srpski jezik, jezik značajnog dijela građana Crne Gore, o ovoj temi je nužno govoriti u okviru ustavno-pravnih činjenica. Posebno je važno naglasiti da su ustavne odredbe koje se odnose na jezik i identitetska pitanja među najrigidnijima u pravnom sistemu, te da svaka eventualna izmjena podrazumijeva najzahtjevniju proceduru i dugotrajan, složen proces. Stoga je dijalog o ovom pitanju potrebno voditi na temelju stručnih argumenata, naravno institucionalnog dijaloga i širokog društvenog konsenzusa.
Najveći rezultat – izgradnja profesionalnog sistema odbrane
Koliko se, i kako konkretno, promijenilo stanje u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore (VCG) za dvije godine otkako ste na ministarskoj funkciji?
Od stupanja na dužnost ministra odbrane, pokrenuo sam sveobuhvatan i strateški proces reforme Ministarstva odbrane i VCG, s jasnim ciljem suštinske modernizacije i jačanja kapaciteta. Reforme su zasnovane na ravnomjernom razvoju kopnene, vazduhoplovne i mornaričke komponente, kako bi Vojska bila fleksibilna i snažna oružana sila spremna za savremene bezbjednosne izazove. Dvije godine kasnije, sistem odbrane je stabilniji, kapaciteti su unaprijeđeni, a Vojska Crne Gore jasno pozicionirana kao pouzdan stub državne bezbjednosti.
U kopnenoj komponenti poseban fokus stavljen je na infrastrukturu. Pokrenuta je izgradnja zgrade Komande Prvog pješadijskog bataljona u Danilovgradu, vrijedne preko 5,5 miliona eura. Završena je izgradnja objekta KN-22 u Pljevljima, vrijednog oko 1,2 miliona eura, dok je objekat u Kolašinu, vrijedan približno 1,1 milion eura, u poodmakloj fazi. Istovremeno je realizovana nabavka 86 logističkih vozila IVECO, u saradnji s Ministarstvom odbrane Republike Italije, ukupne vrijednosti 20 miliona eura, čija se isporuka planira tokom 2026. godine. Takođe, u kasarni “13 jul” u Nikšiću izgrađen je savremeni hangar namjenjen specijalizovanom održavanju i servisiranju lako-oklopnih vozila JLTV vozila OSHKOSH.
U Mornarici su realizovana najveća ulaganja u prethodnom dvogodišnjem periodu. Izgrađena je nova zgrada Komande Mornarice s mornaričko-operativnim centrom, vrijedna gotovo 12 miliona eura. Nabavka dva patrolna broda, Petar I i Petar II, koji se grade u Francuskoj, planirani su za isporuku i operativnu upotrebu do kraja 2027, čime će Crna Gora po prvi put obezbijediti punu zaštitu svog morskog prostora. Dodatno, kroz donaciju Sjedinjenih Američkih Država u vrijednosti od preko 11 miliona eura, obezbijeđeni su čamci za brzo reagovanje i osavremenjene radarsko-osmatračke stanice na primorju.
Modernizacija vazduhoplovne komponente usmjerena je na jačanje zaštite vazdušnog prostora. Finalizuje se projekat nabavke četiri višenamjenska helikoptera, čije se ugovaranje očekuje do sredine 2026. godine. Završena je izgradnja hangara na vojnom dijelu aerodroma u Zeti, vrijednog oko 3,5 miliona eura. Revidiran je i Glavni projekat za izgradnju radarskog položaja na Bjelasici, lokacija Zekova Glava, čija se realizacija očekuje tokom 2026. godine.
Posebna pažnja posvećena je zaposlenima u Vojsci. Plate vojnika po ugovoru povećane su za 160 eura, podoficira za 150 eura, oficira za oko 125 eura, a civilnih lica za oko 110 eura. Riješeno je i višedecenijsko pitanje stambenog zbrinjavanja zaposlenih u zgradi na Starom aerodromu.
Na međunarodnom planu, ove godine održane su, nakon dugog niza godina, prve bilateralne konsultacije sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon dužeg i započet je strateški dijalog sa Evropskom unijom, a u okviru NATO-a ostvareni su mjerljivi rezultati.
Konačno, smatram da je moj najveći rezultat izgradnja profesionalnog sistema odbrane u kom napredovanje zavisi isključivo od znanja, sposobnosti i odgovornosti, bez obzira na političku ili bilo koju drugu ličnu pripadnost.
Bonus video:
