Demokratska narodna partija (DNP) nije juče donijela odluku o izlasku iz vlasti u Podgorici i na državnom nivou, kako je to najavljivao njen lider Milan Knežević, već će Vladi Milojka Spajića ispostaviti tri “identitetska” zahtjeva koja bi trebalo da ispuni, kako bi DNP ostao dio izvršne vlasti.
Predsjedništvo DNP-a juče je donijelo odluku da njihovi članovi, potpredsjednik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, na prvoj narednoj sjednici izvršne vlasti “iniciraju” ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmjene Zakona o državljanstvu, kao i izmjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.
Četvrtim, posljednjim zaključkom, Zogović i Vukićević su obavezani da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na rezultatima referenduma o gradnji postrojenja za prečišćivanje otpadnih voda u Botunu, “koji bi uvažio stavove” građana Zete, koji su 14. decembra prošle godine rekli “ne” izgradnji kolektora.
Ako ti zahtjevi ne dobiju podršku na Vladi, iz Kneževićeve stranke kazali su da će Zogović i Vukićević podnijeti ostavke, da će poslanički klub uskratiti podršku Spajiću u državnom parlamentu, a gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću (Pokret Evropa sad) u lokalnom.
U saopštenju nije navedeno da li će i funkcioneri DNP-a u državnoj i podgoričkoj vlasti “po dubini” podnijeti ostavke, ukoliko Vlada ne prihvati zahtjeve partije.
“Uvešćemo pravoslavnu džamahiriju. Ne sprdaj se, molim te”, rekao je ironično izvor iz Vlade, na pitanje hoće li Vlada prihvatiti identitetske inicijative DNP-a.
Poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković rekao je juče redakciji da su uslovi DNP-a adresirani na Vladu, pa da on nije taj koji može da odgovori koji je stav PES-a po tom pitanju, ali da, ukoliko ti zahtjevi dođu do parlamenta - on neće glasati za njih.
Iz vladajućih Demokrata nezvanično su rekli listu da se neće izjašnjavati o predlozima DNP-a, dok ne vide njihovu inicijativu.
Na pitanje do kad će Vlada imati rok da odgovori na njihovu incijativu, iz DNP-a su ponovili tvrdnju iz saopštenja da će inicijativa biti predložena na prvoj redovnoj sjednici izvršne vlasti, te da će u slučaju da ne dobiju podršku na Vladi, Zogović i Vukićević podnijeti ostavke, a partija uskratiti podršku Spajiću i Mujoviću.
Nisu odgovorili na upit za pojašnjenje da li to znači da će, ukoliko inicijativa ne dobije podršku na prvoj redovnoj sjednici Vlade, dati ostavke odmah po završetku tog zasjedanja.
Da će DNP izaći iz državne i podgoričke vlasti, Knežević je posljednji put najavio 30. decembra prošle godine. On je, nakon što je tog dana policija u Botunu izvela akciju kojom je prekinula dvomjesečni protest mještana tog zetskog naselja protiv plana da se tu izgradi postrojenje za otpadne vode, rekao da će predložiti predsjedništvu DNP-a izlazak iz “ove krvave vlade”.
Dan kasnije, tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, Knežević je podvukao da će on, ukoliko predsjedništvo njegove partije odbije njegov predlog, podnijeti ostavku na poslaničku funkciju i mjesto lidera DNP-a.
Predsjedništvo DNP-a nije juče donijelo odluku o napuštanju vlasti zbog intervencije policije u Botunu, jer je Knežević predložio nešto drugo - četiri zahtjeva Vladi, umjesto da ispuni svoje obećanje. Na pitanje kad će to uraditi, “Vijestima” iz DNP-a nisu direktno odgovorili na pitanje, rekavši da je Knežević “dobio jednoglasnu podršku predsjedništva za inicijative koje će se uskoro naći na Vladi”, te da je na potezu Spajić. Dodali su da su zadovoljni “što opsesivno želite da se Knežević povuče iz politike”, ali da ćemo ga “još dugo, dugo gledati na političkoj sceni”.
ĐUKANOVIĆ: KOLEKTOR SREDSTVO ZA POLITIČKE IGRE
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović rekla je redakciji da su građani Botuna “potpuno izmanipulisani”, te da se to najbolje vidi sada, kad nakon praznika više nema ni protesta, ni pobune. Konstatovala je da se pokazalo da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva koji su, prema njenim riječima, u velikoj mjeri usklađeni s interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu.
“Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje napuštanja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere. Ove inicijative više liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, ali sumnjam da će Vlada sada pristati na njih, ne zato što su Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice”, kazala je.
Ipak, poručila je da je sigurna da su i Spajić i šef parlameta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) tu temu “ostavili za kraj”, i da će ona postati predmet političke trgovine u susret, ili nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.
“Dakle, nije sporno da će ovakav ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada, i to prije kao ustupak Mandiću, nego Kneževiću”, pojasnila je.
DNP je prilikom formiranja Spajićeve Vlade krajem oktobra 2023. potpisao koalicioni sporazumu o vlasti, u kom piše da će se njeni konstituenti suzdržavati “od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore”.
TADIĆ MIJOVIĆ: PROVIDNA IGRA KNEŽEVIĆA
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović ocijenila je da je neozbiljno predlaganje ustavnih promjena i izmjena zakona, s obzirom na to da je sastanak predsjedništva DNP-a iniciran povodom situacije u Botunu.
Ona je kazala da je očigledno da Knežević ne želi da njegova stranka izađe iz izvršne vlasti, i da on igra “providnu igru”.
“Mislim da su promjene Ustava opasne igre, pa se pitam da li Knežević igra po notama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kako bi omeo evropske integracije Crne Gore, jer ni Vučiću ni Kneževiću ne bi odgovaralo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju”, kazala je ona “Vijestima”.
Na pitanje da li je ovom odlukom Knežević bacio “vruć krompir” Mandiću, Tadić Mijović je odgovorila da je jasno da Knežević i Mandić sve rade u dogovoru, a da su samo uloge drugačije - dok je Knežević na “prvoj liniji”, Mandić igra pomiritelja u pozadini.
“... Igraju za nekog drugog, a u trouglu Vučić - Knežević - Mandić se sve kuva”, konstatovala je ona.
Knežević je do sada nekoliko puta prijetio izlaskom iz vlasti. Njegov DNP je u maju 2024. najavljivao preispitivanje podrške izvršnoj vlasti, šest mjeseci nakon njenog formiranja, pošto je Spajić najavio u Skupštini da će Crna Gora podržati na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, što je ubrzo potom i učinila. Uprkos tome, Knežević nije napustio državnu vlast.
Lider DNP-a tvrdio je i da neće podržati rekonstrukciju Vlade na ljeto 2024, dok im Spajić ne saopšti kad će početi dijalog o pitanju normiranja srpskog jezika kao službenog i uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, ali i dok, kako je govorio, ne čuje kad će vladajuća Bošnjačka stranka (BS) napustiti koaliciju s opozicionom Demokratskom partijom socijalista (DPS) u Bijelom Polju. Obećavao je i da neće podržati “osvježavanje” vlasti ukoliko BS bude glasao za smjenu njegovog koalicionog partnera Mandića s mjesta šefa Skupštine, što je BS i uradio.
No, Knežević je podržao rekonstrukciju iako njegovi zahtjevi nisu ispunjeni. DNP je upravo rekonstrukcijom postao dio izvršne vlasti, a do tada je Vladi davao parlamentarnu podršku.
Odlazak DNP-a sa četiri poslanika ne može ugroziti Vladu ni parlamentarnu većinu, osim ako im se ne pridruže svi poslanici Mandićeve NSD. Ukoliko DNP izađe iz vladajuće koalicije u Podgorici, većina u parlamentu glavnog grada mogla bi da se održi jedino ulaskom barem malih opozicionih stranaka u nju.
Knežević odbio Spajićevo rješenje za Botun?
Iz DNP-a su juče saopštili da su uvažili Mandićevu inicijativu o započinjanju novih pregovora o prevazilaženju “narastajuće krize”, oko Botuna, ali da su ti pregovori preksinoć okončani bez rezultata, jer Spajić nije prihvatio “predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna”.
“Vijesti” nezvanično saznaju da su Spajić i Mandić preksinoć komunicirali o situaciji u Botunu, te da je premijer ponudio rješenje - da se spalionica mulja u Botunu izgradi i pusti u pogon, a prestaće s radom ako bude zagađenja iznad evropskih ekoloških standarda.
Izvor redakcije upoznat sa sadržinom razgovora kazao je da Spajić rekao Mandiću da bi se u tom slučaju mulj spaljivao u novoplaniranoj spalionici u Podgorici. Navodno je Knežević odbio taj predlog, što se može i naslutiti iz saopštenja DNP-a.
Spajić je juče na Iks-u, pet minuta prije početka sjednice predsjedništva DNP-a, objavio da će se u Podgorici uskoro graditi prva spalionica koja će omogućiti proizvodnju do 50 megavata obnovljive energije iz otpada.
Napisao je da će to riješiti veliki problem glavnog grada, ali biti i rezervna opcija ukoliko u drugim opštinama bude premašen nivo koncentracije štetnih čestica, te da je među zainteresovanim kompanijama za taj projekat japanski “Itochu”.
Izvor “Vijesti” iz Vlade potvrdio je da su Spajić i Mandić bili u kontaktu, ukazavši da je ona već dala garancije da će rad postrojenja u Botunu biti obustavljen, ukoliko se njegovo djelovanje ispostavi štetnim po okolinu.
Nije jasno koje su opcije za rješenje slučaja “Botun” sa Kneževićeve i Mandićeve strane predlagane Spajiću preksinoć. Predsjednik Zete Mihailo Asanović rekao je 31. decembra u emisiji na TV Adria da je njihov uslov za nastavak pregovora povratak gradilišta u Botunu “u pređašnje stanje”, odnosno uklanjanje mašina i table sa informacijama o gradnji sa gradilišta.
Bonus video:
