Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (NSD) ni ove godine nije čestitao 4. januar - Dan osnivanja Prijestonice Cetinje, što ukazuje na selektivan, partijski i ideološki pristup državnim praznicima, umjesto na ulogu koja bi trebalo da simbolizuje institucionalno jedinstvo i poštovanje svih slojeva države.
To proizlazi iz odgovora politikologa Miloša Perovića na pitanje “Vijesti” zašto Mandić ni ove godine, kao ni lani, nije uputio čestitku povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje, iako je to učinio 4. januara 2024.
Perović je saglasan da bi razlog za ignorisanje čestitke mogao biti i taj što je Skupština Cetinja zatražila u novembru 2024. godine javno izvinjenje od Mandića zbog, kako su obrazložili, dugogodišnjih napada na ugled grada i građana.
“Sve dok ne uputi javno izvinjenje, jednoglasan stav je da Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje”, navodi se u zaključku, koji su na sjednici 7. novembra 2024. godine podržali odbornici tamošnje vlasti i opozicije.
Iz Skupštine Crne Gore nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto Mandić nije čestitao Dan osnivanja Prijestonice ove, kao ni prošle godine.
Perović je ocijenio da je pitanje politički i simbolički važno, jer se ne tiče pukog protokola, već odnosa prema državnim i istorijskim simbolima Crne Gore.
“Odnos prema Cetinju uvijek prevazilazi lokalni okvir i ulazi u sferu vrednosne i identitetske politike. U tom smislu, nečestitanje tog datuma može se čitati kao pokušaj distanciranja od simbolike koju Cetinje nosi”, ocijenio je Perović.
On je istakao da je problematično to što predsjednik Skupštine ne djeluje samo kao partijski funkcioner, već kao predstavnik jedne od najviših državnih institucija, koja bi po definiciji trebalo da simbolizuje institucionalno jedinstvo i poštovanje svih državnih i istorijskih slojeva Crne Gore.
“U tom kontekstu, selektivni odnos prema praznicima i datumima šalje poruku da se državna funkcija koristi kroz prizmu partijskog ili ideološkog identiteta, a ne kroz inkluzivnu, državničku ulogu”, kazao je Perović.
Mandić je na funkciju predsjednika parlamenta stupio krajem oktobra 2023. godine, a mjesec kasnije gradonačelniku Cetinja Nikoli Đuraškoviću čestitao je Dan Prijestonice, koji se obilježava 13. novembra. Tada je poručio da će sa pozicije predsjednika Skupštine Crne Gore naporno raditi na inkluzivnosti, tako da svaka lokalna samouprava u zemlji u parlamentu ima iskrenog partnera.
“Nadam se da ćemo zajedno učiniti sve da svi narodi u Crnoj Gori žive u miru i bratskoj slozi”, poručio je Mandić 13. novembra 2023. godine.
Već 4. januara 2024. godine, povodom Dana osnivanja Prijestonice uputio je čestitku Đuraškoviću i predsjednici Skupštine opštine Mileni Vujović.
On je tada poručio da Dan osnivanja Prijestonice ima posebnu simboliku kada je u pitanju istorija Crne Gore, te da je Cetinje, uz Lovćen pod kojim se nalazi, stajalo kao simbol i uzor slobode za sve narode Balkana koji su tada bili pod okupacijom dvije velike imperije.
“Sa pozicije predsjednika Skupštine Crne Gore daću svoj maksimum kako bismo ostvarili što bolju saradnju između našeg parlamenta i svih lokalnih samouprava i nemam sumnje da ćemo zajedno raditi na izgradnji stabilnog i prosperitetnijeg društva”, naveo je tada Mandić.
Nekoliko mjeseci kasnije, cetinjska Skupština je donijela zaključak da Mandić nije doborodošao na Cetinje. Na taj korak se odlučila jer nema zakonska ovlašćenja da ga proglasi za personu non gratu, što je tada tražio poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter je tada u obrazloženju citirao Mandićevu izjavu da je Cetinje “malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević (unuk crnogorskog kralja Nikole Petrovića).
Odluci Skupštine Prijestonice prethodila je odluka Mandića da promijeni logo Skupštine Crne Gore.
Mandić je početkom oktobra 2024. na sjednici parlamenta saopštio da je novi vizuelni identitet oličen u “reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore”.
Mandić je tada podsjetio da se navršilo 90 godina od kako je pala prva žrtva fašizma u Evropi, podsjetivši na atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića.
“On je bio unuk Kralja Nikole i velika istorijska ličnost koja zaslužuje da mu se na Cetinju pomene ime i da kažemo da je bio prva žrtva fašizma u Evropi”, rekao je tada Mandić.
Iz opozicije su nakon toga burno reagovali. Iz DPS-a su kazali da je simbolika jasna i da se Mandić poziva na zetsku banovinu u vremenu kad je Crna Gora izgubila ime, dostojanstvo i svoju teritoriju.
Mandić je takođe građane Cetinja i Crne Gore koji su protestovali protiv ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija u Cetinjskom manastiru 5. septembra 2021. nazvao “zečevima sa Belvedera”.
Perović je, odgovarajući na pitanje da li razlog za izbjegavanje čestitke može biti to što je Skupština Cetinja zatražila u novembru 2024. godine javno izvinjenje od Mandića zbog, kako su obrazložili, dugogodišnjih napada na ugled grada i građana, rekao da predsjednik Skupštine, za razliku od partijskog lidera, ne bi smio da personalizuje institucionalne odnose niti da državne simbole i datume koristi kao sredstvo političkog ili emotivnog odgovora.
“Takvo ponašanje dodatno potvrđuje utisak da se u crnogorskoj politici često briše granica između institucionalne uloge i političkog identiteta, što proizvodi dugoročne posljedice: produbljuje nepovjerenje, jača osjećaj marginalizacije kod pojedinih zajednica i šalje poruku da institucionalno poštovanje nije univerzalno, već uslovno”, kazao je Perović.
On je istakao da čak i ako je zahtjev Skupštine Cetinja bio politički motivisan ili oštar u formi, institucionalni odgovor nije trebalo da bude tišina:
“Državnička reakcija bi podrazumijevala ili jasno izrečenu polemiku, ili makar zadržavanje elementarnog protokolarnog poštovanja prema datumu koji ima nesporan istorijski i državotvorni značaj”.
Perović je istakao da se zato može povezati da je izostanak čestitke vjerovatno povezan sa pomenutim zahtjevom za izvinjenje, ali upravo ta veza dodatno problematizuje ponašanje predsjednika Skupštine, jer pokazuje da se lični politički animoziteti reflektuju na institucionalno ponašanje.
Mandić građanima ne čestita ni 21. maj - Dan nezavisnosti, a to ne čine ni ministri iz redova bivšeg Demokratskog fronta.
Ni Budve ni Šavnika nije se “sjetio”
Mandić je u prethodne dvije godine uputio čestitke većini opština, osim Cetinju, Šavniku i Budvi.
Prema podacima sa zvaničnog sajta Skupštine, predsjednik parlamenta je ove godine čestitao Dan opštine Bijelo Polje (3. januar) i prisustvovao svečanosti povodom obilježavanja Dana opštine Mojkovac (8. januar).
Tokom prethodne godine uputio je čestitke povodom Dana Podgorice (19. decembar), Dana opštine Danilovgrad (9. decembar), Bara (24. novembar), Kotora i Tivta (21. novembar), Herceg Novog (28. oktobar), Rožaja (30. septembar), Nikšića (18. septembar), Žabljaka (17. septembar), Tuzi (1. septembar), Kolašina (28. avgust), Gusinja (5. avgust), Petnjice i Plužina (4. avgust), Plava (25. jul), Berana (21. jul), Andrijevice (17. jul), Ulcinja (5. april) i Zete (8. februar).
Na sajtu parlamenta nema informacija da je čestitao Dan opštine Budva koji se obilježava 22. novembra, kao ni Dan opštine Šavnik (22. jul).
Srdačno i bratski za neustavni Dan Republike Srpske
Mandić je u petak čestitao neustavni Dan Republike Srpske.
“Upravo sam uputio srdačne i bratske čestitke rukovodstvu Republike Srpske povodom devetog januara - dana osnivanja Republike Srpske. Vjerujem da će i ovaj 9. januar biti dokaz posvećenosti srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira, koji su garant stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, poručio je Mandić.
Jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović kazao je da Mandić državi čijom Skupštinom predsjedava ne čestita Dan nezavisnosti, ali zato redovno čestita nelegalnu državnost dijelu druge države.
“Dobro je da nas vojvoda redovno podsjeti da je ostao onaj isti. Onaj koji je pozivao drugove da ‘iskopaju oružje’, za kojega je NATO bio 4. rajh, EU truli i propali zapad, a Crna Gora privremena tvorevina...”.
Bonus video:

