U Vojsci Crne Gore (VCG) popunjeno je 81,5 odsto mjesta, a gotovo petina formacijskih pozicija je upražnjena. Najveći deficit je u broju vojnika po ugovoru jer nedostaje 29,1 odsto tog kadra - rekao je “Vijestima” ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).
On je kazao da je u VCG upražnjeno 18,5 odsto formacijskih mjesta. Po kategorijama, kod oficira je popunjeno 82,68 odsto mjesta, podoficira - 86,71 odsto, vojnika po ugovoru - 70,90 odsto i civilnih lica - 92,29 odsto.
“Najveći izazov je evidentan kod vojnika po ugovoru, gdje nedostaje 29,1 odsto predviđenog broja”, naveo je Krapović.
Ministarstvo odbrane, kako je dodao, intenzivno sprovodi mjere za zadržavanje i privlačenje kadra. Podsjetio je da je u toku javni oglas za prijem 83 vojnika po ugovoru, dok je u pripremi konkurs za prijem 34 lica - tri oficira, šest podoficira i 25 civilnih lica.
“Za uspjeh ovog procesa kombinujemo iskustvo i inovaciju, naročito u komunikaciji s mladom generacijom, koja živi digitalni život. U tom smislu, interaktivni sajt budivojnik.me omogućava lak pristup informacijama, ali i inspiriše mlade da izaberu vojnički poziv i postanu stub odbrane Crne Gore”, poručio je Krapović.
On je nedavnom saopštio “Vijestima” da smatra da bi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka bila dobra ideja, ali da trenutno nije za njenu implementaciju jer Crna Gora, na nivou države i društva, još nema elementarne pretpostavke za takav korak.
Ministar navodi da pripadnici VCG, oni koji štite svoju domovinu, spasavaju živote u nesrećama, gase požare i pomažu u katastrofama, zaslužuju poštovanje i posebno mjesto u društvu.
“Naša je obaveza da im omogućimo najbolje uslove i da mlade motivišemo da postanu dio ove časne službe. Služba u Vojsci nije samo poziv - to je čin zajedništva, sigurnosti i odanosti državi”, rekao je Krapović.
Na pitanje kad Ministarstvo namjerava da nabavi opremu i vozila za Vojsku, predviđene budžetom za ovu godinu, odgovorio je da je modernizacija VCG složen i višedimenzionalni proces, koji se sprovodi u skladu s nacionalnim potrebama, ali i zadacima u okviru NATO saveza.
Budžetom za ovu godinu planirano je zaduženje do 250 miliona eura za nabavku četiri višenamjenska helikoptera, sistema protivvazdušne i protivoklopne odbrane, više vrsta vojnih vozila, te programa naoružanja i opreme za hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu odbranu.
Krapović je kazao da je dio nabavki već počet prošle godine i da je u toku, dok će ostatak biti realizovan tokom 2026.
“Radi se o dugoročnom i kompleksnom procesu koji zahtijeva koordinaciju s vojnog, tehničkog, pravnog i međunarodnog aspekta. Rok za zaključivanje ugovora predviđen je za 2026, dok će kompletna realizacija projekata biti višegodišnja”, najavio je on.
Što se tiče međunarodne saradnje po pitanju nabavke opreme, razgovori su, kako je dodao, već vođeni i Ministarstvo ima uspostavljenu saradnju s Njemačkom, Turskom, Francuskom, Velikom Britanijom, Italijom, Kanadom, Slovenijom, Izraelom, Češkom, Slovačkom, Hrvatskom...
“O konkretnim firmama i platformama u ovoj fazi postupka ne želim javno da govorim zbog prirode cijelog procesa, ali potcrtavam da se svi koraci odvijaju na osnovu zakona, planski i u skladu s interesima Vojske Crne Gore i sistema odbrane”, izjavio je Krapović.
U budžet za ovu godinu ušli su kreditni aranžmani s izraelskom bankom “Hapoalim” i francuskim bankama “BPI France” i “Societe Generale”. Aranžmanom s Hapoalimom”, koji je potpisan 2023, ugovorena su dva projekta - za nadogradnju oklopnih vozila (vrijedan 30,1 milion eura) i nabavku minobacača za laka oklopna patrolna vozila (u iznosi od 20 miliona eura).
Nabavka dva patrolna broda za potrebe Mornarice VCG (u iznosu od 119,3 miliona eura), dio su aranžmana s francuskim bankama.
Sredinom aprila prošle godine počela je gradnja tih brodova, koje proizvodi francuska kompanija “Kership”, a ugovor je potpisan u novembru 2024.
Budžet Ministarstva odbrane za ovu godinu povećan je oko 160 hiljada eura u odnosu na prošlogodišnji, i iznosi oko 78,9 miliona eura. Za VCG je opredijeljeno oko 49,4 miliona eura, što je 4,3 miliona manje u odnosu na prošlogodišnji budžet (53,7 miliona).
Radar na Bjelasici krenuće da postavljaju u maju
Govoreći o postavljanju osmatračkog radara dugog dometa na Bjelasici, Krapović je kazao redakciji da je Vlada donijela zaključak kojim je obavezala Radio-difuzni centar da izmjesti svoju opremu i da je kompletno iseljenje planirano do maja 2026.
“Radovi na izgradnji objekta za postavljanje radara započeće odmah nakon toga, u maju 2026, imajući u vidu terenske i klimatske izazove”, najavio je ministar.
On je rekao da postavljanje radara, kojeg je Crnoj Gori dionirao NATO, predstavlja prioritet.
“Vlada i Ministarstvo odbrane preduzimaju sve potrebne korake da se stvore uslovi za njegovu implementaciju, jer Crna Gora kao kredibilan NATO partner ne može sebi dozvoliti da vrati opremu prije nego što se iskoristi za namjenu zbog koje je donirana”, poručio je Krapović.
Crna Gora je 2019. dobila od NATO-a na korišćenje polovni 3D osmatrački radar tipa “HR 3000”, kako bi mogla da neprekidno osmatra i nadzire vazdušni prostor i obezbijedi razmjenu radarske slike u NATO sistemu odbrane.
Radar je trebalo da bude postavlje i aktiviran najkasnije do oktobra 2024, ali projekat kasni jer se na predviđenoj lokaciji nalazi oprema Radio-difuznog centra.
Bonus video:
