Hrvatska podržava reformske procese i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU), poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, dodajući da očekuje rješavanje pitanja povrata imovine više od 50 hrvatskih porodica u Tivtu.
Grlić Radman boravi u Kotoru, u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, gdje će učestvovati na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice.
On je, na konferenciji za novinare sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimoivćem, ukazao na značaj predaje Doma “Josip Marković” u Donjoj Lastvi Hrvatskom nacionalnom vijeću.
“Drago nam je da su Bokelji uvezali svoju hrvatsku kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da doprinose multietičnosti, suživotu te prosperitetu Crne Gore”, kazao je Grlić Radman.
On je istakao podršku Hrvatske evropskoj i NATO perspektivi Crne Gore.
“Članstvo u NATO-u spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni bezbjednosni i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti, gdje jačamo obranu kroz vojnu industriju, inovacije, kroz druge institucije, jer ključ bezbjednosti je upravo ulaganje u odbrambenu industriju”, naveo je Grlić Radman
On je kazao da, u oblasti bezbjednosti i obrane, Hrvatska i Crna Gora predstavljaju dobar primjer zemalja koje djeluju kao lojalne članice NATO-a.
Kada je u pitanju evropska perspektiva Crne Gore, Grlić Radman je rekao da Hrvatska snažno podržava reformski proces i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore EU.
“Ostaju otvorena određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države. Ona nijesu samo bilateralne prirode, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja”, naveo je Grlić Radman.
On je kazao da se danas sastao s predstavnicima 51 tivatske porodice kojima je, kako je naveo, oteta imovina i ne mogu da se uknjiže u katastarsku opštinu Mrčevac.
Grlić Radman naglasio je da je riječ o civilizacijskom pitanju i vladavini prava, podsjećajući da su presude u korist porodica donijeli sudovi u Kotoru, Podgorici i Upravni sud, ali da proces uknjižbe u katastarsku opštinu Mrčevac do sada nije u potpunosti sproveden.
“Mislim da ćemo saradnjom dvije vlade, odnosno pravosudnih tijela, ostvarati sigurno napredak. Na kraju to je vladavina prava, to je poglavlje 23 i uslov za zatvaranje mjerila o restituciji”, naveo je Grlić Radman.
On je podsjetio na druge slučajeve restitucije, uključujući porodice Trpković i Dabinović.
“Predaja Doma je prvi važan korak u rješavanju otvorenih pitanja. Očekujemo da ćemo vidjeti tu podršku i kada je u pitanju zaštita manjinskih prava i povrat imovine tivatskih porodica”, dodao je Grlić Radman.
Na pitanje novinara u kojoj mjeri je Hrvatska spremna da blokira zatvaranje određenih poglavlja ukoliko rješavanje otvorenih pitanja sa Crnom Gorom ne bude išlo planiranom dinamikom, Grlić Radman je odgovorio da nikad ne bi govorio o blokiranju, jer se samo radi o tome da li je država nešto ispunila ili nije.
On je poručio da Crna Gora treba da radi na ispunjavanju kriterijuma, kao što je i Hrvatska za vrijeme pregovora sa EU.
Grlić Radman je dodao da su pregovore završili onog trenutka kad su ispunili sva mjerila.
“U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati stabilnu, sigurnu, prosperitetnu Crnu Gori kao dobrog susjeda”, naveo je Grlić Radman.
Upitan kako komentariše to što je ministar odbrane Dragan Krapović postavljen na čelo delegacije koja će voditi pregovore o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, on je kazao da je stvar crnogorske Vlade koga će imenovati, ali da je važno da se počne razgovarati.
Odgovarajući na pitanje da li je bilo novih razgovora o brodu Jadran, Grlić Radman je podsjetio da je hrvatska Vlada osnovala Komisiju za povrat tog broda i da je on na njenom čelu.
“Kako će to Vlada Crna Gore odrediti, ako će to biti ministar odbrane Krapović - u redu, ali važno je da krenemo u te razgovore i u prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane”, naveo je Grlić Radman.
Na pitanje da li se na sastanku razgovaralo o spornoj ploči u Morinju, on je kazao da ne zna zašto bi ta ploča bila sporna, dodajući da podsjeća na teško razdoblje – na raspad bivše države.
“I na preko 300 onih koji su tamo bili prisilno dovedeni, mučeni, izloženi patnjama, zlostavljanju, torturi. Jedna osoba prije samog ulaska u taj Morinj bila je ubijena, a tri osobe, koliko znam, su podlegle zbog posljedica mučenja i torture, a mnoge su i kasnije, nakon raspuštanja tog logora, zbog posljedica mučenja preminule”, naveo je Grlić Radman.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da je Lora bio vojni zatvor u bivšoj državi.
“On je ostao vojni zatvor i kasnije. Tamo ako je bilo kakvih, a bilo je sigurno i postoje pojedinci koji su počinili zločin sigurno, neki i dalje služe tu kaznu”, naveo je Grlić Radman.
On je rekao da se Hrvatska suočavala sa vladavinom prava i procesiranjem ratnih zločina, tako da su ispunuli sve što je traženo.
Grlić Radman je kazao da još potražuju13 ili 14 nestalih osoba.
“Tako da i sa te strane treba da dobijemo odgovor od Crne Gore, a što se tiče ploče u Morenju, mislim da nam nije spora”, rekao je Grlić Radman.
Ibrahimović je čestitao hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori Dan hrvatskog naroda.
On je kazao da se uvijek zalagao za to da akcent bude na pravima manjina u Crnoj Gori jer, kako je rekao, ne može biti kvalitetne i prosperitetne Crne Gore, ukoliko u njoj nema zapaženog i važnog stuba koji čine manjine.
“Zajedno radimo na boljoj, prosperitetnijoj Crnoj Gori, i danas nastavljamo da jačamo dobrosusjedske odnose i tu nam dosta pomaže prijateljska Hrvatska”, dodao je Ibrahimović.
On je rekao da je na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije, koja je održana 16. decembra u Briselu, Hrvatska dala zeleno svjetlo za zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja.
“Dakle, imamo pozdanog partnera na našem evropskom putu i za sve one skeptike koji pokušavaju da zbune javnost da to nije ona Hrvatska koja nas je i za NATO podržavala, evo i danas potvrda u razgovoru sa mojim dragim kolegom da Hrvatska još snažnije podržava evropski put Crne Gore”, naveo je Ibrahimović.
On je kazao da su, isto tako, i u Crnoj Gori svjesni da imaju obaveze prema Hrvatskoj i evropskom putu države, ali prije svega prema budućim generacijama.
“Moramo buduće generacije u obje države da rasteretimo prošlosti. To možemo da radimo samo konkretno, ne populizmom, nego da radimo jasne korake. I mi već radimo”, istakao je Ibrahimović.
On je poručio da je srećan jer su, kako je naveo, u proteklih godinu i po napravljeni značajni iskoraci.
Ibrahimović je podsjetio da su počeli bilateralne konsultacije između Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
“Moram istaći da mi stvarno želimo da unapređujemo odnose. To smo pokazali sastancima na najvišem nivou, naši predsjednici su se sreli, naši premijeri, a ja i kolega nema mjesec da se ne sretnemo, a telefonski se mnogo češće čujemo”, dodao je Ibrahimović.
Bonus video:
