Potpredsjednik Vlade i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogovića očekuje da inicijativu te partije u vezi sa identitetskim pitanjima podrži kompletna Vlada.
DNP je obavezao svoje članove u Vladi, Zogovića i ministarsku saobraćaja Maju Vukićević da na prvoj sjednici (kasnije pojašnjeno na onoj kojom bude predsjedavao premijer Milojko Spajić) iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog. Takođe su obavezani da na toj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu, kao i da iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava.
U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, najavljeno je da će Zogović i Vukićević podnijeti ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazati podršku Vladi. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica, najavljeno je, otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću.
"Po Ustavu, predlog za promjene Ustava može predložiti, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Ne očekujemo da se na prvoj sjednici usvoji tekst ustavnih promjena ili dopuna Ustava nego da se izrazi politička spremnost da se kroz složen ustavni proces dođe do predloga i rješenja koji bi nakon toga normirao srpski kao službeni jezik", saopštio je Zogović.
Naveo je i da ne smatra da su za to potrebne tri petine na referendumu.
"I ne smatram da za to treba čekati ulazak u EU. Zagovornici te politike žele ne samo da spriječe normiranje srpskog kao službenog nego i gaje nade da će vremenom crnogorski jezik postati među građanima zastupljeniji od srpskog. Ako bi Vlada prihvatila našu inicijativu mi znamo da za to treba vrijeme ali naglašavam da nam odugovlačenje nije prihvatljivo. Za razliku od procedure promjene Ustava za pitanje dvojnog državljanstva i uvođenju trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju, potreban je 41 glas u parlamentu a ova parlamentarna vecina ima 52 poslanika", kazao je Zogović.
Ističe da ako postoji politička volja da se sve navedeno može vrlo brzo riješiti.
"Inicijativu podnosimo Vladi zato što Vlada sama može da predloži Ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative šalje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja riješe. Diskriminacija nije dio Evropskih vrednosti. Da li možete da zamislite da bilo koji grđanin Crne Gore koji razumije i osnove demokratije može reći da je protiv toga da zajednici koja se na popisu većinski izjasnila da govori srpskim jezikom, treba uskrati to pravo i ne dozvoli da taj jezik bude službeni. I kako neko ko kaže da je protiv inicijative da srpski jezik bude službeni, ako njime govori većina stanovništva, može reći da se zalaže za evropske vrijednosti i da je za demokratski uređemo društvo. Ko god je protiv ove inicijative taj je i protiv EU vrednosti i prakse u Evropskim zemljama", rekao je Zogović.
EU je, dodaje, zasnovana na vrijednostima koje uključuju jednakost, nediskriminaciju i posebno poštovanje temeljinih prava i sloboda.
"Evropski standard nije 'jedan jezik – jedna država', nego inkluzija i poštovanje realne jezičke slike društva. Na osnovu rezultata tri posljednja popisa stanovništva u Crnoj Gori, utvrđeno je da se najveći procenat građana izjasnio da govori srpskim jezikom. Uprkos toj objektivnoj, statistički potvrđenoj i demokratski izraženoj činjenici, srpski jezik nema status službenog jezika".
Zogović je rekao i da Povelja Evropske unije o osnovnim pravima izričito zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika.
"Jezik je, dakle, jasno prepoznat kao samostalan i zaštićen osnov diskriminacije u evropskom pravu. Iako se Povelja EU formalno neposredno primenjuje na države članice, ona predstavlja obavezujući standard za države kandidate u okviru procesa pristupanja. Ugovor o Evropskoj uniji propisuje da se Unija zasniva na vrijednostima jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Evropski pravni standardi, međutim, ne štite samo formalnu jednakost, već i materijalnu (stvarnu) jednakost".
Evropska praksa, kako je naveo Zogović, pokazuje da pluralizam službenih jezika predstavlja pravilo, a ne izuzetak, naročito u državama sa složenom jezičkom strukturom.
"Belgija ima više službenih jezika upravo radi institucionalnog odraza stvarne jezičke realnosti. Finska priznaje švedski kao službeni jezik, iako ga govori manjina – čime se dodatno potvrđuje da je evropski standard inkluzija, a ne isključenje. Švajcarska, iako nije članica EU, često se uzima kao referentni evropski model jezičke ravnoteže. U procesu pristupanja EU, Evropska komisija posebno ocenjuje postojanje strukturnih politika koje proizvode trajnu neravnopravnost, čak i kada formalna zabrana diskriminacije postoji", rekoa je Zogović.
Istakao je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog jezika u Crnoj Gori ne ugrožava nijedan drugi jezik, ne umanjuje postojeća prava bilo koje zajednice, već ima za cilj otklanjanje normativne neravnoteže i uspostavljanje sistema koji odražava demokratski izraženu volju građana.
"Davanje službenog statusa jeziku kojim govori najveći broj građana ne bi predstavljalo odstupanje od evropskih vrijednosti, već njihovu dosljednu i vjerodostojnu primjenu u skladu sa demokratskim principima. Vraćanjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan način se ne dovodi u pitanje postojeća državna zastava, ne ugrožava se ustavni poredak, ne isključuje se nijedan identitet, već ima za cilj institucionalno priznanje istoriskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma. Takvo rješenje ne bi prestavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana.
Zogović smatra i da aktuelni crnogorski zakonodavni okvir nije u skladu sa međunarodnim standardima u prvom redu sa dokumentima Savjeta Evrope, praksom Venecijanske komisije i Evropskog suda u Strazburu u pogledu pitanja dvojnog državljanstva.
"Usaglašavanje Crne Gore sa preovlađujućim politikom država članica EU po ovim pitanjima je posebno značajno zbog procesa EU integracija, imajući u vidu da, kada Crna Gora postane članica EU, to će itekako imati svog uticaja na stopu fluktuacije stanovništva. Zbog toga potrebno je blagovremeno usaglašavati nacionalno zakonodavstvo u skaldu sa preporukama međunarodnih tijela i institucija EU, kako momentom pristupanja ne bi postalo očigledno da crnogorski zakonodavni okvir u pogledu državljanstva ima određenih znatnih nekompatibilnosti sa načelima pluralizma, jednakosti građana, građanske države i demokratskog društva. Odnos prema našoj inicijativi daće najbolji odgovor na pitanje da li je Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira", rekao je Zogović.
Bonus video:
