Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, moglo bi usporiti zatvaranje nekih pregovarčkih poglavlja u martu i aprilu, saznaju “Vijesti”.
Izvori “Vijesti” iz Vlade kažu da svi zakoni sa plavom zastavicom (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU), koji su u ponedjeljak usvojeni, imaju mišljenje Evropske komisije, održana je javna rasprava i unesene evropske direktive.
Usvajanje tih zakona su završna mjerila za poglavlja koja su planirana za zatvaranje u martu i aprilu, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Objasnio je da Skupština mora da usvoji te zakone na vrijeme, kako bi se Briselu i zemljama ostavilo dovoljno vremena da se o njima raspravlja i izjasni.
“Sva (mjerila) moramo da ispunimo i pošaljemo, (kao) i završne izvještaje... I kada to prođe zakazuje se Međuvladina konferencija... Ovo nas sad usporava.”
Drugi sagovornik iz Vlade je objasnio da je uglavnom riječ o evropskim direktivama, koje se moraju prenijeti u crnogorsko zakonodavstvo gotovo doslovce, jer su već dio pravnog sistema svih članica. “Nema tu šta da se mijenja ili dopisuje, ako želimo u EU.”
Milatović je kazao da je zakone vratio “kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju”.
“Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život”, napisao je Milatović na mreži X.
Prema Poslovniku Skupštine, predsjednik parlamenta vraćene zakone stavlja ponovo na dnevni red na prvoj narednoj sjednici, koja je zakazana za 10. februar. Nakon toga, predsjednik države je, prema propisima, dužan da potpiše usvojene zakone.
Skupština je u ponedjeljak, bez rasprave, usvojila 25 zakona, nakon uvodnog obraćanja ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je navela koje je zakone potrebno usvojiti za zatvaranje određenih poglavlja (zakoni sa plavom zastavicom).
Navela je da je za potrebe zatvaranja Poglavlja 1 (Sloboda kretanja robe i usluga) neophodno usvajanje novog Zakona o ljekovima, dok su za Poglavlje 2 (Sloboda kretanja radnika) potrebne izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakon o socijalnom stanovanju. Istakla je i da u Poglavlju 9 (Finansijske usluge) treba donijeti 14 zakona, a za Poglavlje 14 (Saobraćajna politika) zakon koji se odnosi na ugovorne strane u željezničkom saobraćaju, te da Zakonom o slobodnim zonama treba zabraniti trgovinu duvanskim proizvodima u slobodnim zonama (Poglavlje 29 - Carinska unija).
NE PROPUSTITE
Urgencija Skupštini upućena 26. januara
Ministar bez portfelja Milutin Butorović uputio je 26. januara predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću urgenciju u kojoj su navedeni prioritetni zakoni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja predviđenih za prvu polovinu 2026. godine.
Iz urgencije, u koju “Vijesti” imaju uvid, proizilazi da je u prvoj polovini godine planirano zatvaranje poglavlja 1 (Sloboda kretanja robe i usluga), poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika), poglavlja 9 (Finansijske usluge), poglavlja 14 (Saobraćajna politika), poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja) i poglavlja 29 (Carinska unija).
Predviđeno je i završavanje obaveza (usvajanje nekoliko zakona) potrebnih za zatvaranje poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), krajem godine, kao i poglavlja 16 (Porezi).
U urgenciji se navodi da je pred Crnom Gorom ključna godina u kojoj je predviđeno zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
Kako se dodaje, Evropska komisija je jasno definisala rokove koje je neophodno ispoštovati.
Podsjeća se da je za zakone obuhvaćene rokom koji je Evropska komisija jasno postavila do 31. januara 2026. godine, potrebno obezbijediti njihovo donošenje u Skupštini Crne Gore najkasnije do 3. februara 2026. godine, “kako bi se omogućilo zatvaranje pregovaračkih poglavlja, koja su u dogovoru sa EK predviđena za prvu polovinu 2026. godine”.
“Uvjeren sam da će u narednom periodu Skupština Crne Gore dati puni doprinos u ispunjavanju obaveza iz evropske agende i da ćemo zajedničkim radom potvrditi da Crna Gora zna i da može iskoristiti šansu koja je pred nama”, naveo je Butorović.
Crna Gora je do sada u pregovorima sa EU zatvorila 13 poglavlja, od ukupno 33.
Gorčević je reagujući na odluku Milatovića, juče saopštila da otvorenim opstrukcijama predsjednik države preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta.
Navela je da povratak zakona Skupštini ne znači novu raspravu, već samo odlaganje, te da su propisi mjesecima bili u proceduri, prošli odbore i dobili mišljenje Evropske komisije
“Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu”, rekla je Gorčević.
CDT: Usvojeno 20 zakona za sat i 11 minuta
Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) juče su upozorili da urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, “ćutke” na plenumu usvaja čak 25 zakona.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da se ovim dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini - da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
“Na prvoj sjednici vanrednog zasjedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta - dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika”, kazala je Gvozdenović.
Podsjetila je da je na sjednici Gorčević poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji “nijesu samo tehnički, već sistemski”.
“Ipak, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem”, rekla je Gvozdenović.
Ona je dodala da je među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica…
Bonus video:
