Bajramspahić: Antikorupcija ostaje zapostavljena

Tokom dvije i po godine mandata aktuelne vlade antikorupcijska politika ostaje zapostavljena.

To je "Vijestima" saopštila građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, pozivajući se na novi globalni izvještaj Transparency International (TI) o percepciji korupcije za 2025. godinu, koji je izašao danas.

"Nakon što je prošle godine pala sa 63. mjesta na 65, Crna Gora je ove godine ostala na tom nivou i nije napredovala. Dvije i po godine mandata aktuelne 44. Vlade Crne Gore, antikorupcijska politika ostaje zapostavljena i to potvrđuje međunarodni izvještaj sa najvećim autoritetom u ovoj oblasti", objašnjava ona.

Kako je istakla, u poređenju 182 države koje prati TI, Indeks za Crnu Goru je ostao na istom nivou (46), što znači da nije porastao ni za jedan jedini bod u odnosu na prethodne dvije godine.

"Više je nego porazno da je indeks na istom nivou na kojem je bio i 2017. godine i da tokom posljednjih šest godina nije uspio da se pomakne dalje od toga", dodala je.

Bajramspahić ukazuje da su, nakon smjene DPS-a 2020. godine, koruptivne prakse u institucijama su ostale jednako rasprostranjene, samo "sada rade u korist drugih partija i centara moći".

"To je crnogorska stvarnost koju je nemoguće gurnuti pod tepih. Partijsko zapošljavanje, netransparentno raspolaganje javnim sredstvima i odsustvo odgovornosti su svakodnevnica, bez obzira na promjenu političkih aktera", smatra ona.

"Neopravdano je što izvršna vlast odbija da sprovede strukturne reforme kojima bi suzbila korupciju koja nagriza ravnopravnost svih građana. Radi se o odsustvu inicijative da se napravi iskorak u svim poljima prevencije i represije, da se uredi sistem, smanji diskrecija u odlučivanju, propišu kriterijumi, uvede disciplina u sprovođenju procedura, smanji partijski uticaj i selektivnost u postupanju, depolitizuju i profesionalizuju institucije", ističe Bajramspahić.

Prema njenim riječima, posebno je zabrinjavajuće što izvještaj TI-a potvrđuje da "godinu i po od dobijanja IBAR-a, antikorupcijski zakoni i strategije koji su tada usvojeni po skraćenoj proceduri, nisu proizveli kvalitativna unaprjeđenja već je zemlja nastavila da stagnira".

"Dobro je što Crna Gora koristi povoljan geopolitički momenat da napreduje u procesu evropske integracije, ali nije dobro što ne koristi ovo vrijeme da izgradi rezilijentne institucije koje bi bile otporne na sve maligne uticaje, uključujući korupciju. Zbog široko rasprostranjene korupcije se produbljuje jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori, nastavlja raslojavanje društva, pospješuje diskriminacija i neravnopravnost pred zakonom te narušava jednakost šansi", kazala je Bajramspahić.

Ona objašnjava da, u očima TI, Crna Gora ostaje u grupi država Istočne Evrope i Centralne Azije, koje karakterišu slabe demokratske institucije, nepoštovanje vladavine prava, kleptokratija, manjkavi izborni sistemi praćeni kupovinom glasova, zastrašivanjem, zloupotrebom državnih resursa, nedostatkom funkcionalnih antikorupcijskih kontrola, slabim pravosuđem.

"Crna Gora mora značajno da poveća indeks CPI da bi 'upala' u grupu država koje se smatraju „punim demokratijama“, koje baštine snažne, nezavisne institucije, slobodne i fer izbore i poštovanje ljudskih prava", rekla je "Vijestima".

"Novembarski izvještaj Evropske komisije (EK) je takođe problematizovao antikorupcijsku politiku Vlade. Evropska komisija navodi da 'novi nacionalni Savjet za borbu protiv korupcije osnovan u februaru 2024. godine ima strukturne slabosti, s neadekvatnim planom rada i organizacionom strukturom'. Uočeni su nedostaci u praćenju i izvještavanju o sprovođenju Strategije i Akcionih planova za borbu protiv korupcije od strane Operativnog tima koji je formirao Nacionalni savjet. Preporučeno je da Savjet preuzme aktivniju ulogu i da se bolje definiše njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi", istakla je.

Kako dodaje, Transparency navodi da zemlje u kojima je građanski prostor zaštićen imaju tendenciju da bolje kontrolišu korupciju.

"One u kojima su tri slobode - izražavanja, okupljanja i udruživanja - pravilno zaštićene generalno su otpornije na korupciju i postižu bolje rezultate u borbi protiv korucpije. Međutim, zemlje u kojima ove slobode nedostaju imaju veću vjerovatnoću da izgube kontrolu nad korupcijom: 36 od 50 zemalja u kojima su rezultati CPI značajno opali takođe su zabilježile smanjenje građanskog prostora", objašnjava sagovornica "Vijesti".

Bajramspahić dodaje da je "Crna Gora značajno ispod prosjeka Evropske unije koji je 64 boda".

"Međutim, EU se ne zadovoljava takvim stanjem već aktivno preuzima mjere za napredak. U decembru 2025. godine, EU je usvojila svoju prvu Direktivu o borbi protiv korupcije, čiji je cilj bio harmonizacija krivičnih zakona u državama članicama i uspostavljanje pristupa nulte tolerancije. Međutim, ključne odredbe su oslabljene, što je rezultiralo nedostatkom ambicije, jasnoće i sprovođenja, propuštajući priliku da se zauzme kolektivni stav protiv korupcije. I Crna Gora ima obavezu transpozicije Direktive, koju treba tretirati kao odskočnu dasku za ambiciozne reforme, a ne kao plafon", zaključuje Bajramspahić.