Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić mogao bi ove godine započeti drugi mandat na čelu stranke, dok su partijski organi Socijaldemokrata (SD) Damiru Šehoviću prvi produžili do okončanja sljedećih izbora.
U ta dva politička subjekta u 2026. ističe četiri godine od posljednjeg kongresa, ali su u SD-u odlučili da ga odlože do izbora.
U septembru se navršavaju četiri godine od prvog kongresa PES-a. Iz te stranke nisu precizirali kada bi ove aktivnosti trebalo da se održe, niti ko će biti kandidati. Ipak, u programu rada za ovu godinu, koji stranke dostavljaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i koji je objavljen na sajtu te institucije, navodi se da je najviši partijski organ u planu za ovu godinu.
“Na kraju, kao važan političko-organizacioni događaj najavljeno je održavanje redovne izborne skupštine (Kongresa), koja bi trebalo da posluži za sumiranje rezultata, definisanje strateških pravaca za naredni period i dodatno učvršćivanje jedinstva unutar Pokreta, uz uvažavanje promjena u političkim okolnostima od prethodnog kongresa”, navodi se u planu rada.
PES je osnovan u junu 2022, a prvi kongres su održali krajem septembra iste godine. Za predsjednika je izabran Spajić, a tom prilikom izabrani su i njegov zamjenik (aktuelni predsjednik Jakov Milatović), potpredsjednica Olivera Injac, aktuelna ambasadorka u Belgiji i predsjedništvo.
Milatović je u međuvremenu napustio partiju, a Injac stupanjem na diplomatsku napustila partijsku funkciju, ali PES nije birao njihove nasljednike.
SD NE BI DA ZBUNJUJE JAVNOST
Iako je 30. januara bila četvrta godišnjica od posljednjeg kongresa SD-a, ta stranka će “proslaviti” i petu prije novog. Naime, iz ovog subjekta su “Vijestima” kazali da su odlučili da kongres odlože za period nakon lokalnih i parlamentarnih izbora 2027. godine. Ipak, kako termin izbora za državnu Skupštinu još nije definisan, nisu mogli precizirati tačan period godine u kome će održati najveći partijski organ.
Takođe, u SD-u smatraju i da je organizovanje kongresa u ovom trenutku moglo zbunjivati javnost, s obzirom na to da su dio Evropskog saveza sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) i Liberalnom partijom.
Ta stranka je osnovana 2015. godine, nakon raskola u SDP-u. Dio članstva nije bio zadovoljan vođstvom Ranka Krivokapića, pa se odvojio i formirao SD. Na prvom kongresu za predsjednika je izabran tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović. On je, nakon prvog mandata, odlučio da se ne kandiduje za drugi, pa ga je na čelu partije naslijedio Šehović.
U ovoj godini prvi kongres će održati Pokret narodnog povjerenja (PNP). Ta stranka je nastala početkom novembra prošle godine, a formirali su je nekadašnji članovi Socijalističke narodne partije (SNP) okupljeni oko nekadašnjeg potpredsjednika i kandidata za šefa tog političkog subjekta Dragoslava Šćekića. On je najavio formiranje nove stranke nakon kongresa SNP-a održanog 30. avgusta, nakon što se prvobitno kandidovao za predsjednika te stranke. Ipak, kandidaturu je povukao par dana uoči kongresa kojem nije prisustvovao...
“Plan PNP-a je da se Prvi kongres održi u prvoj polovini tekuće godine. Takođe, u pripremi je i izbor predsjednika Foruma mladih i predsjednice Foruma žena”, kazali su listu.
SPORAZUM S EMIRATIMA REMETIO PLANOVE
Predsjednika, potpredsjednike i ostale stranačke lidere bi ove godine mogli birati i FORCA. Po rasporedu, trebalo je da kongres održe prošle godine, ali su ih, kako su kazali “Vijestima”, omeli sporazumi sa Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE) na koje su “usmjerili politički fokus”.
Ta stranka je posljednji kongres održala 2021. i tada je za predsjednika izabran Genci Nimanbegu. On je na toj poziciji naslijedio Nazifa Cungua, koji je lider partije bio od njenog osnivanja 2005. godine.
Lider Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka kazao je listu da bi redovni kongres trebalo da bude održan ove godine, ali da će uoči ljeta održati sjednicu glavnog odbora na kojoj bi trebalo da donesu odluku o tome. Kako je istakao, postoji šansa i da ga odlože za sljedeću, nakon lokalnih i parlamentarnih izbora. Đeka trenutno obavlja treći mandat predsjednika DP-a, a njen je lider od osnivanja 2011. godine.
Partijsko rukovodstvo ove godine bira i Slobodna Crna Gora (SCG). Iz te stranke je listu potvđeno da će kongres biti održan u junu.
“Na predstojećem kongresu SCG ćemo birati novo partijsko rukovodstvo, glavni odbor, izvršni odbor, predsjednika, potpredsjednike i zamjenika predsjednika. SCG je u posljednjih šest mjeseci formirala odbore u 15 crnogorskih opština, tako da će Kongres biti kruna dosadašnjeg rada i uvertira u izbornu kampanju koju ćemo započeti 12 mjeseci prije zakazanih izbora”, kazao je “Vijestima” lider te stranke Vladislav Dajković.
SCG je osnovana 2022. i Dajković je njen prvi predsjednik.
I Demokratska unija Albanaca (DUA) će ove godine birati prvog čovjeka. Lider te stranke Mehmed Zenka je kazao “Vijestima” da će kongres održati u naredna “dva do tri mjeseca”, ali da su aktivnosti na pripremi tog događaja već započete.
“Svaki mjesni odbor ima pravo da predloži kandidate, otvoreno je mjesto za sve”, poručio je, dodavši da postoji šansa da ga članstvo predloži za još jedan mandat.
Posljednji kongres održali su 2019. godine i tada je Zenka izabran na drugi mandat. Na čelu stranke zamijenio je Ferhata Dinošu. Zenka je istakao da je kongres trebalo da bude održan 2023. godine, ali da su ih u tome “omeli izbori i sporazumi sa Ujedinjenim arapskim emiratima”.
Iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) listu nisu dostavljeni odgovori kada planiraju naredni kongres, ali ni kada je posljednji održan. Prema podacima dostupnim iz medija, posljednji kongres održali su 2019. godine. Lider HGI Adrijan Vuksanović tada je prvi put izabran za šefa stranke, a na toj poziciji je zamijenio tadašnju ministarku bez portfelja Mariju Vučinović.
Kongres (u nekim partijama nazvan i izborna skupština) predstavlja najveći partijski organ i obično se održava na četiri godine. Na njemu se bira predsjednik, a često i ostali stranački organi poput glavnog i izvršnog odbora, predsjedništva...
Brojni lideri lani obnovili mandate
U prošloj godini nekoliko crnogorskih stranaka je imalo partijske kongrese - Demokratska partija socijalista (DPS), Bošnjačka stranka (BS), Građanski pokret (GP) URA, SNP, Ujedinjena Crna Gora (UCG).
Lider DPS-a Danijel Živković je iz v. d. mandata prešao u puni, dok su ostale stranke ponovo izabrale lidere koji su ih i dotad vodili - Ervina Ibrahimovića (BS), Dritana Abazovića (GP URA), Vladimira Jokovića (SNP) i Gorana Danilovića (UCG).
U 2027. trebalo bi da se održe kongresi Demokratske narodne partije, Albanske alternative (AA), Demokratskog saveza Albanaca, Liberalne partije.
AA će dobiti novog predsjednika, ako je suditi po statutu partije koji ne dozvoljava treći mandat na mjestu predsjednika. Sadašnji lider te partije Nik Đeljošaj “odrađuje” drugi.
I lanjski kongres “cijepao” SNP
Najburniji kongres u prošloj godini je bio SNP-ov.
Prvo se, na stranačkim organima, odlučivalo da li, po statutu, Joković ima pravo na treći mandat, da bi na kraju rezultiralo izlaskom kandidata za predsjednika i dotadašnjeg stranačkog potpredsjednika Dragoslava Šćekića i njemu bitnih članova. On je, kasnije, formirao PNP.
To nije prvi slučaj da se, nakon najvećeg partijskog organa, “pocijepa” SNP. Prvi predsjednik te partije Momir Bulatović je nakon kongresa 2001. napustio SNP i formirao Narodnu socijalističku stranku. Sličan scenario desio se i četiri godine kasnije, kada je iz te partije izašao Zoran Žižić i formirao Demokratsku stranku jedinstva, ali i 2014. nakon čega je Aleksa Bečić formirao Demokrate, odnosno 2017. kada je Snežana Jonica kreirala Socijaliste.
Kongres (u nekim partijama nazvan i izborna skupština) predstavlja najveći partijski organ i obično se održava na četiri godine. Na njemu se bira predsjednik, a često i ostali stranački organi...
Bonus video:
