Za razliku od nacrta zakona o Vladi iz januara 2025. godine, kojim je bilo propisano da izvršna vlast može imati najviše 20 ministara (od kojih dva bez portfelja) i četiri potpredsjednika, predlogom zakona koji je juče utvrdio kabinet Milojka Spajića nije ograničen broj članova Vlade, već samo broj ministara “bez novčanika”.
Novina u juče predstavljenom tekstu, u odnosu na verziju iz januara prošle godine o kojoj su pisale “Vijesti”, u tome je i što se prvi put pominje da najmanje 40 odsto članova izvršne vlasti treba da bude iz reda manje zastupljenog pola.
Predlogom je uvedena i odredba o zastupljenosti manjinskih naroda, prema kojoj, ako Vlada ima više od dva potpredsjednika, najmanje jedan mora biti iz reda manje brojnih naroda, odnosno drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Takva odredba ne postoji u dokumentu iz januara 2025, u kome je bilo samo propisano da, ako Vlada ima više potpredsjednika, najmanje jedan mora biti manje zastupljenog pola.
Upoređivanjem dvije verzije teksta, vidi se da je prošlogodišnjom bilo predviđeno da potpredsjednik Vlade ne može biti ministar, dok je u juče utvrđenom predlogu precizirano da - može.
U nacrtu iz 2025. piše da izvršna vlast može imati najviše 18 ministara za upravne oblasti, dok je u juče predstavljenom dokumentu ta odredba obrisana, pa je navedeno samo (što piše i u nacrtu) da Vlada obavezno ima ministre za sedam upravnih oblasti: pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi, zdravlje i javna uprava. Tih sedam oblasti ne mogu se spajati s drugima.
U obje verzije ostalo je da Vlada donosi etički kodeks predsjednika i članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti. Kodeks sadrži etičke standarde i pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju premijer i članovi Vlade, kao i šef kabineta predsjednika izvršne vlasti, zamjenik šefa kabineta, generalni sekretar Vlade, zamjenik generalnog sekretara, glavni savjetnik predsjednika Vlade, posebni savjetnik predsjednika i potpredsjednika Vlade i državni sekretari u ministarstvu u toku obavljanja funkcije i dvije godine po njenom prestanku.
Članom 28 utvrđenog predloga predviđeno je da Vlada radi i odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovine njenih članova i da odluke donosi većinom glasova prisutnih. Međutim, novina u odnosu na nacrt glasi da se, u slučaju jednakog broja glasova, odluka smatra donijetom ako je za nju “digao ruku” premijer.
Objema verzijama propisano je da se prije predlaganja kandidata za mandatara za sastav Vlade, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti sprovodi postupak provjere integriteta “u cilju utvrđivanja i upravljanja mogućim rizicima od sukoba interesa”. Taj postupak vrši se tako što kandidat popunjava upitnik i daje izjavu na propisanom obrascu, a potom nadležni organi vrše provjeru tih podataka. To će, kako je juče istaknuto na konferenciji za medije u Vladi, raditi Agencija za sprečavanje korupcije, Poreska uprava i Komisija za javne nabavke.
Ni slova o tehničkom mandatu
Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja je bez zakona o vladi. Radna grupa za pripremu tog propisa formirana je u Ministarstvu javne uprave još u junu 2022. Više verzija nacrta dokumenta bilo je kod Venecijanske i Evropske komisije, ali nijedna nije utvrđena na Vladi i upućena Skupštini.
Stručnjaci godinama ukazuju da je taj zakon neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite.
O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo dok je državu vodila Vlada Dritana Abazovića (Građanski pokret URA). Ona je, nakon što je srušena u parlamentu (avgust 2022), upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu (do kraja oktobra 2023). Dio javnosti tada je apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine i koja je u tzv. tehničkom mandatu.
Međutim, od toga neće biti ništa. Ministar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa) rekao je juče da ograničavanje tehničkog mandata “trenutno nije bilo moguće dodatno normirati zakonom”.
“Ustav je jasno definisao taj proces, a i u mišljenju Venecijanske komisije je navedeno da bi ta norma prevazilazila ustavna ovlašćenja”, naveo je on na konferenciji za medije.
Prema Ustavu (član 110), Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Marić: Fokus na formalnostima
Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, rekao je da je ono na šta je stavljen akcenat u predlogu zakona - sekundarnog karaktera, i da to čini da propis o izvršnoj vlasti bude više formalno-protokolarne, nego antikoruptivne prirode.
On je saopštio “Vijestima” da to što se u tekstu pojavljuje kao “noseće normativno dostignuće”, nije tema zbog koje se ušlo u proceduru donošenja zakona.
“Ono na šta se stavlja akcenat je i sad manje-više riješeno - ili normativno, ili kroz koalicione sporazume. Zakon o Vladi mora biti u korelaciji sa zakonom o Skupštini i mora imati dva osnovna cilja. Jedan - da se uredi racionalan i efektivan sastav i rad Vlade, status njenih članova, integritet, a drugi - jasno zakonom propisana kontrola rada Vlade od strane javnosti, građana i parlamenta, uz precizno razrađen odnos s drugim granama vlasti, lokalnom samoupravom, civilnim društvom”, navodi Marić.
Čudi, prema njegovim riječima, da predstavnici Evropske komisije i Delegacije EU u Crnoj Gori “najblaže rečeno ne razumiju u potpunosti specifičnosti crnogorskog pravnog i političkog sistema”, što se, kaže, vidi i u odnosu prema pravosudnoj reformi.
“A što će, u perspektivi, stvoriti slične sistemske devijacije i zloupotrebe koje smo već imali ili su opstale do danas. Zakon o Vladi i zakon o Skupštini moraju biti zajedno analizirani i usvojeni, jer će se u suprotnom pojaviti kolizije, neizvedenosti i negativna praksa”, poručuje Marić.
Koprivica: Sazreli demokratski
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate), kazao je juče da je utvrđivanje predloga zakona pokazatelj “demokratskog sazrijevanja Crne Gore, ali i dio evropskog puta države”.
“Crna Gora, prvi put u svojoj istoriji, dobija zakon o Vladi. Tri decenije smo funkcionisali bez sistemskog zakona koji reguliše izvršnu vlast”, podsjetio je on.
Koprivica je rekao da predlog nije samo pravni tekst, već dokaz “institucionalne zrelosti političkog sistema Crne Gore i raskid s političkom praksom bez jasnih i čvrstih pravila”.
Zakon se, kako je naveo, ne donosi zbog Vlade, već “da bi građani imali više predvidivosti i transparentnosti”, ali i kako bi bilo manje prostora za diskrecione odluke i sukobe interesa.
Istakao je da se tekstom prvi put jasno definiše kako Vlada radi, odlučuje, kako podliježe provjeri, ali i kako se povinuje standardima pravnog i etičkog integriteta.
Bonus video:
