Poslanik i član Glavnog odbora Pokreta Evropa sad Miodrag Laković najavio je stranačkim kolegama, uključujući šefa partije i premijera Milojka Spajića, da će podnijeti ostavku na sve partijske funkcije, ako izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima budu usvojene u sada predloženoj formi, saznaju “Vijesti”.
Izvori “Vijesti” rekli su da je Laković saopštio da bi, u tom slučaju, podnio ostavku na mjesto predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, člana Odbora za antikorupciju i delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i istupio iz poslaničkog kluba PES-a, ali bi ostao u parlamentu kao nezavisni poslanik.
Međutim, nakon što su iz Delegacije EU u Podgorici juče rekli da izmjene ovog zakona i novi zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, neizvjesno je hoće li i u kakvoj formi biti usvojeni ovi propisi.
Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) su prošle sedmice izazvale buru u Skupštini jer je opozicija tvrdila da se “guraju ispod radara”, da Evropska komisija još nema završno mišljenje i da poslanici nijesu blagovremeno dobili sav materijal. Tokom rasprave dio opozicionih poslanika je ometao rad, uz optužbe da se javnost obmanjuje oko dogovora i procedure.
Izmjenama zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima predviđena su šira ovlašćenja za tajnu službu, pojačana zaštita operativaca i tajnih saradnika, otkaz policajcima za koje se utvrde neke bezbjednosne smetnje, uključujući i retroaktivnu primjenu tih odredbi...
Opozicija je tražila jasan stav Evropske komisije o usklađenosti rješenja sa evropskim standardima prije usvajanja.
O tim propisima je raspravljano na vanrednoj sjednici Skupštine u petak, ali je nakon negodovanja opozicije, glasanje odloženo za 6. mart kada će se na redovnom zasjedanju, kako je najavljeno, o njima prvo raspravljati, pa onda glasati. Prema informacijama “Vijesti”, u dogovoru da se o ta dva sporna zakona ne glasa prošle sedmice, posredovao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
Prethodno, na sjednici Odbora za politički sistem u petak, poslanici PES-a nijesu podržali pet amandmana partijskog kolege Lakovića na Predlog izmjena zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se suštinski mijenjaju odredbe koje je predložila Vlada.
Tokom večeri, u parlament je stigao i lider PES-a i premijer Milojko Spajić, kao i izvršni direktor stranke Vlade Bojović koji su, prema nezvaničnim informacijama, prisustvovali sastanku Poslaničkog kluba partije.
Laković je u utorak u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti rekao da ostaje pri stavu da ne podržava izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u predloženom formatu.
On je kazao da se ne slaže s “bezbjednosnim smetnjama” kao osnovom za prekid radnog odnosa, a čije uvođenje je jedna od ključnih novina u zakonu.
“Zaista imam oštro protivljenje u odnosu na to, ali politika nije ono što jedan čovjek misli, nego se uvijek mora tražiti neko rješenje koje je za zajednicu dobro, u ovom slučaju za sektor bezbjednosti. Ako ga ne nađemo po nekim mojim kriterijumima, ja ću imati jasan stav u odnosu na to”, poručio je Laković. Na pitanje da li će podnijeti ostavku, nije odgovorio.
NE PROPUSTITE
On je kazao da je Evropska komisija dala usmeno mišljenje na predloge tih zakona.
Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima predviđeno je uvođenje obaveznih periodičnih provjera bezbjednosnih smetnji, odnosno svakih pet godina za sve policijske službenike. Do sada se ova provjera obavljala samo na osnovu zahtjeva neposrednog rukovodioca za policijske službenike na koje se zahtjev odnosi.
Predviđeno je da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavija osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, “bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovomosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sad bio slučaj”.
“U prilog tome je i činjenica da do ovog trenutka nije okončan ni jedan discplinski postupak za težu povredu službene dužnosti - postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad”, piše u obrazloženju izmjena Zakona.
Predlaže se i da članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prije imenovanja moraju i sami proći provjeru bezbjednosih smetnji od strane posebne ad hoc komisije koju obrazuje ministar i preciziraju se evidencije na osnovu kojih se utvrđuje postojanje bezbjednosih smetnji.
Laković je amandmanima predlagao da se u sastav komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji uključe po jedan predstavnik institucije Ombudsmana i Advokatske komore, kako bi se “obezbijedio dodatni stepen nepristrasnosti i objektivnosti u postupku odlučivanja”.
Predložio je i amandman koji podrazumijeva obavezu da se policijski službenici obavještavaju o razlozima, činjenicama i dokazima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, osim u dijelu u kojem bi to ugrozilo nacionalnu bezbjednost.
Amandmanima je tražio i da se izbrišu odredbe po kojima bezbjednosne smetnje nijesu teža povreda službene dužnosti i koje predviđaju automatski prestanak radnog odnosa policajcu ako dođe na posao pod dejstvom alkohola ili droga, konzumira ih tokom radnog vremena ili odbije testiranje. Takođe je predložio da se za policajce kod kojih su bezbjednosne smetnje utvrđene ranije, a protiv njih do stupanja zakona na snagu nije pokrenut disciplinski postupak, primjenjuju odredbe starog zakona.
EK: Završna mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju izmjenu ovih zakona
Iz Delegacije EU u Podgorici juče su medijima rekli da završna mjerila za Poglavlje 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima niti Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
“Evropska komisija je konsultovana o oba nacrta zakona i njena procjena je da odredbe o zaštiti podataka u oba zakona još uvijek nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, kazali su.
NE PROPUSTITE
Delegacija je ukazala na dvije mogućnosti: ili da se odredbe usklade sa pravnom tekovinom EU prije usvajanja zakona, ili da zakon usvoji, a odredbe usklade prije zatvaranja pristupnih pregovora.
Poručuju da će Evropska komisija pažljivo pratiti primjenu zakona i “posebno očekuje od nadležnih organa da sprovode zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i uspostave odgovarajuće proceduralne garancije”. Takođe, kako navode, EK očekuje da Crna Gora obezbijedi da svako razrješenje bude zasnovano na opravdanim razlozima i da lica na koja se odnosi imaju pun pristup pravnim sredstvima.
Bonus video:
