Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Skupštinu da povuče iz procedure predložene izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Apelovali su i na ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević da "iskoristi svoj autoritet" i ukaže poslanicima većine na "štetnost insistiranja na ovakvim zakonskim izmjenama" po evropski put Crne Gore, a Vladu da otvori inkluzivan i transparentan proces izrade novih rješenja, usklađenih sa evropskim standardima i pravnom tekovinom EU, uključujući Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivu o sprovođenju zakona (LED).
CGO je, uoči današnjeg najavljenog izjašnjenja poslanika o, kako kažu u toj NVO, kontroverznim izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, upozorio da insistiranje na ovako koncipiranim rješenjima predstavlja "svojevrsnu subverziju" evropskog puta Crne Gore.
Oni koji na tome istrajavaju "faktički se legitimišu kao veto igrači evropske integracije i demokratizacije države", saopštio je koordinator programa Ljudska prava u CGO-u Ivan Vukčević.
"Rezolucija 428 (1970) Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope navodi da pravo na privatnost podrazumijeva pravo svakog pojedinca da živi svoj život uz minimalno miješanje države. To znači mogućnost razvoja ličnosti bez neprimjerenih pritisaka i uticaja državnih organa. Zaštita privatnosti nije statistička kategorija, već pokazatelj poštovanja ljudskog dostojanstva, koje je temelj lične slobode, ali i društva zasnovanog na vladavini prava", ukazuje on.
U tom okviru, CGO upozorava da bi usvajanje predloženih izmjena Zakona o ANB-u tom organu omogućilo široka ovlašćenja za prikupljanje podataka, bez adekvatnog sistema sudske kontrole.
"Takva rješenja mogu dovesti do ozbiljnih povreda prava na privatnost i drugih ljudskih prava. Predloženim izmjenama omogućava se, između ostalog, praćenje lokacije građana (uključujući mjesta na kojima su boravili i dužinu njihovog zadržavanja) bez preciznih zakonskih garancija. Posebno je problematično što se ne propisuje minimalni stepen vjerovatnoće (poput 'osnovane sumnje') da je neko počinio krivično djelo kao uslov za pristup ličnim podacima. U praksi Evropskog suda za ljudska prava navodi se da nacionalni sudovi moraju biti u mogućnosti da provjere postojanje osnovane sumnje protiv osobe nad kojom se sprovodi nadzor, kako bi se opravdalo zadiranje u privatnost (Roman Zakharov protiv Rusije, 47143/06). Ukoliko takav prag ne postoji, ne može se govoriti o neophodnosti nadzora u demokratskom društvu (M.N. i drugi protiv San Marina, 28005/12). Dodatno, predložene izmjene predviđaju da ANB može biti izuzeta iz obaveze sprovođenja javnih nabavki, da direktor samostalno odlučuje o prijevremenom penzionisanju zapošljenih, kao i da službenici mogu imati pristup ličnim podacima bez saglasnosti nadležnih organa. Pri tom, do ovih prijedloga se došlo bez sprovođenja javne rasprave, koja je osnovni standard demokratskog odlučivanja", napominje Vukčević.
Predlagači su, dodaje, u javnim nastupima isticali da pravo pojedinca ne može biti iznad bezbjednosti države, što je "pogrešno i opasno tumačenje". Bezbjednost države i zaštita ljudskih prava nisu suprotstavljeni ciljevi, već komplementarni i zajedno čine temelj stabilnog i demokratskog sistema, poručuje Vukčević, dodavši da se, da bi se to ostvarilo, moraju usvojiti izmjene zakona koje uključuju odgovornost i garancije za zaštitu privatnosti.
"Na neophodnost povlačenja ovih izmjena iz procedure već su ukazali brojni relevantni akteri, kako na međunarodnom, tako i na nacionalnom nivou. Kritike su iznijeli Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, portparol Evropske komisije, kao i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava u Crnoj Gori. U stručnoj javnosti postoji široka saglasnost da su predložena rješenja u suprotnosti sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Smjernicama Savjeta Evrope za građansko učešće u političkom odlučivanju", piše u saopštenju.
Vukčević je kazao da, istovremeno, izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima uvode problematične procedure koje predviđaju da utvrđivanje tzv. bezbjednosnih smetnji automatski dovodi do prestanka radnog odnosa policijskog službenika, bez postupka u kojem bi on imao mogućnost da se izjasni o tim navodima.
"Time se vrši povreda konvencijskog prava na djelotvoran pravni lijek. Takođe, predviđa se i automatski prestanak radnog odnosa policajcu koji dođe na posao pod dejstvom alkohola, konzumira ga tokom radnog vremena ili odbije testiranje, bez jasno definisanog postupka i garancija pravičnog odlučivanja. Sastav komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji ne uključuje predstavnike institucije Ombudsmana, Advokatske komore ili nevladinih organizacija što dodatno smanjuje nivo transparentnosti i nepristrasnosti. I ove izmjene su usaglašene samo unutar resornog Ministarstva, bez javne rasprave koja bi omogućila učešće predstavnika struke i zainteresovane javnosti", napominje on.
CGO "sa zabrinutošću konstatuje" i da je ministar unutrašnjih poslova, kako su kazali, doveo u zabludu javnost tvrdnjama da su predložene izmjene “rezultat višemjesečnog usklađivanja sa direktoratima Evropske komisije” i da Crna Gora “neće moći zatvoriti pregovaračko poglavlje 24 ukoliko ovaj zakon ne bude usvojen”.
"Saopštenje Delegacije EU u Crnoj Gori ga demantuje. Naime, Evropska komisija ocjenjuje da Zakon o ANB-u i Zakon o unutrašnjim poslovima nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom Evropske unije i preporučuje njihovo usklađivanje prije usvajanja ili prije zatvaranja pristupnih pregovora. Time je EU faktički javno legimisala neke od veto igrača i raskrinkala njihove manipulacije. Takođe je poručeno da eventualno usvajanje ovih izmjena zakona može biti kratkog trajanja, imajući u vidu najavu skorog zatvaranja pregovora", ističe Vukčević.
Podsjeća da je Evropska komisija i u svom posljednjem Izvještaju za Crnu Goru naglasila da je prilikom zapošljavanja novih policijskih službenika i pokretanja disciplinskih postupaka neophodno obezbijediti jasne proceduralne garancije protiv nedozvoljenog političkog uticaja. "Ovo potvrđuje i raniju bojazan EK da bi takva zakonska rješenja mogla poslužiti kao instrument za politički motivisano kadrovsko restrukturiranje policije", dodaje Vukčević.
Podsjeća podsjeća i da su predstavnici parlamentarne većine u prethodnom periodu već predlagali zakonska rješenja koja su "izazvala ozbiljne zabrinutosti", poput izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojima bi se ograničio pristup javnim podacima, kao i ideje o donošenju zakona o tzv. stranim agentima, koji je bio doživljen kao pokušaj zastrašivanja kritički orijentisanih organizacija civilnog društva.
"Sve to ukazuje na zabrinjavajući trend koji vodi ka stvaranju ambijenta nalik distopijskim scenarijima iz romana 1984, u kojem se ograničavaju slobode, privatnost se potiskuje, i koncentracija moći postaje dominantni model upravljanja. Ovakva legalizacija političke samovolje predstavlja ulazna vrata za autokratiju", smatra Vukčević.
Bonus video:
